Ministarstvo odgađa posao oko novih zakona za škole: U 2026. mijenjaju i ključne propise za fakultete
Krajem protekle godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih najavilo je za 2025. dva nova zakona za škole – Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju i Zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Drugim riječima, postojeći bi, kao i prije 2008., podijelili na dva. U javnoj raspravi trebali su se naći ovog listopada, no sada Ministarstvo taj posao odgađa za kraj 2026. Uz to su u idućoj godini planirane i izmjene Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete, ovog drugog u dijelu koji se odnosi na pokretanje studija.
Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih | foto: srednja.hr
U sustavu e-Savjetovanja pokrenuta je javna rasprava oko obrasca zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) za 2026. godinu. Iz tog je obrasca razvidno koje propise MZOM namjerava mijenjati u narednoj godini pa se tako može iščitati da se odgađa ranije planirano donošenje dvaju ključnih zakona za škole – Zakona o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju i Zakona o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. To se trebalo dogoditi u 2025. godini. No, u obrascu MZOM-a za 2026. godinu koji je u javnoj raspravi stoji da će dva nova zakona u proceduru Vlade biti upućena tek u četvrtom kvartalu iduće godine.
Podsjetimo, još je u studenom 2024. istim obrascem zakonodavnih aktivnosti najavljeno da će u 2025. Ministarstvo donijeti dva nova zakona za škole. Time bi se postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi podijelio na dva, kako je i bilo prije 2008. godine. Inače, taj trenutačni krovni propis za škole od 2008. mijenjan je i dopunjavan već 16 puta, a u međuvremenu se mogao čuti niz obećanja sa Svetica da će biti donesen novi. Prema planu savjetovanja MZOM-a za 2025. dva nova zakona trebala su biti postavljena u javno savjetovanje ovog listopada, do čega očito neće doći.
Što se namjerava mijenjati novim zakonima za škole?
Kada je riječ o osnovnoškolskom zakonu, jasno je iz opisa u obrascu zakonodavnih aktivnosti da se donosi zbog uvođenja cjelodnevne škole. On će propisivati da sve škole, koje za to imaju prostorne uvjete, nastavu provode u jednoj smjeni. Zakonom će se, stoji u obrascu na javnoj raspravi, ‘stvoriti pretpostavke za povećanje dnevnog opterećenja učenika većim brojem nastavnih sati provedbom programa potpomognutog i obogaćenog učenja’. Piše i da će se poboljšati odredbe upravljanja školama, ali i uvjeti rada nastavnika i drugih djelatnika škola. Namjera je i ‘unaprjeđenje procesa samovrednovanja i vanjskog vrednovanja’ škola.
Iako je u sve strukovne škole ušla modularna nastava, iz Ministarstva navode da će se novim zakonom za srednje škole osigurati uvjeti za uspješnu provedbu kurikularnih dokumenata. I u slučaju srednjih žele poboljšati upravljanje školama, ali i ‘uvjete rada odgojno-obrazovnih radnika kako bi se povećala atraktivnost profesije te mogućnost njihova profesionalnog razvoja i napredovanja’. Iz Ministarstva tvrde i da će novi zakon o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju pridonijeti daljnjem unaprjeđenju gimnazijskog i strukovnog obrazovanja.
Mijenja se Zakon i visokom obrazovanju i onaj o osiguravanju kvalitete
Namjera je MZOM-a u 2026. mijenjati i Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je donesen 2022. godine. Plan je da se izmjene upute u proceduru Vlade u drugom kvartalu nadolazeće godine. Žele, piše to u obrascu, pobliže urediti odredbe koje se odnose na mandate dekana i rektora javnih visokih učilišta, ali i formalne uvjete izbora na radna mjesta.
– Dodatnim uređenjem postupka imenovanja i sadržaja sastava stručnog povjerenstva za izbor na radno mjesto uklonit će se određene poteškoće u primjeni odredbe zbog nedovoljnog broja članova u potrebnom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Dopunama uređenja postupka izbora na slobodno radno mjesto olakšat će se izbor na radno mjesto za kandidate za koje je već utvrđeno da ispunjavaju uvjete za istu razinu radnog mjesta. Utvrđivanjem dobne granice odlaska u mirovinu osoba na znanstvenim, znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim radnim mjestima na visokom učilištu omogućit će se učinkovitije održavanje nastave te osigurati dostupnost stručnjaka za rad u znanosti. Određivanjem jasnog roka početka nastave osigurat će se jednaki uvjeti za postizanje ishoda učenja na visokim učilištima. Jasnijim utvrđivanjem nadležnosti za donošenje Nacionalnih sveučilišnih, znanstvenih i umjetničkih kriterije za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu olakšat će se postupak donošenja kriterija za izbore na radna mjesta na sveučilištima i znanstvenom institutu, stoji u obrascu.
Osim dvaju novih zakona za škole i izmjena Zakona o visokom obrazovanju, u planu je Ministarstva i izmjena Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti. Promjene se planiraju u dijelu koji se odnosi na postupak akreditacije studija, brzinu i učinkovitost povjerenstva jer sada neki procesi traju poprilično dugo. Osim toga, za 2026. planira se i izmjena Zakona o obrazovanju odraslih.
Javno savjetovanje oko obrasca zakonodavnih aktivnosti MZOM-a u 2026. otvoreno je do 29. listopada, a možete mu se priključiti na poveznici.
