MZOS donio nejasna ograničenja za upise učenika s poteškoćama u razvoju u srednje škole
Dokument u kojem su definirane sve zdravstvene kontraindikacije za upis u srednje škole nije odobrila zainteresirana javnost zbog određenih nejasnoća unutar istoga. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak iznenađena je količinom uložene energije na definiranje ograničenja za daljnje školovanje gotovo svima koji nemaju uredan vid, sluh ili njuh te je zatražila da se sporni dokument izmijeni. Iako pravobraniteljica i MZOS nisu postigli dogovor, iz resornog Ministarstva tvrde da se odredbe Jedinstvenog popisa zdravstvenih kontraindikacija provode od ove godine.
Foto: Srednja.hr
Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u svrhu upisa u prvi razred srednje škole izradilo je međuresorno Povjerenstvo MZOS-a i Ministarstva zdravlja kako bi se uskladili zdravstveni preduvjeti za sve učenike i obrazovne programe na razini cijele Hrvatske. Na dokument koji ograničava daljnje školovanje gotovo svim učenicima s poteškoćama u razvoju reagirala je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak jer se iz njega ne može zaključiti kome je on namijenjen i za koga je obvezujuć. Nakon iscrpne rasprave Ured pravobraniteljice i Ministarstvo nisu postigli dogovor, a njegove će se odredbe ipak provoditi i ove godine.
Bez dogovora za promjenu spornih dijelova
– Do kraja sastanka ostalo je nejasno kome je doista namijenjen ovaj dokument, obzirom na više puta iznesenu tvrdnju predstavnika Ministarstva da se ovaj dokument ne odnosi na djecu s teškoćama u razvoju koja za upis u prvi razred srednje škole imaju pravo izravnog upisa u primjerene programe. Također nije posve jasno koliko je i za koga ovaj dokument obvezujuć, mišljenje je Anke Slonjšak.
Gordana Zuccon iz MZOS-a pojasnila nam je kako bi dokument namijenjen liječnicima školske medicine trebao osigurati jasnije i jedinstvene informacije o zdravstvenim preduvjetima prilikom upisa. Osim toga on bi trebao biti pomoći učenicima s poteškoćama u razvoju izabrati školu koja će im pružiti najveće moguće izglede za daljnje zaposlenje.
Zbog neriješenih nesuglasica Slonjšak im je uputila dopis nakon čega je Ministarstvo ipak zatražilo da Ured pravobraniteljice preporuči osobe koje bi se uključile u rad Povjerenstva i doradu dokumenta.
– On je podložan trajnom preispitivanju i otvoren za promjene i daljnja poboljšanja. Sasvim je izvjesno kako će se tijekom praktične primjene tog dokumenta ukazati potreba za njegovom doradom i poboljšanjem, na što nam je i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom u svom dopisu ukazala, smatraju u Ministarstvu.
Poremećaji koji remete kognitivno funkcioniranje prepreka za upis u gimnazije
U dokumentu se na skoro 300 stranica opisuju zanimanja i škole te nabrajaju zdravstvene kontraindikacije za svaku pojedinu struku i smjer u srednjoškolskom obrazovanju. Usvojen je krajem svibnja i već će se od ove
godine primjenjivati u svrhu upisa u prvi razred.
Zdravstvene kontraindikacije za sve gimnazije su kronični poremećaji koji znatno remete kognitivno funkcioniranje. To znači da kandidati s teškoćama u razvoju koji su osnovnu školu završili po primjerenom obliku školovanja zbog intelektualnih teškoća ne mogu pohađati gimnazijske programe obrazovanja.
Druge zdravstvene smetnje i teškoće u razvoju, uključujući sve oblike tjelesnog invaliditeta, oštećenja vida, sluha i govora te poremećaji koji remete emocionalno funkcioniranje nisu prepreka za upis i njihovo pohađanje.
Najširi popis kontraindikacija za smjerove srednje prometne škole
Kod strukovnih škola lista je puno šira i ovisi o pojedinoj školi i programu. Najšire popise imaju smjerovi škola koji se bave prometom pa tako zrakoplovni prometnici, popularno nazvani stjuardese, moraju odgovarati cijelom nizu zdravstvenih zahtjeva među kojima je i uredan noćni vid.
– Donositelji ove zaista jedinstvene liste kontraindikacija uložili su jako puno energije na definiranje ograničenja za daljnje školovanje gotov svima koji nemaju ‘uredan vid, sluh, njuh, koštano – mišićno tkivo ili imaju oštećenje sluha u govornom području., izjavila je pravobraniteljica Slošnjak.
Iz ministarstva tvrde kako nije cilj ograničiti njihovo školovanje već da je svrha objave ovih informacija kako bi roditelji i učenici koji žele upisati programe za koje ne ispunjavaju preduvjete bili svjesni rizika da će mu, nakon završetka školovanja, izbor radnih mjesta biti sužen.
Skoro pola obrazovnih sektora nema prilagođene programe za učenike s teškoćama u razvoju
Od 14 obrazovnih sektora za koje se učenici osposobljavaju u strukovnim školama u njih šest nisu omogućeni prilagođeni programi za učenike s teškoćama u razvoju. Sektori geologija, rudarstvo , nafta i kemijska tehnologija, zatim strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, tekstil i koža, turizam i ugostiteljstvo, zdravstvo i socijalna skrb te umjestnost ne nude programe prilagođene učenicima s teškoćama u razvoju.
– Smatramo da je pitanje različitih vrsta potpora učenicima u području obrazovanja temeljno pitanje kojim se moramo pozabaviti. Treba definirati sve vrste potpora učenicima s teškoćama u razvoju u obrazovanju koje bi bile sukladno njihovim potrebama, zaključila je pravobraniteljica.
