Pretraga

Mladi na stručnom osposobljavanju se ne mogu osamostaliti, a tek četvrtina ih se zaposli u struci

A- A+

Istraživanje pod nazivom ‘Kriza i nejednakost a tržištu rada’ rezultiralo je nizom zanimljivih podataka o mjeri stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa. Podaci o obrazovnoj strukturi korisnika mjere, životnim troškovima za vrijeme stručnog osposobljavanja i zapošljavanju nakon korištenja programa bacaju novo svjetlo na mjeru kroz koju su prošli deseci tisuća mladih u Hrvatskoj.

Dora Levačić, BRID | srednja.hr

Istraživanje, čiji su rezultati danas predstavljeni u Kući Europe, nastalo je u okviru projekta Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) ”Expanding the field of cooperation among civil society organizations in Croatia” uz financijsku podršku udruge Rosa Luxemburg Stifung Southeast Europe.

Na predstavljanju rezultata, osim autorice Dore Levačić govorili su i Teo Matković s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i predstavnik Mreže mladih Hrvatske Sven Janovski.

Izdvojeni članak

MUP uzima 208 ljudi na stručno osposobljavanje

Nacrt

Poticaj za provođenje istraživanja bio je velik broj mladih koji su uslijed ekonomske krize i nemogućnosti pronalaska drugog zaposlenja sudjelovali u mjeri stručnog osposobljavanja. Cilj istraživanja bio je ispitati na koji su se način polaznici mjere uzdržavali tijekom sudjelovanja u programu te nadopuniti podatke HZZ-a o strukturi korisnika mjere s naglaskom na njihov socio-ekonomski status i položaj na tržištu rada po završetku mjere.

Istraživanje je provedeno u periodu između siječnja 2014. do lipnja 2015. godine, na ispitanicima koji su završili mjeru stručnog osposobljavanja u vrijeme kada je novčana naknada iznosila 1600 kuna.

Nakon što su provedene dvije fokus grupe s po deset bivših i trenutnih korisnika mjere, proveden je i kvantitativni dio istraživanja putem e-mail ankete, na koju je odgovore dalo 790 ispitanika koji su mjeru u cijelosti završili do kraja 2014. godine.

Izdvojeni članak

Evo što svaki student mora znati o novcu prije no što se osamostali

Mjera je krivo usmjerena

Možda najzanimljiviji zaključak istraživanja jest to da su šanse za korištenje stručnog osposobljavanja manje za djecu roditelja koji nemaju visoko obrazovanje i za one čiji roditelji u razdoblju korištenja mjere nisu imali stalan izvor prihoda. Obitelji korisnika stručnog osposobljavanja kao skupina u pravilu financijski bolje stoje od prosjeka društva.

Ukupni procijenjeni troškovi života za korisnike mjere bili su 3625 kuna, što je bitno manji iznos od naknade koju za stručno osposobljavanje daje država. Vrlo mali dio ispitanika mogao je u potpunosti samostalno plaćati osnovne životne potrebe poput smještaja, odjeće i hrane. Za financiranje tih potreba trebao im je dodatan prihod, najčešće roditeljska pomoć, koja je u prosjeku iznosila između 800 i 1100 kuna. Pretpostavka za korištenje mjere stručnog osposobljavanja tako je život u roditeljskom domu ili financijska pomoć od strane roditelja.

Naknada koju korisnici mjere dobiju od države ne može riješiti najvažnije financijske probleme. Udio onih koji ne prijavljuju nikakve financijske poteškoće nakon korištenja mjere povećao se za samo jedan posto.

Socio ekonomska struktura korisnika mjere slična je socioekonomskoj strukturi studenata. Čak 70% korisnika mjere ima visoku stručnu spremu. Prema rezultatima istraživanja, takav omjer je rezultat propisa koji favoriziraju potencijalne korisnike visoke stručne spreme, a ograničavaju pristup osobama sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem.

Mjera stručnog osposobljavanja, prema rezultatima ovog istraživanja, krivo je usmjerena na osobe sa završenim fakultetom, koji imaju veću stručnu spremu i čija bi znanja i vještine trebale biti primjenjivije na tržištu rada. Cilj aktivne politike trebao bi biti pružanje pomoći teže zapošljivim skupinama.

Izdvojeni članak

Prvostupnici u Hrvatskoj nisu kvalificirani za poslove u struci

59% korisnika tri mjeseca po zavrešetku mjere nezaposleno

Većina je korisnika tri mjeseca nakon završetka mjere nezaposleno, a oko četvrtinu, odnosno 24% formalno je zaposleno u struci. Preostalih 16% rade izvan struke ili u nekom alternativnom obliku.

Formalno zaposlenje u struci češće su nalazili oni koji su radili u privatnom sektoru ili u javnim institucijama. Nakon završetka mjere samo se 12% korisnika zaposlilo na mjestu na kojemu su radili. Privatnici su znatno češće zadržavali polaznike mjere u stalnom radnom odnosu nego poslodavci u javnom sektoru.

U istraživanju su takve brojke objašnjene činjenicom da se mjera najviše koristila u javnom sektoru, u kojem je na snazi zabrana zapošljavanja i na kojem nisu postojali nikakvi uvjeti za ponovno korištenje mjere.

Polaznici mjere, bez obzira na sve navedeno, izrazili su relativno visoku ocjenu zadovoljstva mjerom stručnog osposobljavanja. Prosječna ocjena na ljestvici od jedan do pet, kojom su ocjenjivali svoje iskustvo, bila je 3,6.

Ipak, većina smatra kako od mjere najviše koristi imaju poslodavci i da je njena svrha samo prividno smanjenje broja nezaposlenih.

Dojam koji korisnici najčešće imaju po završetku korištenja mjere je da je to privremeno rješenje, koje nije uspjela ukloniti osjećaj nesigurnosti oko vlastitog položaja na tržištu rada.

Mladi na stručnom osposobljavanju se ne mogu osamostaliti, a tek četvrtina ih se zaposli u struci
Share via
Copy link
Powered by Social Snap