Pretraga

“Palac dolje” od Vlade: Zadan novi udarac Odboru za etiku koji je donio mišljenje o plagijatu Pave Barišića

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju za svoj rad u 2016. godini od Vlade Republike Hrvatske nije dobio prolaznu ocjenu. Rad Odbora, koji je početkom ove godine bio u fokusu javnosti zbog mišljenja o plagijatu bivšeg ministra Pave Barišića, Vlada je okarakterizirala sintagmom upitne zakonitosti. Štoviše, Vlada smatra da je Odbor postupao protivno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i protivno Poslovniku o radu.

Iza saborskog Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju burnih je godinu dana, a 2017. završava s negativnim mišljenjem Vlade RH o svojem radu u 2016. godini. Na sjednici u četvrtak, Vlada je predložila Saboru da ne prihvati Izvješće o radu Odbora za 2016. godinu “s obzirom da iz teksta Izvješća proizlazi je da je u 2016. godini Odbor postupao protivno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i protivno vlastitom Poslovniku o radu”, stoji u mišljenju koje potpisuje premijer Andrej Plenković.

Vlada smatra spornim način rada Odbora u krnjem sastavu

Osim Zakona i Poslovnika o radu Odbora, Vlada se poziva i na odluku Ustavnog suda od travnja ove godine kojom je, na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, odlučeno da Odboru nije dano ovlaštenje da ‘razmatra i rješava’ kao tijelo ‘završne instance’ ‘u predmetima nečasnih akademskih ponašanja’, kako je to bilo propisano osporenom odredbom Etičkog kodeksa Odbora. Osim toga, Vladi je sporan i način rada Odbora u krnjem sastavu, nakon što je četvero od devetero članova krajem 2016. zatražilo razrješenje od Hrvatskog sabora. Preostali članovi dogovorili su se da će donositi samo one odluke za koje budu glasovali svi preostali članovi.

– Odbor je bio svjestan upitne zakonitosti vlastitoga rada u krnjemu sastavu pa je navedenim dogovorom pokušao “premostiti” nezakonitosti u radu. Navedeno je posljedica činjenice što je četvero od ukupno devet članova Odbora, zatražilo od Hrvatskoga sabora razrješenje, kao i činjenice da je Odbor ostao bez predsjednika i zamjenika predsjednika, stoji u mišljenju Vlade kojoj je sporno i što je nakon ostavke predsjednika Odbora akademika Vlatka Silobrčića, sljedeću sjednicu sazvao najstariji član.

‘Odbor u izvješću iznosi očigledne netočnosti’

Vladi je sporan i dogovoreni način glasovanja preostalih članova Odbora, što “predstavlja povredu institucije Odbora i institucije Hrvatskoga sabora, čiji je Odbor savjetodavno tijelo sa zadaćom promicanja etičkih načela i vrijednosti”. U svojem mišljenju, Vlada se osvrće na već spomenutu odluku Ustavnog suda iz travnja ove godine, a piše i kako Odbor u zaključnim napomenama svojeg izvješća za 2016., “iznosi očigledne netočnosti”.

– Primjerice, navodi se da se “dionici znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj rijetko odlučuju na imenovanje vlastitih etičkih povjerenstava i kreiranja vlastitih etičkih kodeksa”. Upravo suprotno, sva javna sveučilišta donijela su svoje etičke kodekse i ustrojila svoja etička povjerenstva, kao što je to učinio i veliki broj sastavnica sveučilišta. Dodatno, i mnogi instituti donijeli su svoje etičke kodekse i ustrojili etička povjerenstva, stoji u negativnom mišljenju Vladeo izvješću o radu Odbora za 2016.

Odbor u fokusu javnosti od otvaranja ‘slučaj Barišić’

Podsjetimo, Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju u fokus javnosti dospio je krajem prošle godine, otvaranjem slučaja bivšeg ministra Barišića. Odbor je početkom godine donio mišljenje o elementima plagiranja u jednom od njegovih radova, a potom se Etičkim kodeksom Odbora, na prijedlog Sveučilišta u Zagrebu, bavio i Ustavni sud.

Prema Sudu, Odbor za etiku je nezakonito i neustavno izmijenio i dopunio svoj Etički kodeks. Uz to, Ustavni sud je odlučio da Odbor može davati svoja mišljenja i stajališta o etičkoj prihvatljivosti odnosno neprihvatljivosti u obliku preporuka, prijedloga ili primjedbi, koje, međutim, po svojoj pravnoj naravi nisu obvezujuće.

S druge strane, krajem listopada Povjerenica za informiranje, nakon predstavke GONG-a, naložila je Odboru da svoj rad otvori javnosti te da ubuduće na primjeren način ispuni svoju obavezu prema pravu na pristup informacijama, tj. da objavljuje opće akte i odluke koje donosi.