Pretraga

Na faksu se osjećao izgubljeno, a danas mijenja obrazovni sustav: Upoznajte Marina Trošelja

A- A+

Iako je obrazovanje djece nešto u što je većina roditelja spremno uložiti posljednje lipe i atome snage, način na koji je sustav strukturiran često je kamen spoticanja na putu prema uspjehu. S druge strane, da prepreka može postati motivator za kreiranje uspješnog poslovnog pothvata najbolji primjer je Marin Trošelj, direktor tvrtke STEMI i kreator projekta Škola budućnosti u kojem je A1 Hrvatska glavni partner. U pitanju je programa umjetne inteligencije (AI) za osnovne i srednje škole, koji je pokrenut u suradnji s Infobipom.

marin trošelj

Marin Trošelj je direktor tvrtke STEMI i kreator projekta Škola budućnosti u kojem je A1 Hrvatska glavni partner | Foto: A1 Hrvatska

– Kao student pretežito sam učio samo za ocjene. Nisam znao što bi sa sobom, niti bio strastven oko ičega. Slučajno sam otišao na predavanje Korada Korlevića, poznatog astronoma i edukatora iz Višnjana. Toliko me se dojmio da sam mu odlučio poslati mail i pitati mogu li doći u Višnjan. Otišao sam na jedan, a ostao na kraju četiri dana u kampu astronomije. Već sljedeće godine ondje sam počeo raditi s klincima. Kada sam osjetio da su djeca do te mjere sretna i ispunjena time što rade da ih moram nagovarati da uzimaju pauze od rada na projektu, shvatio sam da je to ono čime se želim baviti u životu, prisjeća se Marin Trošelj događaja koji su ne samo dali novi smisao njegovom postojanju, već posijali sjeme promjene obrazovnog sustava.

Naime, proizvod njegove tvrtke je platforma za projektno učenje znanosti i tehnologije, a njihov program robotike danas se koristi i u 17 saveznih država Amerike.

Cool je što si geek i što si drugačiji

– Fokus naše tvrtke je dovođenje industrije u škole. Da bismo to postigli morali smo inovirati u metodici rada. Tako u našim programima nema predavanja, sve je bazirano na projektnoj i istraživačkoj nastavi, a djeca rade u timovima i oni su vođe obrazovnog procesa. Mijenjamo i ulogu učitelja. Iz predavača i prenositelja znanja učitelji se transformiraju u mentore, kojima je cilj motivirati i usmjeravati djecu. Škole povezujemo sa najboljima iz IT industrije, kao što je to primjerice Infobip, i pomažemo im da njihove učionice postanu inovacijski laboratoriji, da bi učenici znali što ih čeka nakon školovanja, priča Trošelj i naglašava kako mu je iskustvo iz Višnjana bilo ključna prekretnica u životu, ali i pristupu.

Marin Trošelj

U programu kojeg su razvili nema predavanja, a djeca su vođe obrazovnog procesa | Foto: A1 Hrvatska

– Ondje su stvorili okruženje i atmosferu u kojoj se želi postati najbolji na svijetu i probijati postojeće granice. Postavljaju se pitanja i sve se preispituje, a sustav vrijednosti je značajno drugačiji od onoga koji prevladava u društvu. Vodi se računa o životinjama i okolišu, kao i našoj odgovornosti za društvo i svijet u kojem živimo i djelujemo. Mindset je potpuno drugačiji. Cool je što si geek i što si drugačiji. Tamo nitko ne traži od tebe da se prilagođavaš masi, kaže uspješni hrvatski inovator te dodaje kako, na primjer, za razliku od toga u srednjoj školi nije cool raspravljati o pjesmi na hrvatskom ili o fizikalnom problemu na fizici, već izlaziti, opijati se i markirati.

– Ja sam bio konformist i zatvorio sam sebe da bi me okolina prihvatila. Kada sam došao u Višnjan kao da sam se probudio. Konačno sam se osjećao svoj na svom i među ljudima koji me razumiju, kaže te naglašava kako djeca tijekom školovanja osjećaju veliki socijalni pritisak da se uklope. Stoga je na nama, smatra, da radimo na sustavu koji potiče različitosti i prilagođava se djeci umjesto da očekuje da se ona prilagode njemu.

– U ‘klasičnim’ školskim sustavima dijete se pokušava odgojiti za klasičnu industriju: nema kašnjenja, traži se primjerno vladanje, postoje standardizirana znanja kontrolirana kurikulumom. To znači da se djecu pretvara u standardiziranu ciglu u zidu o kojoj pjevaju Pink Floydi. Ovo što se sada pokušava osmišljavati u cijelom svijetu su paralelni edukacijski sustavi. Marin je bio mentor na našim programima i upoznao je način na koji se radi. Kako se nije našao u sustavu vrijednosti koje mi zagovaramo i provodimo, a vidio je da u obrazovanju ima komercijalnog potencijala, osnovao je svoju ekipu i krenuo u biznis. Nakon toga smo se ponekad viđali, ali nije bilo suradnje oko razvoja robota i edukacijskih metoda koje su krenuli razvijati. Ono što nas u Višnjanu zanima je da se radi s djecom koje traže pomoć i podršku, tako da i njemu i svim drugima koji pokušavaju pomoći „držimo im fige“ da uspiju, kaže nekadašnji Trošeljev mentor Korado Korlević.

marin trošelj

Projekt Škola budućnosti osmišljava program koji ne robuje formi već želi pomicati granice | Foto: A1 Hrvatska

Fakultet je bio čisto zadovoljavanje forme, osjećao sam se pomalo izgubljeno

– U našem obrazovnom sustavu je jako puno teorije, a malo prakse. Fakultet za mene nije bio mjesto gdje se probijaju granice i ide napraviti velike i lude stvari, već čisto zadovoljavanje forme. To nikako nije ni moglo zadovoljiti moje apetite, stoga ne čudi što nisam bio motiviran i osjećao sam se pomalo izgubljeno, odnosno bez ikakve ideje što bi trebao raditi i čime se baviti. Uz to se često događalo da dok sam pratio predavanja bi paralelno samostalno istraživao i čitao stvari s vodećih svjetskih sveučilišta jer naš sustav nije dovoljno brzo uvodio promjene koje se događaju u svijetu, kaže te dodaje i kako je upravo u Višnjanu dobio prvu priliku osmisliti edukativni proces koji ne robuje formi, već mu je cilj izvesti do kraja projekt i u tjedan dana pomaknuti granice, kako one osobne, tako i one tehnološke.

Upravo je zahvaljujući karizmatičnom Korleviću koji je također kao učitelj tehničkog odgoja bio nezadovoljan sustavom te je odlučio koristiti astronomiju i zvjezdarnicu da bi motivirao djecu da se počnu baviti znanošću, shvatio što želi raditi u životu. Korlevićeva metodologija rada, drugačiji sustav vrijednosti i način na koji stvara motivaciju ono je što je objeručke prigrlio u svom radu i životu.

– Da ga nisam upoznao vjerojatno bi danas radio kao programer u nekoj tvrtki, no ne bi definitivno imao ovakvih ambicija, kao ni razinu strasti prema stvarima kojima se bavim. U to vrijeme sam jako puno vremena provodio igrajući igrice, baš kao i mnogi drugi mladi, jer mi ništa drugo nije pružalo sličan užitak. Funkcionirao sam klasično konzumeristički i nisam bio svjestan da trebam, ali i da mogu mijenjati stvari, kaže te priznaje da ga to nezadovoljstvo sustavom kroz koji je i sam prošao motivira da popravi situaciju. Baš kao i u kampu u Višnjanu, za zadatak kojeg je Trošelj stavio pred sebe se ne zna rješenje što ga čini dodatno uzbudljivim.

marin trošelj

Kroz projekt Škola budućnosti odlučio se za strategiju od dna prema gore, odnosno na promjeni raditi kroz učitelje | Foto: A1 Hrvatska

Biti učitelj treba biti čast

– Trenutačno je sustav posložen onako kako je dizajniran prije više od 200 godina, kad je trebalo osposobiti velik broj radnike za efikasan rad u tvornicama. Obrazovni sustav se od tada suštinski nije mijenjao, no sve ostalo se itekako promijenilo. Posljedica toga je da umjesto da rasplamsava strast i potiče inovativnost, znatiželju i kritičko mišljenje, naše obrazovanje sustavno guši djecu. Osobno mi je to jako smetalo pa sam odlučio posvetiti život da pokušam unaprijediti stvari, objašnjava.

Kroz projekt Škola budućnosti odlučio se za strategiju od dna prema gore, odnosno na promjeni raditi kroz učitelje jer kako kaže, sustav i škole nisu zgrade, oprema, kurikulumi, već ljudi i ključ promjena, naglašava, leži u osnaživanju učitelja i njihovom rasterećenju razne birokracije koja je često sama sebi svrha.

Biti učitelj treba biti čast u društvu. Potrebno je učiteljima pokazati, ali i dozvoliti, drugačije načine rada i tada će se dogoditi prava promjena, zaključuje.

Upravo to mu je i pošlo za rukom u pilotu projekta Škola budućnosti, koji je trenutačno u završnoj fazi. Djeca su kroz pokušaj da doskoče problemima u zajednici učila tehnologiju i razvijala samostalne projekte. Odnosno rješenja u obliku chatbotova baziranih na umjetnoj inteligenciji za neke od 17 UN-ovih ciljeva održivosti.

Razvojem chatbotova, odnosno računalnih programa za komuniciranje bavi se upravo Infobip, koji svoje znanje i iskustvo želio podijeliti i sa školarcima kroz mentorstvo svojih inženjera i stručnjaka.

marin trošelj

Djecu moramo učiti naprednim vještinama kako bi bili spremni za poslove budućnosti | Foto: A1 Hrvatska

U tijeku je i priprema nastavka projekta, u kojem žele proširiti broj uključenih škola. Kako bi primjena ovakvog pristupa bila brža, trenutačno se razvijaju i dodatne edukacije za škole zahvaljujući kojima će moći samostalno pokretati tehnološke projekte i korištenjem tehnologije rješavati globalne i lokalne problem te pripremiti učenike za tehnološku budućnost.

– U Hrvatskoj i EU je financijski vrlo teško spojiti biznis i edukaciju, no to ne znači da ne treba pokušavati. Marin i ekipa oko njega to pokušavaju i ne znači da je nemoguće. Držim im fige da izdrže i ne odustanu jer tek su na početku i čeka ih puno posla. Kad se krene raditi sa djecom, odgovara se njima, roditeljima i zajednici, neuspjeh je ‘nedozvoljiv’, nema odustajanja. Prošla godina nije mjerodavna ni usporediva s prijašnjim periodom tako da im treba jedna normalna godina da vidimo do kuda se taj program može protegnuti, napominje Korado Korlević.

– Digitalizacija transformira društvo i poslovanje, a u posljednje vrijeme je nezaobilazna okosnica svake industrije. Zbog toga je potrebno djecu učiti naprednim vještinama poput umjetne inteligencije, kako bi od rane dobi bili aktivni pripadnici digitalne generacije, spremni na nove poslove koji ih čekaju u budućnosti. U A1 Hrvatska smo oduvijek bili fokusirani na razvoj digitalnih vještina i novih zanimanja poput data analitičara, specijalista za AI i strojno učenje, stručnjaka za robotizaciju i ta znanja i te vještine želimo dijeliti i sa zajednicom, pojasnio je Jiri Dvorjančansky, predsjednik Uprave A1 Hrvatska, razloge uključivanja A1 Hrvatska u projekt STEMI.

škola budućnosti

Marinu je danas obrazovanje strast | Foto: A1 Hrvatska

Mentorstvo prije svega

Osim kroz rad na projektima iznimno ga veseli mentorstvo jer želi mladima dati ono što je dobio od Korlevića, a njemu je bilo od presudne važnosti.

– Nakon što je V. gimnazija u Zagrebu uvela program robotike s našim robotima, nekoliko učenika nas je kontaktiralo i predstavilo ideju za svoj projekt te zatražilo da dolaze kod nas kako bismo im pomogli da ga razviju. Mi smo pristali, a rezultat je da su, prije nego što su i završili srednju školu, već napravili svoju tvrtku, proveli i Kickstarter kampanju, a trenutačno su u završnoj fazi rada na proizvodu s kojim uskoro kreću na tržište. Naravno, u cijelom procesu su stekli iznimnu količinu znanja i to je upravo ono što želimo. Naša teza je da kad se radi projektno i kad djeca nađu prijatelje koje imaju slične interese, mogu enormno puno toga naučiti i savladati, a posljedično i mijenjati svijet na bolje, zaključak je ovog mladog obrazovnog inovatora, čiji je napredni STEM program robotike i inženjerstva u Americi vrlo cijenjen izvozni hrvatski proizvod. Koliko će učinkovit biti u transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava, ali i života mladih ljudi, vrijeme će tek pokazati.

Čini pravu stvar – održivo poslovanje u A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Izdvojeni članak
poslovi budućnosti

Stručnjaci otkrili koji su poslovi budućnosti i dali savjete kako se za njih pripremiti

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija.

poslovi budućnosti

Mapa poslova i vještina budućnosti je prvi popis zanimanja kojima će rasti potražnja | Foto: screenshot Mape poslova

Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.


Tekst nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i A1 Hrvatska

Na faksu se osjećao izgubljeno, a danas mijenja obrazovni sustav: Upoznajte Marina Trošelja
Share via
Copy link
Powered by Social Snap