Ministarstvo otkrilo koliko su ugovora za dogradnju škola uručili, daleko su od cilja
Država je prije dvije godine najavila da će do jeseni 2027. sve osnovne škole prijeći na cjelodnevnu školu za koju je preduvjet prelazak na jednosmjenski rad. Za to je potrebno dograditi 619 škola, no najnoviji Vladini podaci pokazuju da je taj cilj, barem za sad, daleko. Do sada je ugovoreno 225 projekata, kroz koje se gradi, dograđuje ili rekonstruira 176 škola i 145 školskih dvorana.
Učionica | foto: Unsplash
Kada je 2023. u Ministarstvu obrazovanja predstavljen program cjelodnevne škole, jasno je tada ministar Radovan Fuchs rekao da država raspisuje javni poziv za dogradnju škola. Jer je preduvjet za cjelodnevnu jednosmjenski rad, a vrtoglavih 619 škola u tom je trenutku pohađalo nastavu u dvije ili tri. Nadograđivati se moraju i sportske dvorane, ali i kuhinje, rečeno je istoga dana. Plan je da se u svim školama do 2027./28. stvore prostorni preduvjeti za jednosmjensku nastavu, a time i cjelodnevnu školu, govorili su iz Ministarstva te 2023. na prezentaciji projekta cjelodnevne škole.
Do sada odobreno 225 projekata za dogradnju
No, podaci koji su objavljeni u prezentaciji same Vlade ovoga tjedna, pokazuju da smo daleko od početnog cilja. Do ovoga su tjedna gradovima i županijama uručena tek 163 ugovora, a ovoga tjedna njih 62. Dakle, riječ je o do sada ugovorenih 225 projekata, kroz koje se gradi, dograđuje ili rekonstruira 176 škola i 145 školskih dvorana. Ukupni ugovoreni iznos je 957,6 milijuna eura.
U istoj prezentaciji Vlada tvrdi da će početkom 2026. godine biti ugovoreno još 114 projekata za dogradnju, rekonstrukciju ili izgradnju 95 škola i 90 školskih dvorana. Ukupna vrijednost tih projekata bit će 475,4 milijuna eura. Inače, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) odobreno je oko 1,5 milijardi eura za prelazak na jednosmjenski rad škola.
Strahovali i državni revizori, ni traga javnim rezultatima evaluacije
Državni revizori još su u 2024. izrazili bojazan da će rokovi oko dogradnje škola i izgradnje novih biti debelo premašeni i da će Hrvatska morati vratiti dio novaca iz europskog fonda. Iz MZOM-a su se tada branili da sredstva nećemo morati vraćati, a Grad Zagreb prozivali su da su ondje natječaji prekasno krenuli. Iz Grada Zagreba početkom rujna rekli su za srednja.hr da realizacija više od 50 ili 60 projekata u samo godinu ili dvije, nije realistična, ali i da su projekti cjelodnevne škole i jednosmjenskog rada odvojivi. Tvrde i da idu dobrom dinamikom da sve osnovne škole prijeđu na cjelodnevnu, za što imaju i neke drugačije planove, npr. prilagodbu upisnih područja.
Nedavno smo pisali i o tome da su sve glasnija nagađanja da cjelodnevna škola neće zaživjeti u 2027., budući da je i sam premijer nedavno rekao da je plan države da se na jednosmjensku nastavu prijeđe tek 2030., dok se Ministarstvo obrazovanja oglušuje na upite o tome.
Dogradnja škola u planiranom roku nije jedini problem cjelodnevne škole. Osim pojedinačnih iskustava škola čiji ravnatelji o tome rijetko i pomalo rezervirano govore u medijima, službenih podataka o tome kako eksperiment protječe – nema, pisali smo ljetos. Ministarstvo ni u međuvremenu još uvijek nije predstavilo niti jedan dio rezultata evaluacije programa, niti je poznato kako se ona provodi, osim da su dio nje rezultati nacionalnih ispita i ankete zadovoljstva.
Prezentaciju Vlade o do sada ugovorenim projektima za dogradnju škola pogledajte u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
