Od 2011. srozala se prolaznost na sva tri dijela vozačkog ispita: Imamo brojke, jedna posebno brine
U odnosu na stanje iz 2011. u protekloj je godini došlo do pada prolaznosti svih triju ispita u autoškolama – propisima, vožnji i prvoj pomoći. Upravo je na potonjem, kojeg će prijašnje generacije ocijeniti najlakšim dijelom, stanje najgore. Od 2011. do 2024. postotak prolaznosti na prvoj pomoći pao je za 16 postotnih poena. Manjak motivacije kandidata, razmak od prijave ispita vožnje do polaganja, ali i liberalizacija autoškola, samo su dio uzročnika poražavajućih rezultata, navode ljudi iz struke.

Autoškola | foto: MUP, Autoškola Danko
Pavel ima 21 godinu i vozački ispit je iza njega. Međutim, niti jedan od triju predmeta u autoškoli nije položio iz prvog pokušaja. Teoriju je polagao četiri puta, vožnju dvaput, isto kao i prvu pomoć. Priznaje, za teoriju je sam kriv, nije učio za prva tri pokušaja.
– Vožnju sam položio iz druge, imao sam double booking na svom ispitu, što je normalna pojava. Zatim je dečko koji je vozio prije mene duljinom cijelog boka potegnuo drugi auto, uništio retrovizor našeg auta te su automatski srušili i mene jer je auto bio u nevozljivom stanju. Odluka da se mene sruši je bila fantastična jer sam očito premalo suflirao. Kod prve pomoći na prvom pokušaju je zapelo kad me gospođa krenula ispitivati s potpitanjima koja nisu imala veze s originalna tri koja su pisala na izvučenoj kartici i koja sam prema njoj odgovorio točno. Ali očito se morala ispunit kvota taj dan, kaže naš sugovornik.
Srozala se prolaznost na sva tri dijela ispita, stanje najgore na prvoj pomoći
Pavel nije usamljen u ponavljanju ispita u autoškoli. Štoviše, od 2011. do 2024. godine prolaznost se srozala na svakom od triju predmeta autoškole, vidljivo je to iz podataka koje nam je ustupio Hrvatski autoklub (HAK). Konkretno, prolaznost na propisima 2011. godine bila je 48,10 posto da bi lagano kroz godine koje su uslijedile rasla, ali je do 2024. pala na 44,91 posto, dakle za oko tri postotna poena.
Pad prolaznosti još je uočljiviji na ispitu vožnje. U 2011. prolaznost je iznosila 59,95 posto, do skoka je došlo u 2014., ali je do prošle godine pala na 52,25 posto, što je za skoro sedam postotnih poena.
Najuočljiviji pad prolaznosti bilježi se na ispitu koji su ranije generacije rješavale ‘k’o od šale’ – prvoj pomoći. Prve promatrane godine prolaznost je bila 82,71 posto, a prošle tek 66,52 posto. Drugim riječima, pala je za nestvarnih 16 postotnih poena.

Prolaznost iz pojedinog nastavnog predmeta prikazani su u postotcima za razdoblje od 2011. do 2024. na razini Republike Hrvatske | izvor podataka: Hrvatski autoklub
Alan Vojvodić, voditelj ureda predsjednika HAK-a kratko je prokomentirao pad u postotku prolaznosti.
– Promjene u prolaznosti vezane su za liberalizaciju tržišta autoškola, odnosno rad autoškola i proces osposobljavanja u tržišnim uvjetima, od 01. siječnja 2018. do danas. Također, promjene u dinamici prolaznosti su vezane i za razdoblje pandemije bolesti Covid 19, odnosno 2020. i 2021. godinu. Naime, od 1. siječnja 2018. van snage stavljen je Pravilnik o jedinstvenim minimalnim izračunskim elementima vrijednosti nastavnog sata u autoškoli, podsjeća Vojvodić.
Ukratko, od te godine država je prepustila poslovanje autoškola tržištu, a ukinuta je najmanja cijena nastavnog sata. Također, svi oni koji su ispunili opće uvjete za otvaranje autoškole to nakon 2018. mogu učiniti bez obzira nato što je području neke županije već postojao dovoljan broj autoškola prema dotadašnjim zakonskim propisima.
Mladi sve manje motivirani da postanu vozači?
Laura Horvat predavačica je Autoškole Danko u Zagrebu. U toj ulozi u izravnom je doticaju sa samim kandidatima pa je uočila da bi uzrok pada prolaznosti na ispitima svih triju nastavnih predmeta mogao ležati i u manjku interesu kandidata da postanu vozači.
– Oslabljena motivacija kandidata za rad je vidljiva, kao i za učenje, čitanje udžbenika nastavnih predmeta. Interes za konzultacije je oslabljen, a pojačana je povučenost kandidata u komunikaciji sa stručnim kadrom Autoškole. Pa spomenut ću i da podrška roditelja ide u krivom smjeru. Očekivanja roditelja su prevelika, a rijetko tko se uključuje u proces osposobljavanja, osim kada se dogode neuspjesi na ispitima. Kandidati imaju i jako veliku tremu pred sam ispit, posebice se to primijeti na ispitu iz vožnje. Kolege instruktori govore da su neotporni na neuspjehe, navodi Horvat.
A je li moguće da je na to utjecala liberalizacija tržišta, kako navode iz HAK-a? Naša sugovornica navodi da se rad autoškola uistinu od 2018. srozao na ‘dumping’ cijene. To je, ocjenjuje, dovelo do ulaska puno nestručnog kadra u proces osposobljavanja, što doprinosi lošim rezultatima.
– No, nekako smatram da ipak kandidati nemaju toliku motivaciju i želju kao nekad što se može najviše očitovati na statistikama prolaznosti ispitima iz Prometnih propisa i sigurnosna pravila te Pružanje prve pomoći ozlijeđenim u prometnoj nesreći, kaže Horvat za srednja.hr.
Veliki razmak između prijave i izlaska na ispit, mane imaju i vježbališta
Kakvo je stanje na jugu Hrvatske? Višegodišnje radno iskustvo Denisa Ožegovića, čelnika Strukovne grupacije autoškola HGK ŽK Split, kaže da na prolaznost na ispitima utječe niz faktora. Izdvojio je neke od ključnih. Prije svega, taj da su rokovi od dana prijave ispita vožnje pa do dana ispita – predugi.
– Propisano je kako od dana kada se kandidat prijavi za ispit do dana polaganja ispita ne smije proteći duže od 25 dana. Nadalje je propisano kako kandidati koji ponavljaju ispit ili su odgodili izlazak na ispit, ponovno mogu pristupiti polaganju ispita u roku kojeg određuje ovlaštena stručna organizacija i koji ne može biti dulji od 50 dana. Nažalost, u praksi su čekanja na ispit često izvan propisanih rokova pa ispada da je čekanje na ispit najduži dio osposobljavanja kandidata, kaže Ožegović za srednja.hr.
Problematizira i kvalitetu vježbališta na kojem kandidati uvježbavaju posebne radnje, nakon čega mogu na cestu. Konkretan je oko stanja u svom Splitu gdje su autoškole imale izvrsno vježbalište na Poljudu. A onda su uslijedila po njemu lošija rješenja. Iako sadašnje vježbalište tehnički zadovoljava uvjete, istodobno je, tvrdi, neadekvatno u pogledu infrastrukture i povezanosti.
– Nadalje, iznimno otežavajući faktor je udaljenost pojedinih autoškola od ispitnog mjesta. Konkretno, kandidati iz autoškole u Kaštel Novom polažu vozački ispit u Splitu. Taj kandidat je unaprijed oštećen jer, mada postoji ispitno mjesto u Kaštelima u kojem HAK ne provodi ispite, mora polagati vozački ispit u Splitu. Znate li da za vrijeme nastavnog sata kandidat iz Kaštel Novog, zbog gužve na cestama, ne stigne do ispitnog mjesta u Splitu, a kamoli da kvalitetno vježba po Splitu? Rezultat je loša prolaznost na ispitu iz vožnje, kaže Ožegović.
Kandidati na motociklu imaju novi problem
Podsjeća i da u ispitnom listu ispita vožnje, kojeg popunjava ispitivač tijekom samog ispita, određene pogreške kandidat može ponoviti dva puta, a neke jedanput, dok neke ne smije napraviti nijednom. To su tzv. diskreditirajuće pogreške. Primjećuje i jedan problem kod kandidata koji polažu na motociklu, a koji se pojavio odjednom – to je slalom vožnja na vježbalištu između deset čunjeva u nizu.
– Problem je razmak između čunjeva, koji po propisu mora biti najmanje tri metra, odnosno treba biti duži ako se radi o većim dimenzijama motocikla. Većina ovlaštenih ispitivača insistira na razmaku između čunjeva koji je isti i za vozilo AM, vozilo A1, vozilo A2 i vozilo A kategorije!?! Odnosno, po mom mišljenju, ne percipiraju pravilno dimenzije i mase motocikla. Osobno sam u svojoj autoškoli morao prodati motocikl A2 kategorije, kako bi kupio motocikl manjih dimenzija, jer je razmak između čunjeva prekratak za taj tip motocikla i kandidati bi, ni krivi ni dužni, padali na ispitu. Slalom vožnja je radnja na prometnom vježbalištu, koja zahtjeva sposobnost pravilnog rada sa spojkom u kombinaciji s kočnicom, održavanje ravnoteže, smjer gledanja te položaj tijela i nogu. Kako je sve veći broj vozila s automatskim mjenjačem tako navedeno gubi na važnosti. Kolega koji radi u Njemačkoj mi govori kako je u regiji gdje radi, razmak 3,5 metra između čunjeva, navodi Ožegović.
Kada je riječ o prvoj pomoći, ističe, ona se provodi pred ovlaštenim ispitivačem. A svaki od njih, pak, naglašava naš sugovornik, posjeduje individualne osobine ličnosti te je ‘primjetna razlika u prolaznosti na ispitu kada su različiti ovlašteni ispitivači’.
Liberalizacija je dovela do smanjenja kvalitete obuke?
Pitali smo ga i kako on gleda na tezu o liberalizaciji autoškola. Sličnog je stava kao ostalo dvoje sugovornika. Kod uvođenja tada novih propisa na prvi je to pogled izgledalo kao korak prema većoj konkurenciji. No povuklo je sa sobom niz negativnih posljedica od kojih je jedna bio pad kvalitete obuke.
– Zbog velike konkurencije, mnoge autoškole su počele smanjivati cijene svojih usluga. Iako je ovo moglo biti korisno za potrošače, rezultiralo je smanjenjem kvalitete instruktora, opreme i nastave. Veliki broj kvalitetnih kadrova je zbog potplaćenosti u tom trenutku trajno napustio struku. Liberalizacija je dovela do toga da su instruktori morali obavljati više nastave u kraćem vremenskom periodu, što je rezultiralo smanjenjem kvalitete obuke. S obzirom na to da je sve više kandidata tražilo obuku, a broj instruktora nije uvijek rastao u istom omjeru, dolazilo je do preopterećenosti instruktora koji nisu mogli posvetiti dovoljno vremena svakom kandidatu, čime se smanjivala učinkovitost nastave, navodi Ožegović za srednja.hr.
Smatra i da je povećana konkurencija za posljedicu imala i agresivnije marketinške tehnike koje nisu uvijek bile u skladu s etičkim i zakonskim standardima.
– Neke autoškole su koristile zavaravajuće reklame, obećavajući brže i jeftinije obuke, što je moglo privući neinformirane kandidate, koji nisu bili u potpunosti svjesni kvalitete usluge koju su dobivali, podcrtava naš sugovornik iz Splita.
I teorija i vožnja moraju se vježbati
A kako na sve to gleda junak s početka naše priče, Pavel? Njemu je obuka bila fantastična, ali vidi problem u ispitivačima i njegovoj volji na taj dan. Kaže, polagao je vožnju kada i prijatelji, na neke od njih je vikao, druge ‘ubijao’ potpitanjima, a neke je rušio jer nisu na vrijeme ušli kada je on viknuo ‘idući’. Ima i savjet za one kojima tek predstoji polaganje vozačkog.
– Postoji aplikacija HAK-a koja vas okvirno nauči kako će ispit izgledati, koja su pitanja i to se treba vježbati, što ja nisam napravio jedno tri puta, je l’. Po meni je vožnja samo stvar sigurnosti u samog sebe i mislim da se lako može proći ako vježbate s roditeljima van autoškole ili uzmete dodatne sate ako niste sigurni u prometu. A za prvu pomoć mi je jasno zašto se i dalje pada – stvarno je bitno tko vam je ispitivač i kakav mu je dan, a ponajmanje koliko znate, zaključuje Pavel.