Pretraga

Na javni poziv za dogradnju vrtića stigla 321 prijava, uskoro kreće rasprava o cjelodnevnoj nastavi

A- A+

Hrvatska ima veliki problem s brojem djece uključene u predškolski odgoj i obrazovanje i daleko smo od onoga što nalaže EU – obuhvata djece u vrtićima od 95 posto. U srpnju ove godine završen je prvi javni poziv kojim se financira dogradnja infrastrukture ustanova predškolskog odgoja, a kako je na današnjem aktualcu u Saboru rekao ministar Radovan Fuchs, na njega je pristigla 321 prijava. Osim vrtića, zadaća obrazovnih vlasti jest proširiti kapacitete škola, ako žele da zaživi cjelodnevna nastava koju iz Vlade najavljuju već par godina.

radovan fuchs mzo

Foto i obrada: Screenshot HRT | srednja.hr

Ove srijede u Saboru je održano aktualno prijepodne. Prilika je to oporbenim zastupnicima da ministrima postave direktna pitanja vezana uz rad svakog od resora. S druge strane, zastupnici vladajuće koalicije obično ju koriste kako bi pohvalili rad Vlade Andreja Plenkovića.

Jedan od većih projekata koje Vlada planira po pitanju školstva jest povećanje obuhvata djece u vrtićima, do 2030. na 96 posto. Prvi korak je dogradnja infrastrukture predškolskih ustanova, a u srpnju je zaključen javni poziv za to vrijedan 1.22 milijarde kuna. Također, plan je Plenkovićeve Vlade uvesti i cjelodnevnu nastavu, zbog čega škole trebaju prijeći na jednosmjensku nastavu. Opet, za to nemamo adekvatne prostorne uvjete, pa će se trebati dograditi i škole.

Na javni poziv za dogradnju vrtića pristigao 321

Gradonačelnik Đakova i HDZ-ovac Marin Mandarić na današnjem je aktualcu ministru Radovanu Fuchs dao priliku da se pohvali svime što je Ministarstvo obrazovanja do sada obavilo po pitanju dogradnje vrtića i škola. Upitao ga je kada će stići rezultati javnog poziva za izgradnju vrtićkih kapaciteta, odnosno kada će se potpisivati prvi ugovori, kao i dokle je stigla priča za ulaganja u aktivnosti vezane za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnim školama.

– Svima je jasno da je odgoj i obrazovanje nacionalni prioritet bilo kojeg društva, a svakako i Hrvatske. Imajući na umu da djeca koja pohađaju vrtić postižu bolje rezultate u daljnjem školovanju, a jednako tako i mogućnost ostavljanja djece u stručnim, za to primjerenim institucijama poput dječjih vrtića svakako je nešto što je od posebnog značaja za mlade obitelji. Osiguravajući na takav način zbrinjavanje djece, svoj djedu u Hrvatskoj kasnije pružamo jednake šanse. Rukovodeći se time smo u Nacionalnom planu predložili izgradnju dodatnih vrtićkih kapaciteta s ciljanim brojem djece od 22.500 do 2027. godine i s kasnijom mogućnošću još dodatnih 17.500 mjesta u predškolskim institucijama iz operativnog programa. Pa bi onda time do 2030. godine došli na razinu Europske unije s obuhvatom djece od 96 posto, započeo je svoj odgovor Fuchs.

Ističe kako je problem s vrtićima posebice izražen u ruralnim područjima i to je nerijetko jedan od uzroka iseljavanja mladih obitelji i tendencije njihovog odlaska u veće sredine.

– Problem rješavanja fiskalnog poravnanja ili nemogućnost manjih općina da održavaju takve vrtiće riješili smo izmjenom Zakona o predškolskom odgoju, a prvi poziv za podnošenje prijava za dodjeljivanje sredstava bio je objavljen u svibnju, završen i zatvoren u srpnju, rezultati su u finalnoj fazi obrada i vrlo skoro objavljujemo listu svih onih koji su zadovoljili sve uvjete. Nakon toga imamo žalbeni rok i iza tog postupka ide uručenje ugovora. Na prvi poziv stigao je 321 zahtjev, a svi oni  koji nisu uspjeli zadovoljiti neki kriterij, a najčešće se radi o imovinsko-pravnim odnosima, imat će priliku prijaviti se na drugi poziv, a jednako tako kao što sam rekao u idućim fazama do 2030. siguran sam da ćemo imati obuhvat djece od 96 posto, rekao je Fuchs.

Izdvojeni članak
radovan fuchs

Sutra počinje škola, a mi smo razgovarali s ministrom Fuchsom: Pitali smo ga kako će riješiti goruće probleme

Što je s uvođenjem cjelodnevne nastave i dogradnjom škola?

Budući da je vrijeme za odgovor ograničeno, Fuchsu je ostalo tek nekoliko sekundi da odgovori na pitanje o cjelodnevnoj nastavi.

– Kada govorimo o cjelodnevnoj nastavi, ići će prijedlog na javno savjetovanje u raspravu, on je de facto dovršen, kratko se osvrnu Fuchs.

Podsjetimo, ranije su iz Ministarstva najavljivali kako bi pilot-projekt cjelodnevne nastave u 50 škola trebao krenuti već ove jeseni, no taj plan je izmijenjen i po novome bi eksperiment trebao započeti 2023./2024. Kako je početkom mjeseca u intervjuu za srednja.hr rekao ministar Fuchs, u  Nacionalnom programu oporavka i otpornosti osigurano je 2,3 milijarde kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova kako bi se osigurao prelazak škola u jednosmjenski rad, što je glavni preduvjet za uvođenje cjelodnevne nastave. Tada je istaknuo i da je  u završnoj fazi definiranje kriterija za objavu poziva osnivačima, županijama i gradovima za financiranje infrastrukturnih projekata na njihovom području.

– Budući da će za izgradnju i dogradnju velikog broja škola trebati minimalno 4-5 godina paralelno s tim osigurana su sredstava Svjetske banke kako bismo pripremili i sve ono što će se u jednosmjenskim školama raditi. Nemoguće je tako opsežan zahvat pripremiti preko noći niti je to moj način rada. Puno je bolje da se s provedbom takvih suštinskih projekata u obrazovanju krene nešto kasnije, ali da oni budu što bolje pripremljeni nego da se stvari, da tako kažemo, lome preko koljena i na silu guraju u sustav samo da bi ministar mogao reći da je nešto uveo. Vidjeli smo takvih primjera u prošlosti dosta i niti jedan nije dobro završio. Moji suradnici intenzivno rade na konceptu cjelodnevne škole jer je potrebno isplanirati sve u najsitnije detalje, a rezultat toga trebao bi biti pilot provedba u pedesetak škola i to kroz jedan ciklus od četiri godine. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja bi pratio provedbu kako bismo sve ono što bude dobro zadržali, a ostalo promijenili prije implementacije u sve škole, rekao je Fuchs za srednja.hr.

Prema strateškom okviru za uvođenje cjelodnevne nastave Vlade, cjelodnevna nastava podrazumijeva produljenje obveznog dijela nastave i obogaćivanje obrazovne ponude i potpore učenicima (sistematizacija dopunske i dodatne nastave). Drugim riječima, do 15 sati izvodio bi se obavezni i izborni dio kurikuluma, koji uključuje i pauzu za ručak i odmor. Nakon toga škola bi bila otvorena barem do 17 sati za izvannastavne i fakultativne aktivnosti.

radovan fuchs mzo
Share via
Copy link
Powered by Social Snap