Naš znanstveni institut ušao u elitno europsko društvo: Sada mogu izravno utjecati na prioritete istraživanja
Institut Ruđer Bošković postao je član Saveza EU-LIFE. Riječ je o vodećoj međunarodnoj organizaciji koja diljem Europe okuplja neovisne istraživačke institute u znanosti o životu. Članstvom u ovom udruženju koje se fokusira na biološka istraživanja, Ruđerovi znanstvenici će imati širi pristup resursima, ali i imati svoj glas u odlučivanju oko strategija i prioriteta znanstvenih istraživanja iz biologije diljem našeg kontinenta.
David M. Smth, ravnatelj Insituta Ruđer Bošković | foto: Institut Ruđer Bošković
Suradnja s CERN-om, redovita istraživanja u suradnji s europskim i svjetskim istraživačkim timovima, sve to služi na čast Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu (IRB) koji aktivno stavlja glavni grad Hrvatske i državu na mapu lokacija gdje se događaju uzbudljive stvari u unaprjeđenju znanosti. Na tu listu sada su u utorak dodali i svoje pridruženje u Savez EU-LIFE, vodećoj međunarodnoj organizaciji koja okuplja neovisne istraživačke institute u znanosti o životu diljem Europe. Iz IRB-a su poručili da su u tu prestižnu organizaciju primljeni zajedno s britanskim Institutom Francis Crick iz Londona.
‘Prepoznati smo kao ravnopravni partneri u najvažnijim diskusijama’
S novim pojačanjem među kojima je sada i IRB, Savez EU-LIFE trenutačno broji 17 članova u 16 zemalja diljem Europe. Sjedište im je u Barceloni u Španjolskoj, a osnovani su 2013. godine. Odluka o IRB-a primitku IRB-a je ratificirana krajem prošle godine u Kopenhagenu. David M. Smith, ravnatelj IRB-a, istaknuo je da je iznimno ponosan pridruživanjem domaćeg znanstvenog instituta ovom savezu koji se fokusira na biologiju i srodne znanosti. Poručio je da je ovo potvrda izvrsnosti i rezultata znanstvenog rada na Ruđeru u međunarodnom kontekstu.
– Biti dio ove mreže znači da smo prepoznati kao ravnopravni partneri u najvažnijim znanstvenim i istraživačkim diskusijama. Pridruživanje EU-LIFE-u jača poziciju IRB-a u aktivnom sudjelovanju u kreiranju istraživačkih politika unutar Europe i u lobiranju za teme koje su od ključne važnosti za našu znanstvenu zajednicu i šire društvene interese u Hrvatskoj. Ovo nam daje priliku da izravno utječemo na oblikovanje strategija i prioriteta koji će definirati budućnost znanstvenih istraživanja na kontinentu. Pridruživanje EU-LIFE-u omogućava nam pristup široj mreži resursa, znanja i tehnologija, što će bez sumnje doprinijeti daljnjem razvoju istraživačkih kapaciteta IRB-a i otvaranju novih prilika za naše znanstvenike i istraživače, pobrojao je Smith koristi koje će IRB dobiti svojim članstvom.
Iz IRB-a su istaknuli da je za pridruživanje EU-LIFE-u, između ostalog, presudio i angažmanima u projektima koji su financirani putem EU fondova. Konkretno u programima Obzor 2020. i Obzor Europa. Pohvalili su se da u ovom prvom programu upravo IRB predstavlja ‘vodeću znanstvenu snagu Hrvatske’, što argumentiraju s ‘iznimnim rezultatima na ukupno 38 projekata vrijednosti 16,2 milijuna eura’. U IRB-u su na tom tragu i ponosni na četiri projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC), navodeći da ta brojka obuhvaća 40 posto svih ERC projekata koji su dodijeljeni znanstvenicima iz Hrvatske.
Razmjene najboljih praksi: ‘Jačamo cijeli istraživački ekosustav’
S ovim članstvom, dobrodošlicu IRB-u, kao i ranije spomenom britanskom institutu, zaželio je i predsjednik EU-LIFE-a, Giulio Superti-Furga. U ovom Savezu ističu kako žele ‘ojačati glas vodećih, neovisnih istraživačkih instituta u području bioloških znanosti u Europi i osigurati snažnu kritičnu masu za promicanje optimalnog okruženja za istraživanje diljem Europe’.
– Razmjena najboljih praksi među vodećim istraživačkim institutima ključna je za poticanje izvrsnosti i inovacija. Okupljanjem institucija koje se uspijevaju istaknuti u pomicanju granica znanja, jačamo cijeli istraživački ekosustav, osiguravajući da znanost nastavi biti pokretač napretka i rješavanja društvenih izazova diljem Europe, ustvrdio je Superti-Furga.
Kada je riječ konkretno o biologiji, prošle godine smo pisali o nekoliko zanimljivih istraživanja u kojima IRB sudjeluje u ovoj ‘znanosti o životu’. Tako je u 2024. godini istraživački tim IRB-a otkrio nove podvrste vodene muhe plesačice. To istraživanje, o kojem su već i objavili znanstveni rad, vrlo je važno jer su ovi kukci, zbog svoje osjetljivosti na temperaturu, sastav vode, zraka i tla, važan pokazatelj zdravlja okoliša. Na sličnom tragu je važno i aktualno istraživanje IRB-ove znanstvenice Jelene Buljan o tome kako se mravi prilagođavaju na visoke toplinske ekstreme. Iz ovog istraživanja sa svojim timom planira smisliti praktične modele za zaštitu poljoprivrede u jeku klimatskih promjena. Za to je dobila i podršku ERC-a u iznosu od 1,5 milijuna eura za petogodišnje istraživanje.
Eu-LIFE instituti | foto: Institut Ruđer Bošković
