Obavezni vojni rok u Hrvatskoj najkraći u Europi: U tri zemlje na njega idu i žene
Mladići će u Hrvatskoj od siječnja iduće godine ići na preglede za vojni rok, što znači da ni dolazak u vojarne više nije daleko. Manje više svi detalji vojnog roka sad su poznati, samo se čeka i službeno prihvaćanje pravilnika. Mi smo istražili kako vojni rok funkcionira u drugim europskim državama, a pokazalo se da je u Hrvatskoj najkraći.
Ročnici vježbaju na poligonu | Foto: MORH YouTube
Dobili smo potvrdu Ministarstva obrane, prvi pozivi na liječničke preglede za služenje vojnog roka stizat će krajem godine, a pregledi počinju u siječnju. Na vojni rok ići će mladići koji su 2007. godište, a od vojnog roka bit će izuzeti svi učenici dok ne završe srednju školu, odnosno polože državnu maturu ako idu na nju. Tri pravilnika koji detaljno opisuju kako će temeljno vojno osposobljavanje funkcionirati u javnoj su raspravi do 21. prosinca, nakon čega će se donijeti konačne verzije.
Već smo pisali o tome što sve sadrže prijedlozi pravilnika, a u ovom tekstu dajemo prikaz toga kako obavezni vojni rok izgleda u drugim europskim zemljama. Obavezni vojni rok na snazi je i u Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Latviji, Litvi, Danskoj, Švedskoj, Turskoj i Ukrajini s time da u Danskoj, Švedskoj i Latviji vojni rok služe i žene. Vojni rok odlučila je ponovno uvesti i Francuska, i to 25 godina nakon njegovog ukidanja. Uvest će se tijekom ljeta iduće godine, kad bi obuku u Hrvatskoj već trebali proći prvi ciklusi ročnika.
Budući da ima dugu kopnenu granicu s Rusijom, Finska se osjeća ugroženo te ima veoma strog režima obavezne vojne obuke. Služenje u vojsci obavezno je za sve muškarce između 18 i 60 godina, a uz osnovan trening novaci idu i na specijaliziran trening koji traje od šest mjeseci do godine dana. Ovisno o činu koji stekne na vojnoj obuci, rezervist u finskoj vojsci mora provesti 40, 75 ili sto dana, maksimalno 20 dana godišnje.
U Austriji se jednako plaća vojna i civilna obuka
Za razliku od Finske gdje vojni rok u praksi prođe otprilike dvije trećine muškaraca, u Švedskoj na njega idu samo oni koji na testu pokažu želju i sposobnosti za to. Cilj nije treniranje cijele dobne skupine, već obuka onoliko rezervista koliko država smatra da joj je potrebno. Svi osamnaestogodišnjaci i osamnaestogodišnjakinje ispunjavaju upitnik kojim se utvrđuje njihovo zdravstveno stanje i motivaciju da se priključe oružanim snagama. Na temelju tih odgovora bira se 30 tisuća ljudi potencijalnih novaka ili novakinja koji idu na liječničke preglede i prolaze daljnja testiranja, a gledaju im se i ocjene u srednjoj školi. Na kraju cijelog procesa odabere se svega osam tisuća novaka, što je samo osam posto čitave dobne skupine. Sličan sustav ima i Norveška, gdje je prihvaća na vojnu obuku predstavljeno i kao stvar prestiža.
U Danskoj na vojni rok također idu muškarci i žene, a trenutačno traje četiri mjeseca, iako je najavljeno da će se od iduće godine produljiti na čak jedanaest mjeseci. Novaci se u Danskoj biraju lutrijom, iako se često i dvostruko više od potrebnog godišnjeg broja novaka javi dobrovoljno, pa ni nema potrebe za dodatnom nasumičnom regrutacijom.
U Austriji osamnaestogodišnjaci biraju hoće li ići na vojni rok od šest mjeseci ili će devet mjeseci provesti u civilnoj službi. Ročnici u vojsci i u oni na civilnoj obuci plaćeni su jednako, 605,60 eura mjesečno. Kadeti koji završe vojni rok ulaze u vojnu rezervu te ih se može pozvati u službu do njihove pedesete godine.
U Turskoj za izbjegavanje obuke moguća kazna zatvora
Latvija je, izuzev Hrvatske, posljednja država u Europi koja je uvela obavezno služenje vojnog roka. Od 2023. godine vojni rok u trajanju od 11 mjeseci moraju odslužiti svi muškarci u dobi između 18 i 27 godina, dok se žene mogu javiti svojevoljno. Za one koji ne žele nositi oružje, postoji mogućnost civilne obuke u vojnim institucijama. U Litvi se na vojni rok poziva sustavom lutrije u koju su uključeni samo muškarci. Vojni rok traje devet mjeseci, a nakon završetka obuke ročnici postaju rezervisti na deset godina. U Estoniji vojni rok traje od osam do jedanaest mjeseci, ovisno o razini obrazovanja ročnika i poziciji koja mu je dodijeljena u obrambenim snagama.
Grčka i Turska imaju vojni rok zbog tenzija oko Cipra. U Grčkoj obaveznu vojnu obuku prolaze svi muškarci u dobi od 18 do 45 godina, a vojni rok traje punih dvanaest mjeseci. Postoji i mogućnost služenja civilne obuke, no ona traje petnaest mjeseci. Svi ročnici nakon vojnog roka postaju rezervisti. U Turskoj na vojni rok idu svi muškarci u dobi između 20 i 41 godinu, a trajanje je šest mjeseci. Nakon što odrade mjesec dana u vojsci, turski ročnici mogu otplatiti 243.000 lira (oko 5.000 eura) kako bi ranije izašli iz vojske. Uz novčanu, za izbjegavanje odaziva na vojni rok, u Turskoj je predviđena i kazna zatvora.
I Njemačka planira uvođenje promjena u sustavu regrutacije u vojsku, no još nije u planu uvođenje obaveznog vojnog roka. Njemački parlament prošlog je tjedna izglasao uvođenje modela dragovoljnog služenja vojnog roka, u kojem će od 2027. godine mladićima koji navrše osamnaest godina stizati će upitnici o interesu za vojsku te će svi morati odraditi liječničke preglede. Ideja je da se time potakne veći broj dragovoljaca. Međutim velik broj mladih i studenata u Njemačkoj već prosvjeduje protiv novog modela, iako on nikog ne bi prislio na služenje vojnog roka, prenosi BBC.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
