Mojih 30 natuknica nakon Hararijevog predavanja u Lisinskom
Povjesničar čije se knjige mogu čitati na plaži među širim masama. Povjesničar koji svoja globalna gostovanja može naplatiti u šesteroznamenkastim iznosima. Povjesničar koji u 90 minuta nastupa uspijeva stvoriti niz teza koje tjeraju na razmišljanje, provjeru točnosti i dodatna potpitanja. Yuval Noah Harari je u inspirativnom predavanju u Lisinskom privukao veliku pozornost, ali ne zbog svojih misli pa će ovaj tekst pokušati ispraviti tu nepravdu.
Harari u Lisinskom | Foto: IMC agencija
Proteklih mjesec dana domaću intelektualnu scenu iz raznih razloga je interesirao Harari. O samoj raspravi u kojoj su najviše sudjelovali članovi generacije X i Boomeri, moglo se svašta pročitati, analizirati i tome nije mjesto u ovom tekstu. Ipak, jedan detalj je ostao neprimijećen, a šteta bi ga bilo ne zabilježiti. Jedna korisnica društvenih mreža, osupnuta s cijenom karata, javila se samom Harariju. Odgovor, koliko mi je poznato, nikada nije stigao. Taj detalj, gdje se netko javlja predavaču koji svoja globalna gostovanja može naplatiti u više stotina tisuća eura, vrijedi zabilježiti kao jedan novi trenutak u shvaćanju formiranja cijena i generalnoj financijskoj pismenosti u zemlji. O svemu ostalom čitajte na vašoj omiljenoj društvenoj mreži.
90 minuta ili malo više s Hararijem prođe jako brzo, bez dosade i bez uzimanja mobitela kako bi se provjerila najnovija notifikacija. Autor ima svoje mane o kojima se također može podosta pročitati u relevantnim tekstovima kolega povjesničara i novinara. Ipak, toliko je utjecajan da se za njega vrijedi pisati kritike.
Čitam ga od Sapiensa i njegove knjige su mi povod za rasprave s bližnjima o raznim temama. Isto se dogodilo nakon Lisinskog, večera s prijateljem gdje smo na brzinu, prije razilaska, uspjeli proći 15-ak natuknica. Nije bilo vremena za sve, ali se još jednom isplatilo pisati natuknice koje se mogu iskoristiti u budućnosti.
U nastavku teksta možete pročitati tih 30 natuknica, iskoristiti ih za promišljanje, debatu i detaljniju pretragu onoga što vam zainteresira. Njegove teze se ne mogu shvatiti kroz natuknice, niti u ovoj formi mogu predstavljati stavove Hararija koji su puno širi od jedne rečenice. One predstavljaju tek ono što je meni bilo u datom trenutku zanimljivo za zapisati i imati kao podsjetnik za kasnije. Dodatna napomena je kako se prve dvije natuknice odnose na panel koji je bio organiziran prije nastupa Hararija s grupom profesora. Panel ‘Who is setting the agenda’ okupio je vodeće poslovne i komunikacijske stručnjake, akademike i politologe, Gordana Kolaka, predsjednika Uprave KONČARA, izv. prof. dr. sc. Kristijana Kotarskog s Fakulteta političkih znanosti, Velimira Šonju, ekonomskog analitičara, prof. Dejana Verčiča, Ph.D. i Ankicu Mamić, vlasnicu i direktoricu Agencije IMC.
U dvorani je, prema riječima organizatora, bilo oko 600 do 700 studenata, a njihove karte osigurali su sponzori Končar, Coca-Cola HBC i Burai, što znači kako ipak nisu besplatne, nego ih je netko na kraju platio. Generacija Z možda je imala drugačije viđenje Hararijevog gostovanja, ali dojma sam kako ih je ipak zaobišla rasprava njihovih starijih sugrađana na društvenim mrežama. Možda i bolje jer su natuknice puno vrjednije od toga. Naime, mogu trajati nešto duže od onoga što algoritmi na mrežama dopuste.
Nesretna natuknica 13. je ono što sam često govorim u raznim promišljanjima o medijima. Odgovor koji sam nedavno dobio bio je ‘što poduzimaš u vezi toga?’. Ponešto radimo u našem mediju oko toga, ali uopće nije riječ o borbi jednakopravnih strana. Možda će ta natuknica nekom čitatelju pomoći u razmišljanju kako i zašto čita pojedine medija.
1. Fetišiziramo kao društvo čitanje knjiga.
2. Uloga knjige je izdržati ‘drill’ (disciplinu); nakon toga si bolji.
3. Proračuni su stvarnost, a zdravlje je u proračunima važnije od rata.
4. ‘Imperijalni mir’, ‘MAGA’ i ‘Pax Romana’ — rat dolazi ako slabi ne poslušaju.
5. Razgovarati je teško; manja društva/grupe su učinkovitija u tome.
6. Demokracija počiva na informacijskim tehnologijama — promjena tehnologije uzrokuje potres u demokraciji.
7. Postoji manjak povjerenja i neslaganje oko osnovnih istina.
8. Ljudi ne vjeruju urednicima, ali vjeruju algoritmima.
9. Nećemo se vratiti diktaturama 20. stoljeća — pojavit će se novi oblici moći i političkih sustava.
10. Euro nema lice (osobu), već zamišljene mostove. To najbolje pokazuje problem dogovora unutar EU.
11. EU ima kapital za treću AI ekonomiju; ako se raspadne, najbolji scenarij je status američkog vazala.
12. Desnica ne razumije AI migraciju; briselska birokracija ih neće povrijediti — američki igrači podupiru anti-EU stranke, a njihova će kultura prevladati.
13. Najvažniji urednici nisu ljudi i ne nalaze se u Europi.
14. Za 5 godina završit ću svoju zadnju knjigu — nakon toga će AI pisati bolje od mene.
15. AI neće zamijeniti čistače, već odvjetnike i urednike.
16. Što znači misliti? ‘Mislim, dakle jesam’ — Descartes; Misliti znači slagati riječi u strukturu; Misliti također znači osjećati — bol, ljubav, osjetilno iskustvo; Ključno filozofsko pitanje 2025. godine.
17. Financije su također priča — i to će AI preuzeti.
18. Svećenici su stručnjaci za svete tekstove — što kada Biblija sama progovori?
19. Protestantska reformacija počela je kada je interpretacija Biblije prešla iz ruku svećenika.
20. Evanđeoska Amerika vrednuje ljude što je pozitivno; postoji podjela unutar MAGA pokreta oko tehnoloških elita.
21. Ljudi se sukobljavaju jer ne mogu percipirati čovječnost u drugome.
22. Važno je moći osjetiti tuđu bol i ne biti egocentričan.
23. Razlika između autokracije i demokracije je u mehanizmu samokorekcije.
24. Babilonska kula je AI agent, a ne alat — zato je problem. Jezik se ponovno gubi i ne možemo komunicirati s agentima.
25. AI je problem za sljedećih 5 godina; demografske promjene mogu doći kasnije.
26. Milijuni neorganskih agenata preuzimaju različite sustave, uključujući financijske.
27. Obrazovanje mora biti široko: kognitivno, socijalno, emocionalno i motoričko — jer još uvijek živimo u tijelu. Teže je zamijeniti medicinsku sestru koja previja ranu nego liječnika koji čita sken.
28. Trebamo li AI tretirati kao poslovni subjekt? Osjeća li AI bol? Ona to imitira — ako bi stvarno mogla, mogla bi preuzeti kontrolu. Suosjećanje je ključ ljudskosti.
29. Korporacije su uspjele zaustaviti spam poštu; isto se može učiniti s botovima — barem ih označiti kao botove, što bi odmah poboljšalo javni diskurs na društvenim mrežama.
30. Prvi put u povijesti postoji kulturna produkcija koja ne dolazi iz ljudskog mozga.
