[Obrazovni karton] Evo što su studirali i završili predsjednički kandidati

Potkraj tekuće godine, 22. prosinca, održat će se predsjednički izbori. Predsjednik RH ima iznimno odgovornu ulogu korektiva državne vlasti te održavanja stabilnosti na području unutarnje i vanjske politike. Za to su potrebne iznimne vještine i karakter. Obrazovanje nije jedina niti nužno najvažnija, ali je zasigurno jedna od esencijalnih komponenti kojom bi građani trebali biti vođeni pri izboru predsjednika. Donosimo sve informacije o tome gdje su studirali i koje su fakultete završili oni koji danas žele (p)ostati predsjednici te općenito kako je tekao njihov obrazovni put.

montaža: srednja.hr

Kolinda Grabar-Kitarović

Naša kolegica s faksa i trenutna predsjednica osnovnu školu završava u Rijeci, nakon čega odlazi na srednjoškolsko obrazovanje u Los Alamos u SAD. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je engleski i španjolski jezik godine 1993. a zatim se usavršava na području portugalskog jezika. Potom u Beču završava Diplomatsku akademiju te 2000. godine stječe titulu magistre međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 1989. kao dobitnica Fulbrightove stipendije za preddoktorsko istraživanje iz međunarodnih odnosa i sigurnosne politike boravi na Sveučilištu ”George Washington” u SAD-u 2002. do 2003. godine.

Stipendija Lukšić kasnije joj je omogućila usavršavanje upravljanja u visokim strukturama vlasti i na Sveučilištu Harvard, kamo je nedavno na obrazovanje poslala i svoju kćer. Godine 2015. Grabar-Kitarović je upisala poslijediplomski studij na FPZG-u s temom ”Odgovornost za zaštitu (R2P): Koncept, izazovi, ograničenja i naučene lekcije (slučaj Libije)” pod mentorstvom prof. dr. sc. Antona Grizolda. Odabir teme naišao je na burne reakcije javnosti budući da je kod istoga profesora 2014. godine bio branjen magistarskih rad istovjetnoga naziva.

Grabar Kitarović u časopisu Međunarodne studije objavila je dva članka pod nazivom ”Hrvatska vanjska politika u 2006. godini: izazovi pred nama” (2006) te ”Republika Hrvatska i Ujedinjeni narodi: novi izazovi” (2007).

Zoran Milanović

Naši političari na Instagramu: Glume da su jako sretni, ali su uglavnom strašno dosadni

Bivši premijer i SDP-ov kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima Zoran Milanović nakon osnovne je škole upisao srednju školu Centar za upravu i pravosuđe (CUP). Prije fakulteta odslužio je vojni rok. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1985. godine. Ondje mu je dodijeljena rektorova nagrada nakon iznimnog uspjeha koji je ostvario na natjecanju iz međunarodnog prava u Den Haagu. Na Flamanskom Sveučilištu u Belgiji magistrirao je pravo, a potom u Bruxellesu završio i poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava 1998. godine.

Milanović je predsjednikom Diplomatskog vijeća Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, a koja je odnedavno dijelom međunarodnog Sveučilišta Libertas, postao 2017. godine.

Miroslav Škoro

Osnovnu školu i gimnaziju Škoro je završio u Osijeku, nakon čega upisuje Višu građevinsku školu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Osim u večernjoj školi profesora Pervana Škoro se obrazovao i diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, smjer marketing. Između svojih brojnih i uspješnih nastupa Škoro je malo i knjigu čitao. Svojoj promociji na fakultetu nije mogao nazočiti upravo zbog toga što je imao nastup u Beču. Community College of Allegheny County u SAD-u pohađao je dvije godine te je bio polaznik prve generacije Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova, stoji u njegovoj biografiji. Škoro je 2017. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku obranio svoju doktorsku disertaciju koja se, naravno, doticala glazbene industrije. Tema njegovog rada bila je “Modeli upravljanja i raspodjele prihoda glazbene industrije u uvjetima digitalizacije”

Od ove godine Škoro je postao suradnik na kolegiju Uvod u ekonomiju na diplomskom studiju ekonomije na Sveučilištu Sjever.

Mislav Kolakušić

Kolakušić je svoje prve pravničke korake napravio u Srednjoj upravnoj školi u Zagrebu. U istome gradu upisuje Pravni fakultet koji završava 1997. godine te započinje svoju karijeru u sudstvu. Godine 2000. položio je pravosudni ispit. Tijekom svoje zavidne pravničke i sudačke karijere Kolakušić se može pohvaliti sudjelovanjem na brojnim stručnim skupovima i radionicama – što kao predavač, što kao glasnogovornik ili član radnih skupina. Autor je velikog broja stručnih radova iz poreznoga prava i službeničkih radnih odnosa. Budući da su njegove aktivnosti brojne, na ovome mjestu izdvajamo ih samo nekoliko:

• stručni skup EU Institutions, Bruxelles, Belgija, 2015.g.

Uzeli smo 19 saborskih zastupnika i napravili od njih najluđi razred u Hrvatskoj

• stručni skup Međunarodni stečaj u organizaciji Leiden Law School and Nottingham Law School, Riga, Latvija 2014.g.
• voditelj radionica iz Ustavnog prava Pravosudne akademije 2010.g.,
• uloga glasnogovornika u pravosuđu, Pravosudna akademija 2010.g.
• voditelj radionice u organizaciji Pravosudne akademije i CARDS 2004.g. Twinning Project Support to more efficient, effective and modern operation and functioning of the Administrative Court of the Republic of Croatia, „Pristup sudskoj praksi suda EU i europskog suda za ljudska prava te drugim izvorima europskog prava“ – 2008.g.,
• Europski standardi u upravnom sudovanju, Pravosudna akademija 2008.g.

Dalija Orešković

Srednju školu (XII. gimnaziju) Dalija Orešković završila je 1995. godine u Zagrebu. Potom upisuje Pravni fakultet na Sveučilištu u Zagrebu, a na kojemu je diplomirala godine 2000. Godinu nakon toga upisuje postdiplomski studij europskoga prava na Pravnom fakultetu. Pravosudni ispit položila je u rujnu 2003. godine te je ubrzo bila uvrštena u popis odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.

Osim klasičnog obrazovanja Dalija Oreškovič završila je i Osnovnu glazbenu školu Ivana Zajca, gdje je svirala klavir.

Dejan Kovač

Nakon završene prirodoslovno-matematičke gimnazije Dejan Kovač upisao je Ekonomski fakultet u Zagrebu, na kojemu je diplomirao, a kasnije i magistrirao. Premda je u Zagreb otišao ostvariti svoju nogometnu karijeru, znanost mu je ”stala na put”. Tako je nakon magisterija odlučio upisati i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Dejan potom odlazi na prestižni institut CERGE-EI u Prag na kojemu je ostvario magisterij i doktorat. Svoje je visoko obrazovanje financirao na temelju stipendija koje su mu dodijeljene za postignute izvrsne akademske rezultate.

Trenutno radi kao postdoktorski istraživač iz ekonomskih i političkih znanosti na Woodrow Wilson Školi međunarodnih odnosa na Sveučilištu Princeton. U svom se znanstveno-istraživačkom radu bavi temama kao što su borba protiv korupcije, izgradnja demokratičnijeg izbornog sustava, reforme ekonomskog sustava i državne uprave i sl.

Za više informacija o istraživačkim projektima profesora Kovača kliknuti OVDJE.

Katarina Peović Vuković

Otkrijte koliko je saborskih zastupnika fakultetski obrazovano, a koliko ih ima srednju školu

Prema podacima sa službene stranice Radničke fronte, među kojima nema informacija o srednjoškolskom obrazovanju Katarine Peović Vuković, stoji kako je završila komparativnu književnost i kroatistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na istome magistrirala i doktorirala u polju kulturalnih studija. Od 2004. do 2005. zaposlena je kao asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, a od 2005. radi na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskoga fakulteta na Sveučilištu u Rijeci. Zvanje docentice stječe 2012. godine. Urednica je književno-teorijskog časopisa Libra Libera (1999 – 2018).

Objavila je dvije autorske knjige; Mediji i kultura (2012.) i Marx u digitalnom dobu (2016.). Također, urednica je i zbornika tekstova ”Privremene autonomne zone” (2003.) Autorica je i nekoliko izvornih znanstvenih članaka od kojih izdvajamo:

Književnost i kultura / Katarina Peović Vuković – Pismenost nakon decentralizacije. Nudi li Mreža novi oblik pismenosti?

Biti lifestreaman. Subjektivnost, politika i pismenost digitalno-mrežnih medija

Razumjeti razgovor strojeva: Heideggerova ontologija prisuća nasuprot Lacanovu antihumanizmu

Ivan Pernar

Dekan, državni prvak iz fizike i doktori znanosti: Donosimo obrazovni karton novih ministara

Osnovnu školu i srednju (X. gimnaziju) završio je u Zagrebu. Preddiplomski stručni studij sestrinstva završio je na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te stekao zvanje višeg medicinskog tehničara.

Autor je dviju knjiga: Kako je nastao novac (2012), i Mehanika novca (2014)

Milan Bandić 2.0

Redatelj Dario Juričan aka Milan Bandić germanistiku i komparativnu književnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osim toga, Filmmaking program završio je na London Film Academy, stoji u njegovoj biografiji. Pokretač je filmskih magazina Filmonaut i Point Blank te je sudjelovao na Berlinale Talent Campusu.

Anto Đapić

Obrazovni karton naše nogometne repke: Kapetan je po struci konobar, a dvojica igrača išla su skupa u razred

Nakon što je gimnaziju ”Braća Ribar” završio 1973. godine u Osijeku, Anto Đapić u istome gradu upisao je Pravni fakultet koji je redovno završio i stekao zvanje diplomiranoga pravnika 1983.

Nedjeljko Babić

 

Nedjeljko Babić rođen je u Klanjcu te je predsjednik Hrvatske stranke čakavaca, kajkavaca i štokavaca. O njegovom obrazovanju nismo uspjeli pronaći javno dostupne informacije, osim jedne da je 2017. bio student treće godine na Veleučilištu VUKA u Karlovcu.

Za koga ćete glasati na predsjedničkim izborima?

3 komentara

  1. Šta vrijede pojedincima sve njihove drrr…mrrrr diplome kad im je u glavi hotel “propuh” za ono najvažnije u životu.
    Bolje biti seljak nego seljačina

  2. Zar je potrebna tolika naobrazba da bi uspjeli, ovu našu lijepu i bogatu zemlju poharati do temelja.Njihova djela govore sve o njihovoj visokoj naobrazbi.

  3. Kakve veze njihove diplome imaju s time kako će voditi državu? Gdje mogu saznati koji je njihov stav o obrazovanju, manjinama, uređenju ove države? S tim postignućima i praznim obećanjima samo mažu oči ljudima.

Odgovori