Najtraženiji na burzi, ali Ministarstvo ih ignorira: Dio obrazovnih djelatnika isključen iz nagrađivanja
Unatoč tome što rani i predškolski odgoj predstavlja temelj cjelokupnog obrazovnog sustava, resorno Ministarstvo i dalje isključuje stručnjake iz vrtića iz godišnjeg nagrađivanja najboljih odgojno-obrazovnih radnika. Praksa koja traje već godinama izaziva nezadovoljstvo među odgojiteljima na terenu. Sindikat poručuje – više ih ni ne iznenađuje sporost Ministarstva po pitanju bilo kakvih promjena u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja.
Prosvjed odgojitelja iz vrtića u Zagrebu | Foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Oni su prva profesionalna instanca u odgojno-obrazovnom sustavu i predstavljaju temelj za kasnije učenje. U deset najtraženijih zanimanja na burzi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, oni su jedino visokoškolsko zanimanje. Ipak, njihovo resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih ne prepoznaje ih kada je riječ o nagrađivanju. Riječ je o, pogađate – odgojiteljima. Naime, svake godine povodom Dana učitelja dodjeljuju se nagrade najuspješnijim odgojno-obrazovnim radnicima – učiteljima, nastavnicima, ravnateljima škola i domova i odgajateljima u domovima, ali ne i odgojiteljima u vrtićima.
Prva stepenica u obrazovanju
Iako nema dvojbe da kvaliteta rada u vrtiću izravno utječe na sve aspekte dječjeg razvoja pa bi, ako se nagrađuju najuspješniji u obrazovanju, logično bilo uključiti one koji djeluju na samom početku tog procesa. Često to prilikom objave imena 500-inajk nagrađenih svake godine istaknu i sami odgojitelji koji nemaju mogućnost završiti na toj listi. Ustvrđuju – time im se šalje poruka da njihov rad nije jednako vrijedan, što negativno utječe i na percepciju njihove profesije. Uostalom, oni s kojima razgovaramo o toj temi slažu se da najbolji među njima, oni koji dodatno uz svakodnevne obveze razvijaju izvanredne programe i metode rada s djecom, zaslužuju biti prepoznati. Jer mogu poslužiti kao primjer i poticaj svojim kolegama.
Uostalom, jedan od ključnih ciljeva države u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine je povećanje obuhvata djece ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem. Jer, priznaju vladajući, ‘međunarodna istraživanja poput TIMSS-a, PIRLS-a i PISA-e pokazuju kako su učenici koji su dulje vrijeme (tri ili više godina) pohađali predškolsku ustanovu ostvarili bolje prosječne rezultate nego njihovi vršnjaci koji su predškolsku ustanovu pohađali jednu godinu ili kraće’. Upravo su odgojitelji, jasno se može zaključiti, ključna figura u tom procesu.
‘Očito nema istinske volje i želje za suradnjom, partnerstvom i shvaćanju da je sustav RPOO-a dotakao dno’
Iz Sindikata odgoja i obrazovanja, medija i kulture Hrvatske jasno poručuju – Pravilnik o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima definitivno degradira odgojitelje.
– Rani predškolski odgoj i obrazovanje je prva stepenica sustava obrazovanja, odgojitelji prvi učitelji, a nažalost podcijenjeni upravo i ovakvim pristupom. Ministarstvo znanosti i obrazovanja se očito nije niti potrudilo (možda prije zaboravilo da je RPOOO dio sustava obrazovanja) prepoznati da sigurno ima puno zaslužnih odgojitelja diljem RH. Zato nije čudno da na temelju Pravilnika o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima Povjerenstvo za nagrađivanje najuspješnijih odgojno-obrazovnih radnika izabralo je 522 najuspješnija radnika u području obrazovanja u školskoj godini 2024./2025. a tu nema niti jednog odgojitelja, kaže za srednja.hr predsjednica sindikata Božica Žilić.
Kako je ovaj Pravilnik donesen 2019.godine treba ga, dodaje, izmijeniti kako po pitanju kriterija za ostvarivanje nagrade tako i terminološki.
– Treba raspisati da to pravo ostvaruju i odgojitelji jer oni jesu odgojno obrazovni radnici. No resorno Ministarstvo je sporo u izmjenama bilo kojeg akta, pravilnika (sustav RPOO čeka na donošenje važnih pravilnika nekoliko godina), a posebno u ovome gdje se određuje novčana nagrada za najuspješnije odgojno obrazovne radnike. Puno puta smo se obraćali ministarstvu tražili razgovore o važnim pitanjima za poboljšanje i unapređivanje RPOO-a no reakcija je izostala ili je sporadična. Stoga se ne treba čuditi da imamo kronični nedostatak stručnih radnika, nedostatak preko 7.000 odgojitelja u RH. Nije problem obratiti se, no očito nema istinske volje i želje za suradnjom, partnerstvom i shvaćanju da je sustav RPOO-a dotakao dno, poručuje Žilić.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
