Narušeno je psihičko zdravlje učenika: Potresa se boje više nego koronavirusa
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je istraživanje na 160 škola u Hrvatskoj i otkrili zabrinjavajuće podatke. Potres je imao puno veći negativan utjecaj na učenike, ali i nastavnike nego li se to očekivalo. U istraživanju se pokazalo i kako se učenici više boje potresa nego pandemije koronavirusa.
Foto: Unsplash, Zvjezdana Balogovic
Čak dva potresa pogodila su Hrvatsku prošle godine. Prvi je pogodio Zagreb i okolicu, a drugi područje Banovine. Uz sve to pandemija je bila na vrhuncu, bili smo u lockdownu i sve to je ostavilo utisak na svakome od nas. No, na učenike i nastavnike puno je veći negativan utjecaj imao potres kojeg se učenici boje više od pandemije koronavirusa, pokazalo se u istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Proveli su istraživanje na 160 osnovnih i srednjih škola te je 10 njih bilo izravno pogođeno potresom. U upitnicima čak je 66,6 posto učenika u Sisačko-moslavačkoj županiji navelo kako je potres negativno ili izuzetno negativno utjecao na njihov život. U Zagrebu je taj postotka iznosio 49 posto, a u Zagrebačkoj županiji 45 posto.
– Ne smije se zanemariti negativan utjecaj koji su potresi imali. Zanemarivanje ovih pitanja izrazito je društveno negativno i može imati duge posljedice na pojedince. Ne smije nam se dogoditi da zaboravimo kako postoje ljudi koji se boje i osjećaju nesigurno, time bismo društveno učinili veliku nepravdu. Zato je izuzetno važno dati veliku pažnju takvim školama i vrtićima te osigurati psihosocijalnu pomoć zaposlenima i učenicima, izjavio je Boris Jokić, ravnatelj Instituta i jedan od autora istraživanja za 24sata.
Rezultati u Sisačko-moslavačkoj županiji pokazali su da je potres negativnu utjecao na pad motivacije učenika za učenjem. Potres je negativno utjecao i na njihove obiteljske odnose, a svaki je treći profesor u Zagrebu i svaki drugi u Sisačko-moslavačkoj županiji rekao da je potres povećao njihovu zabrinutost za sigurnost učenika.
– Svaki četvrti nastavnik u Zagrebu i svaki treći u SMŽ pokazuju da su potresi u priličnoj mjeri ili izrazito negativno utjecali na njihovu psihološku dobrobit, stoji u istraživanju.
Zaključak s Instituta je da se hitno treba adresirati psihosocijalno stanje učenika te da škole, zbog mentalnog zdravlja djece, trebaju ostati otvorene.
U dokumentu ispod možete vidjeti istraživanj ‘Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj’. (Napomena: ako vam se dokument ne prikazuje, potrebno je osvježiti stranicu)
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
