Nacionalne ispite seciraju i najlošije županije, stručnjak: ‘Volio bih da više vjerujemo našim učiteljima’
Rezultati nacionalnih ispita dostavljeni su osnivačima osnovnih škola. No, koliko će to pomoći podizanju kvalitete obrazovanja? Iz županija s najlošijim rezultatima su nam rekli da su raspravljali o rezultatima s ravnateljima škola kako bi analizirali uzroke problema. No, Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja ističe da je nakon detektiranja problema potrebno vidjeti što se ustvari može napraviti. Istaknuo je da u nekim zemljama, umjesto rezultata ispita, škole i osnivači dobiju odmah savjete na čemu trebaju poraditi, dok, kako doznajemo, NCVVO, dostavlja rezultate uz napomenu da se osnivači mogu javiti ako žele dodatna obrazloženja.
Mario Bajkuša iz Foruma za Slobodu odgoja smatra da se ne kvaliteta obrazovanja ne može poboljšati bez razgovora sa svim dionicima | foto/screenshot: Srednja.hr/Youtube
Nacionalni ispiti nastavljaju se u 2025. godini i sve su bliže. Nakon što je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) već predstavio prošlogodišnje rezultate nacionalnih ispita prema osnovnim školama kojima su osnivači ili gradovi ili županije.
Rezultati nisu za natjecanje, već za vidjeti što treba popraviti
No, na tadašnjem predstavljanju rezultata, novinari su bili nezadovoljni jer ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović nije želio otkriti rezultate triju najlošijih gradova i županija po nacionalnim ispitima. Umjesto toga, posljednja tri mjesta je samo posložio abecedno, ne otkrivajući postotke riješenosti tih ispita. Filipović je isto učinio i na predstavljanju rezultata mature početkom siječnja.
U oba slučaja, čelnik NCVVO-a je naveo novinarima da javno otkrivanje najlošijih rezultata neće donijeti nikakve pozitivne promjene, već da će samo dovesti do prozivanja učitelja i učenika na tim lokacijama. S tim potezom i obrazloženjem se slaže i Mario Bajkuša, direktor razvoja i programa u Forumu za slobodu odgoja. Riječ je o neprofitnoj nevladinoj ulozi kojoj je cilj ‘promicati implementaciju obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav’. Naposljetku, analize uspjeha nacionalnih ispita, kao i uspjeha na državnoj maturi, trebale bi služiti školama i osnivačima da vide gdje se treba dodatno raditi s učenicima.
– Znam da u nekim zemljama škole ne dobiju rezultate nego odmah dobiju savjete poput ‘čujte, dajte poradite malo na pismenosti, čitanju i pisanju poboljšanju fine motorike’. Naravno, ima tu i nevidljivih varijabli koje ne znamo kako bi mjerili. Primjerice, ne može sve funkcionirati ako odnos roditelja i škole nije na najboljoj razini, komentirao je Bajkuša za srednja.hr općenito svrhu analize uspjeha učenika na nacionalnim ispitima i državnoj maturi.
Umjesto savjeta, županije dobile samo brojke uspjeha
Poslali smo upite na više adresa gradova i županija čije su osnovne škole imali najlošije rezultate na nacionalnim ispitima. Iako se i NCVVO i Bajkuša slažu da ne treba otkrivati najlošije rezultati, nismo mogli ne pitati za konkretne brojke za sve škole kojima su ti gradovi i županije osnivači. No, neki su nam vrlo izravno rekli da ne žele otkriti brojke koje su dobili.
– Kao osnivači smo od strane Nacionalnog centra zaprimili rezultate za naše škole, ali uz napomenu da se podaci ne objavljuju niti distribuiraju dalje kako se ne bi vršio nepotrebni pritisak na učitelje i učenike. Podatci su dostavljeni isključivo kako bismo dobili uvid u to što trebamo i možemo učiniti po pitaju kvalitete obrazovanja na području županije. Postoje škole koje su ostvarile izvrsne rezultate, postoje škole koje su lošije, puno je različitih čimbenika koji na to utječu, a kojima se mi kao osnivači, a i naši ravnatelji svakodnevno bavimo u svojem poslu i radu i nastavit ćemo raditi na ulaganju u obrazovanje i razvijanju kvalitete obrazovanja na području Virovitičko-podravske županije, kratko nam je rekla Martina Bunić, pročelnica Odjela za obrazovanje kulturu i sport Virovitičko-podravske županije.
Lošije rezultate nacionalnih ispita su analizirali i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Pročelnica tamošnjeg Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje, Andrea Prugovečki Klepac, rekla nam je da je župan okupio ravnatelje svih 17 osnovnih škola kojima su osnivači 10. prosinca kako bi raspravljali o ‘mogućim uzrocima loših rezultata’ njihovih učenika. Dok je Bajkuša rekao kako u nekim zemljama umjesto brojki osnivači i škole dobiju savjete, Bjelovarsko-bilogorska županija, kažu nam, dobila je samo brojke i poziv da se jave ako ih zanima više.
– U mailu koji smo dobili od strane NCVVO-a nije bilo komentara, nego smo upućeni da nam stoje na raspolaganju ukoliko imamo potrebe za obrazloženjima. Što se tiče utjecaja osnivača na rezultate nacionalnih ispita učenika, stava sam da osnivač nema ingerencije u tom segmentu obrazovanja. Naša zadaća je, prvenstveno, osigurati što bolje materijalne uvjete školama za kvalitetnu nastavu kako bi svi učenici imali jednake obrazovne šanse, rekla nam je Prugovečki Klepac.
Problemi s kadrovima u malim sredinama: Prepoznati problemi, ali može li ih se riješiti?
Govoreći o samoj analizi rezultata koje je Bjelovarsko-bilogorska županija od NCVVO-a dobila 3. prosinca prošle godine, Prugovečki Klepac nam je navela ‘da podaci variraju te da nema pravila u smislu veličine škole te je li škola u gradu ili u općini’. Zbog toga ne žele posebno naznačivati neku školu kao najbolju ili najlošiju. No, da su svjesni loših rezultata u usporedbi s drugim županijama, svjesni su pa su upravo s ravnateljima diskutirali o mogućim uzrocima.
– U raspravi su ravnatelji naveli niz uzroka koje smatraju relevantnim, poput nemogućnosti osiguravanja stručnog kadra u manjim sredinama, pogotovo učitelja matematike, kemije i fizike, činjenice da učenici ne shvaćaju ozbiljno testiranje koje se ne ocjenjuje te loše obrazovne strukture roditelja u pojedinim sredinama. Također, dotakli smo se i rezultata učenika u školi koja provodi nastavu u okviru eksperimentalnog programa ‘Cjelodnevna škola’ koji su bolji u odnosu na rezultate iz prošle godine. Slijedom toga se može zaključiti da je potpomognuto učenje jedno od mogućih rješenja za bolja obrazovna postignuća učenika, sumirala nam je pročelnica za obrazovanje Bjelovarsko-bilogorske županije zaključke sastanka osnivača s ravnateljima svojih škola.
U neslužbenim razgovorima s osnivačima škola više smo puta čuli problematiku privlačenja dobrih kadrova u manje sredine. Bajkuša nam navodi da mu je jasno da se neki mogu pozvati na te izazove. Naglašava da se iz analize uspjeha nacionalnih ispita ili mature može iščitati treba li se negdje pojačati dodatna ili dopunska nastava. No, slaže se da i kad se prepoznaju problemi i moguća rješenja, opet treba gledati i ‘kontekst mogućega’. Odnosno, koliko osnivač ima sredstava, ali i svijesti da neke stvari treba napraviti.
‘Ne moramo mijenjati cijeli kurikulum, samo pojačati neke stvari’
– Svaki ravnatelj ili ravnateljica zna kojim resursima raspolaže. Naravno, kad kažem ‘treba napraviti dodatnu ili dopunsku nastavu, pitanje je postoje li prostorni i ljudski resursi. Prostor je podijeljena nadležnost između osnivača i MZOM-a, a za resurse je to i pitanja Ministarstva rada i pitanja tržišta rada. Iz ovih podataka se mogu iščitati neke stvari, poput trebate li povećati neke stvari s učenicima ili ulagati više u rad svojih nastavnika, stručno usavršavanje. Ravnatelji tu mogu u dogovoru s osnivačem napraviti dodatak korak, a kod stručnog usavršavanja, koje je obvezno po zakonu, tu je i Agencija za odgoj i obrazovanje. (…) Ako je neka škola opremljena dobrim kabinetom fizike ili su učenici u godinu dana vidjelli pokazne vježbe i eksperimente, veća je mogućnost da će bolje proći. Na ovim rezultatima, kao na krvnoj slici, mogu se vidjeti neke stvari. No, onda dolazi fini sloj zakona koji govori u čijoj je to odgovornosti, pojasnio je Bajkuša izazove poboljšanja obrazovanja.
Dodao je i da su podaci koje škole dobivaju o uspjehu svojih učenika ‘na neki način ukršteni i s podacima socioekonomskog stanja’. Stoga osnivači mogu vidjeti i kako pomoći učenicima u težoj situaciji, kao i općenito biti spremni na rad. Istaknuo je kako se po rezultatima NCVVO-a za državne mature vidi da je Međimurska županija imala najbolje rezultate. Iako ne smatra da bi sada svi trebali odlaziti tamo na ‘studijska putovanja’, naš sugovornik je siguran da se tamo iščitavaju rezultati, analizira što funkcionira i što se može poboljšati. Time bi se i drugi, smatra naš sugovornik, trebali ugledati na međimurske škole.
– Svaka škola ima stručnu službu, znaju osnove statistike. Ne moramo mijenjati cijelu kurikulum, meni učitelji znaju reći da je 20 posto kurikuluma u ovlasti same škole. Onda možemo pojačati neke stvari za naše učenike (…) Sve nam se više pokazuje da je bitno da su u školama svi dionici za stolom, sljedeći načela odgoja i obrazovanja dječjih prava da bi se planirali sljedeći koraci. Dobro je ovako dati pred ljude list papira, ali savjet može biti puno bolji, kazao je Bajkuša navodeći da ni škole ni osnivači ne mogu poboljšati kvalitetu obrazovanja bez suradnje s Ministarstvom, ali i NCVVO-om.
Županije žele ocjenjivanje nacionalnih ispita, ali to je samo dodatni stres: ‘Mjere samo ono što ste se vi taj dan mogli prisjetiti’
No, neovisno koliko su učenici u pojedinim školama dobro ili loše prošli na nacionalnim ispitima, čini se kako su svi suglasni u jednoj stvari. Kada bi se nacionalni ispiti ocjenjivali, rezultati učenika bi zasigurno bili bolji. Osim u već spomenutim Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, to su nam naveli i u Požeško-slavonskoj županiji čiji učenici u 11 osnovnih škola su također imali jedne od najlošijih rezultata. No, unatoč ne baš laskavim rezultatima za prošlu školsku godinu, iz te su nam županije poručili kako bi ipak voljeli vidjeti kako se trendovi s njihovim učenicima razvijaju kroz dulje vremensko razdoblje.
– S obzirom na to da su učenici informirani kako rezultati nacionalnih ispita nemaju izravan utjecaj na njihov daljnji obrazovni put, za zaključiti je kako ta informacija rezultira manjkom motivacije i pripreme za ispite. Govoreći o koracima koje bi trebalo poduzeti kako bi rezultati bili bolji u budućnosti, oni svakako uključuju raspravu o rezultatima na učiteljskim vijećima, prezentaciju rezultata roditeljima na roditeljskim sastancima te motiviranje učenika da ispite shvate ozbiljnije. Uz navedeno, daljnji koraci i mjere u cilju poboljšanja rezultata će se poduzeti kada dobijemo rezultate nekoliko školskih godina, jer trenutačni rezultati ne prikazuju trend, smatraju u Požeško-slavonskoj županiji.
Inače, ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović je prošle godine u našem podcastu na pitanje hoće li nacionalni ispiti osmašima biti kriteriji za upis srednje škole u 2025. godini ovisiti o odluci Ministarstva. No, poručio je da su NCVVO i škole za to spremne. U trenutku pisanja ovoga članka, takva odluka još nije donesena. Upitan bi li se nacionalni ispiti trebali ocjenjivati, Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja nije bio oduševljen idejom. Ističe da je za bolje obrazovanje potrebno ‘dugoročno ulagati u ljude jer neke stvari ispiti ne detektiraju’.
– Iskreno, volio bih da počnemo malo više vjerovati našim učiteljima i njihovoj procjeni. Svaki taj ispit (nacionalni ispiti, mature, op.a) je ispit visokog stresa i mjeri samo ono što ste se vi taj dan mogli prisjetiti. Ako je učenik na početku godine imao problema s vremenima u engleskom jeziku i onda se ubio od posla i zalaganja do božićnih praznika, to mi puno više vrijedi nego rezultat na nacionalnom ispitu. Znači, vratimo se na rad s učiteljima da bi znali dati dobru povratnu informaciju učenicima. Da ih znaju voditi, prepoznati njihov rast i razvoj i da znaju definirati kriterije, zaključio je Bajkuša naglašavajući da bi time onda i ocjena koju učenici dobiju od nastavnika imala puno veći značaj.
