Naši studenti koji studiraju izvan EU u velikom problemu: Država promijenila pravila oko zdravstvenog osiguranja
Nedavno je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji promjene donosi za studente koji studiraju izvan Europske unije. Naime, studenti koji studiraju primjerice u SAD-u i Velikoj Britaniji u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kategoriziraju se kao nezaposlene osobe te će se od sada, ako žele obvezno zdravstveno osiguranje, u podružnice HZZO-a morati javljati osobno svaka tri mjeseca. Da to neće biti moguće potvrdile su nam majke čija djeca studiraju u Americi, a da je zakon diskriminatoran smatra i pučka pravobranitelja koja u izmjenama vidi još problema.
Zdravstvena iskaznica starijeg dizajna | foto: Hrvoje Debeljak, srednja.hr
Ako žele obvezno zdravstveno osiguranje, studenti koji studiraju izvan EU-a morat će se svaka tri mjeseca javljati osobno u podružnicu HZZO-a jer se u njihovom sustavu oni vode kao kategorija F – nezaposlene osobe. Kako nam je rekla majka Lidija čiji sin Luka studira u SAD-u, njemu je na kućnu adresu stigao dopis HZZO-a u kojem ga pozivaju da se osobno javi u podružnicu HZZO-a do 29 lipnja.
U protivnom će ga odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez rješenja. Luka ostaje u Americi do kraja srpnja, što znači da bez obveznog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj ostaje 30. lipnja.
‘Problem će se prolongirati do studenog’
– Ako se i javi, obavezan je jednom u tri mjeseca osobno se pojavljivati u HZZO-u da bi mogao imati obvezno zdravstveno osiguranje. Mnogi studenti iz Amerike će se vratiti do kraja svibnja, moći će se prijaviti na HZZO i to opet učiniti prije povratka na studij u kolovozu, pa će se problem prolongirati do studenog kada se neće moći osobno pojaviti, kazala nam je Lidija.
Kada je Luka upisivao studij u Americi 2020. godine, u lokalnoj podružnici HZZO-a rečeno mu je da nema pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje, ali ima na ono obvezno. Od početka Luka je redoviti student, no cijelo vrijeme se u HZZO-ovoj kategorizaciji, spomenula je Lidija, vodi pod šifrom nezaposlene osobe.
– Do promjene ovog zakona on je, kada je boravio u Hrvatskoj, mogao ići kod doktora i uzimati lijekove ako su mu bili potrebni i pri tome bi morao nešto platiti jer nije imao dopunsko zdravstveno. Obvezno zdravstveno se podrazumijevalo, kao što nam je djelatnica na HZZO-u tada i rekla, ispričala nam je Lidija.
Pučka pravobraniteljica kaže da je zakon diskriminatoran
Dok boravi u Americi Luki obvezno zdravstveno osiguranje pokriva sveučilište na kojem studira. Problem je, istaknula je Lidija, kada se on tijekom ljeta vrati u Hrvatsku pa ako mu se nešto dogodi, sve će morati platiti. Istu priču ima i druga studentica koja studira u Americi, a čija nam je majka Ljiljana pojasnila da bi se status studenta lako mogao dokazati potvrdom sveučilišta koje su upisali, umjesto da se ti studenti vode kao nezaposlene osobe.
– Ovo smatram čistom diskriminacijom i jasnom porukom djeci da im ne padne na pamet vratiti se kući kada steknu obrazovanje, napomenula je Ljiljana.
Da ovaj zakon jest diskriminatoran smatra i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Ona je na posljedice ove promjene već upozoravala i Ministarstvo zdravstva javnim savjetovanjem i Hrvatski sabor tijekom rasprava na odborima. Ministarstvu zdravstva poslala je i dopis s nizom pitanja kako bi ispitali sumnju na diskriminaciju, prvenstveno temeljem zdravstvenog, ali i imovinskog stanja.
– Dali smo preporuku da se od ove obveze u potpunosti odustane, ali ona nije prihvaćena. Zato bi sad dio građana mogao ostati bez zdravstvenog osiguranja jer se iz različitih životnih razloga ne mogu jednom u tri mjeseca javiti u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Do sada smo dobili više pritužbi, pa tako i od obitelji studenata koji studiraju izvan EU, ali i od drugih – sina čiji je otac nepokretan, majke čija je kćer na dugotrajnom liječenju u inozemstvu, naglasila je pučka pravobraniteljica za srednja.hr.
Bez osiguranja mogle bi ostati i osobe kojima su informacije manje dostupne
Pučka pravobraniteljica mišljenja je da ova nova obveza može dovesti do neizravne diskriminacije građana, prvenstveno temeljem njihovog zdravstvenog, ali i imovnog stanja, a moguće i drugih osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nova izmjena u nepovoljniji položaj stavlja, naglasila je pučka pravobraniteljica, osobe koje zbog svog zdravlja nisu pokretne ili su slabo pokretne pa ne mogu pristupiti HZZO-u osobno.
– Isto tako, jasno je da ima snažniji negativni učinak na osobe lošijeg imovnog stanja ako žive udaljeno od mjesta gdje se nalazi najbliža područna ustrojstvena jedinica HZZO-a jer za osobni dolazak u HZZO moraju plaćati prijevoz, posebno ako žive u mjestima koja nisu povezana javnim prijevozom, objasnila je pučka pravobraniteljica.
Problem je i, navela je pučka pravobraniteljica, da bi bez osiguranja mogle ostati i osobe kojima su inače informacije manje dostupne jer se radi o novoj obvezi za koju nije bilo jasno kako će građani o njoj biti informirani. U konačnici je HZZO, naglasila je pučka pravobraniteljica, odlučio pisanim putem slati te informacije, no vrijedi pričekati hoće li biti pritužbi na gubitak osiguranja zbog neinformiranosti.
Ako se ne jave u HZZO, oni će ih odjaviti bez donošenja rješenja
Iz HZZO-a rekli su nam da prvenstveno žele ukazati da je, prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, obvezno osiguranje u Hrvatskoj obveza, a ne pravo, koja obuhvaća sve osobe s prebivalištem i strance s reguliranim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Hrvatskoj. Prvo su naglasili da osobe koju su studirale izvan Hrvatske nikada nisu mogle ostvariti status osigurane osobe s osnove svog statusa redovitog studenta ako taj status nisu ostvarili prema propisima o redovitom školovanju u Hrvatskoj.
– Status osigurane osobe ostvarivale su prema jednom od zakonskih osnova osiguranja za koje su u trenutku prijave HZZO-u ispunjavale zakonom propisane uvjete. Primjerice, ako su se u zakonom propisanim rokovima prijavile HZZO-u nakon navršene 18. godine života, po završetku ili prekidu redovitog školovanja i drugo, rekli su iz HZZO-a.
No, nakon toga napisali su nam da otkako je Hrvatska ušla u EU nastala je obveza da se predvidi status u obveznom osiguranju onim hrvatskim državljanima koji studiraju na području druge države EU-a. HZZO kao provedbeno tijelo sada mora poštovati promjene zakona te je tako nastala obveza da se nezaposlene osobe koje se ne vode u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moraju jednom u tri mjeseca javiti u njihovu podružnicu.
– Navedene osigurane osobe HZZO će, u skladu s izričitom zakonskom odredbom, odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja prvoga dana nakon isteka tri mjeseca od zadnjega osobnog pristupanja HZZO-u, naglasili su iz HZZO-a.
HZZO nam ukazao na Zakon o prebivalištu
Na naše pitanje može li se u podružnicu javiti osoba kojoj je, na primjer, student dao punomoć za obavljanje takvih stvari, iz HZZO-a odgovaraju da je Zakonom propisana obveza osobnog pristupanja te da iznimke od tog pravila nisu propisane. Nadalje, HZZO je napomenuo da osobe koje studiraju u inozemstvu u pravilu borave duži period izvan Hrvatske. Ukazali su nam na Zakon o prebivalištu kojim je propisano da ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz Hrvatske u svrhu obrazovanja, dužna je to prijaviti nadležnom tijelu na čijem području ima prebivalište.
– Člankom 16. navedenoga Zakona predviđena je i novčana kazna za prekršaj ako se propusti izvršiti propisana obveza. Također, osobe koje su prijavile privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske ne mogu više imati status u obveznom zdravstvenom osiguranju te su dužne podnijeti odjavu s obveznoga zdravstvenoga osiguranja. Za to se također predviđa novčanu kaznu za prekršaj ako se ne postupi u skladu s propisanom obvezom, istaknuli su iz HZZO-a.
HZZO smo pitali i kako da onda postupe studenti koji će samo tijekom ljetnih mjeseci trebati zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Rekli su nam da osobe koje su odjavljene iz obveznog zdravstvenog osiguranja zbog propuštanja rokova za osobni pristup HZZO-u, moraju se javiti najbližoj jedini HZZO-a.
– Tamo moraju regulirati status, a prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju propisane uvjete, a za koju nije propisana obveza osobnog pristupa HZZO-u jednom u tri mjeseca. Primjerice, kao član obitelji osiguranika – supružnik, bračni ili izvanbračni, kao osigurana osoba uz obvezu plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, rekli su iz HZZO-a.
‘Upozoravam HZZO, nadam se da je ovo omaška’
Zašto je HZZO nama u odgovoru naglasio Zakon o prebivalištu pak je postalo jasno kada je Luka, rekla nam je majka Lidija, dobio odgovor HZZO-a na upit kako da riješi ovu situaciju. Oni su mu rekli da je u obvezi plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje dok god ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj. U tom odgovoru HZZO je naveo i da se za sve samostalne uplatitelje prijava obveznog zdravstvenog osiguranja radi od dana kada je prethodno prestalo, dakle u Lukinom slučaju to će biti od 30. lipnja. HZZO je u odgovoru dodao i da je mjesečni iznos koji se plaća 85,72 eura.
O ovom problemu u Hrvatskom saboru upozorila je i Marijana Puljak, zastupnica Centra. Naglasila je da je hrvatskim studentima u Americi ili Velikoj Britaniji teško svaka tri mjeseca dolaziti u Hrvatsku i osobno se javljati u podružnicu HZZO-a.
– HZZO ne razlikuje redovne studente u zemljama izvan Europske unije od nezaposlenih osoba. Ono što studentima treba nije hrvatsko zdravstveno osiguranje u zemljama u kojim studiraju, već samo da budu osigurani kada se vrate kući nakon završenog semestra. Upozoravam HZZO, nadam se da je ovo omaška, redoviti studenti nisu nezaposlene osobe, naglasila je Puljak.
