Pretraga

Ministričina Škola za život je podbacila: Pokušala je to lijepo ‘zapakirati’, demantira je važno istraživanje

A- A+

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak jučer je predstavila rezultate istraživanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja o rezultatima koje postižu učenici uključeni u eksperimentalnu Školu za život. Istraživanje provedeno na gotovo 7.000 učenika pokazuje da 93 posto đaka prvog razreda srednje u Školi za život ostvaruje dvojku ili nedovoljnu ocjenu iz logičkog razmišljanja, upravo onoga za što ministrica tvrdi da je okosnica njenog reformskog pokušaja. Divjak je rezultate na jučerašnjoj presici relativizirala, govoreći kako se radi o preliminarnim rezultatima te da će se realni pokazatelji vidjeti tek za četiri godine.

Blaženka Divjak | Screenshot: RTL televizija

Rezultati koje postižu učenici uključeni u eksperimentalnu Školu za život kada je riječ o kompetenciji rješavanja problema – loši su. Pokazuje to prvo nacionalno istraživanje izrađeno i provedeno po PISA konceptu, a koje je krajem svibnja u 74 eksperimentalne škole proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

Istraživanje koje je, kako doznaje današnji Jutarnji list, koštalo više od pola milijuna kuna obuhvatilo je 6.952 učenika prvih, petih i sedmih razreda osnovnih te prvih razreda srednjih škola, koji su tijekom protekle školske godine bili obuhvaćeni eksperimentom Blaženke Divjak i Lidije Kralj i pritom učili po novim kurikulumima. Još krajem lipnja NCVVO je dostavio rezultate istraživanja Ministarstvu, a Divjak ih je javnosti predstavila tek jučer, govoreći samo o rezultatima koje su ostvarili učenici prvih razreda srednjih škola iz Škole za život. Pritom je u potpunosti izostavila izvijestiti o postignutim rezultatima učenika osnovnih škola uključenih u eksperiment tijekom protekle školske godine.

93% učenika Škole za život zaradilo dvojku ili jedinicu iz logičkog razmišljanja

Izdvojeni članak
blaženka divjak i lidija kralj

Ekskluzivno objavljujemo milijunske isplate profesorima u Školi za život

Današnji Jutarnji donosi kako u zaključku NCVVO-ova istraživanja stoji kako ‘rezultati pokazuju da je dominantna razina na kojoj učenici rješavaju probleme ona osnovna’.

– Riječ je o razini na kojoj učenici uspijevaju riješiti samo jednostavne problemske zadatke, one koji sadrže jedan uvjet ili zahtijevaju provedbu samo jednog koraka. Ekvivalent osnovne razine u našem sustavu ocjenjivanja bila bi ocjena dovoljan, piše Jutarnji uz napomenu da se rezultati NCVVO-ova istraživanja dobrim dijelom poklapaju s rezultatima PISA istraživanja iz 2012. koje je također ispitivalo učeničko rješavanje problema.

Drugim riječima, prema istraživanju NCVVO-a, 86,5% učenika prvih razreda srednjih škola iz Škole za život nalazi se tek na osnovnoj razini rješavanja problema i time bi dobili dvojku, a njih 6,5% ispod su osnovne razine čime ‘zarađuju’ čistu jedinicu. Tek 0,8% učenika prvog srednje nalazi se na naprednoj razini rješavanja problema i time bi dobili ocjenu odličan. Više od 70% učenika prvih razreda srednjih škola ističe kako im je ispit bio srednje težak, laganim ga ocjenjuje 20% učenika, a teškim 10% učenika.

Izdvojeni članak

Lidija Kralj kaže da priručnici, za koje je isplaćena ozbiljna lova, ne valjaju

Ministrica relativizirala rezultate istraživanja NCVVO-a

– Koncept zadataka rješavanja problema traži originalnost u pristupu i nije ih potrebno uvježbavati na nastavi, ali strategije u nastavi bi trebale razvijati interkurikularni pristup problemima, kreativnost u mišljenju te poticati razvoj metakognitivnih vještina. To bi zasigurno povećalo uspješnost rješavanja ovakvih zadataka, pojasnila je za Jutarnji Natalija Ćurković iz NCVVO-a, voditeljica tima koji je izradio i proveo ispite.

Primjere zadataka koje su rješavali učenici eksperimentalnih škola možete vidjeti u nastavku.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [678.61 KB]

Predstavljajući rezultate, ministrica Divjak jučer ih je relativizirala, nazvavši ih preliminarnima i ističući kako će se realni pokazatelji vidjeti tek kroz četiri godine. Pozitivnim je ocijenila što je jedinicu iz logičkog razmišljanja dobio mali postotak ispitanih učenika (6,5%) i u konačnici je zaključila kako u ovome trenutku nije moguće jasno reći jesu li rezultati dobri ili loši.

Roditelji zadovoljni eksperimentalnim programom, a učitelji skupovima za stručno usavršavanje

Izdvojeni članak

Ispovijest osobe koja je pripremala Školu za život: ‘Do kada šutjeti i štititi ovakav način rada i provedbe?’

– Naš obrazovni sustav nije usmjeren na rješavanje problema, a ta je kompetencija izuzetno važna za reformski paket. Riječ je o vrlo kompleksnim pokazateljima koji nisu nužno vezani uz kurikulume, niti uz samo jedan segment provjera. Niz je drugih faktora koji onemogućavaju viši kognitivni razvoj učenika, izjavila je ministrica, a prenosi Jutarnji.

Ministrica se, s druge strane, vrlo jasno pohvalila podacima iz druga dva preliminarna istraživanja koji pokazuju da je 74% roditelja zadovoljno eksperimentalnim programom, a istaknula je kako je čak 73% učitelja zadovoljno organizacijom skupova za stručno usavršavanje.