Paze li naši klubovi da ne dođe do tragedije kao u Makedoniji? ‘Ništa nije nemoguće’
Požar u makedonskom klubu šokirao je regiju, ali i izazvao prosvjede u toj zemlji. Ispostavilo se da je klub Pulse u kojemu se dogodio požar u kojem je poginulo 59 osoba radio s lažnom dozvolom i uz brojne sigurnosne propuste. Ipak, mladi u Hrvatskoj vjeruju da naši klubovi više paze na sigurnost. Nadležne inspekcije su prošle godine provele 3.184 inspekcijska nadzora te izdale 150 mjera uklanjanja sigurnosnih nedostataka.
Foto: Pixabay /ilustracija
Ovaj vikend mnogi na izlazak u neki noćni klub možda neće gledati jednako bezbrižno kao i prošlog vikenda. Tragična smrt 59 osoba u požaru u noćnom klubu Pulse u makedonskom gradu Kočani zavila je u crno bivšu jugoslavensku republiku, ali i cijelu regiju. Uz poginule, ozlijeđeno je još 150 ljudi. Sve je završilo i studentskim prosvjedima. Ispostavlja se da je Puls radio s krivotvorenom dozvolom, dok je inspekcija u istrazi našla desetke ozbiljnih sigurnosnih propisa. Dakle, nažalost, zastrašujući požar u ranim subotnjim satima 15. ožujka i tragedija koja je uslijedila se mogla spriječiti.
Što se sve provjerava u noćnim klubovima? Prošle godine obavljena 3.184 nadzora
Zbog tragedije u Makedoniji smo se javili Inspekciji zaštite od požara Ministarstva unutarnjih poslova o situaciji u Hrvatskoj. Iako nisu najavili pojačane inspekcije zbog slučaja u Makedoniji, navode nam da je Hrvatska turistička zemlja i stoga ‘kontinuirano obilaze ugostiteljske objekte, noćne klubove, disco-klubove, koncerte kao i javna okupljanja’ da bi provjerili sigurnosnu situaciju.
– U prošloj 2024. godini provedeno je 3.184 inspekcijskih nadzora, 2.901 redovnih i 283 kontrolna. Od toga je 312 inspekcijskih nadzora ugostiteljskih objekata, naloženo 150 mjera uklanjanja nedostataka kao što je, propisano, minimalno jednom godišnje, ispitivanje svih sustava zaštite od požara. Izdano je 19 prekršajnih prijava za neprovođenje naloženih mjera zaštite od požara u propisanom vremenu. Sigurnost u slučaju požara je temeljni zahtjev za svaku građevinu bez obzira na namjenu, ugostiteljska, proizvodna, stambena i sukladno članku 10. Zakona o gradnji i članku 25. Zakona o zaštiti od požara, ista se mora osigurati tako da se u slučaju požara očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena, spriječi širenje vatre i dima unutar građevine te na susjedne građevine, omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje te zaštita spašavatelja (…) Inspektori Ravnateljstva civilne zaštite, u 2024. godini, sudjelovali su u preko 26 tisuća postupaka građenja, rekonstrukcije te utvrđivanja i odobravanja mjera zaštite od požara građevina, saželi su iz MUP-a prošlogodišnje podatke.
Dodali su da inspekcije provode prema u prvom redu prema Pravilniku o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata te Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara. uvjeti iz tih pravilnika moraju biti osigurani već i kod projektiranja i građenja, kao i rekonstrukcije prostora. Podskupina građevine, požarno opterećenje, broj osoba koji može biti unutra, evakuacijski putevi, sustavi zaštite od požara (sprinkler sustav, hidrantska mreža), samo su neki od stvari koje se provjeravaju.
– Nijedna građevina ili prostor nije identičan pa primjerice inspektor u nadzoru noćnih klubova provjerava: materijal kojim su obloženi podovi, zidovi i strop te reakciju na požar, evakuacijske puteve i izlaze. Jesu li isti dostatni po širini i broju u odnosu na broj posjetitelja i potpuno slobodni u punom profilu? Zatim dokaze funkcionalne ispravnosti svih ugrađenih sustava zaštite od požara: onih za odvođenje dima i topline, kao i za dojavu požara i otvaranje izlaznih vrata u punom profilu, sprinkler sustave, hidrantske mreže, panik rasvjetu, tipkala za isključenje električne energije, vatrogasne aparate, opći akt uređenja zaštite od požara, odgovorne osobe za zaštitu od požara, plan evakuacije, provođenje vježbi evakuacije i spašavanja i slično, pobrojali su iz MUP-a.
Močvara: ‘Posjetiteljima su istaknute jasne upute kako postupiti’
No, kako sigurnost doživljavaju sami djelatnici klubova? Danijel Badanjak, koordinator programa u Močvari navodi nam da u ovom klubu žele ‘izraziti duboko suosjećanje sa svima pogođenima nezapamćenom tragedijom u Makedoniji’. U ovom objektu na Savskom nasipu, kažu nam, sigurnosti posvećuju veliku pažnju.
-U klubu je provedeno sveobuhvatno uvođenje protupožarne zaštite. To među ostalim znači da klub raspolaže protupožarnim vratima, vatrodojavnim sustavom, strateški raspoređenim protupožarnim aparatima i evakuacijskim planom. Dodatna prednost je što klub ima pet izlaza, što omogućava brzu i sigurnu evakuaciju u slučaju potrebe. Brigu o ovim aspektima sigurnosti vode koordinator prostora i voditelj tehnike, koji osiguravaju redovito održavanje i unapređenje zaštitnih mjera. Iako smatramo da je Močvara siguran prostor, svjesni smo da uvijek postoji prostor za poboljšanja te ćemo i dalje raditi na tome. Različite inspekcije povremeno obilaze klub, no nemamo problema s tim, rekao nam je Badanjak.
Dodao je i da je njihov prostor u Vlasništvu grada Zagreba. Stoga posluju u skladu s propisanim minimalnim tehničkim uvjetima koje odobrava Gradski ured za gospodarstvo, što onda i jamči da su ispunjeni svi zakonski preduvjeti za rad Močvare. Budući da je Močvara klub neprofitne udruge građana Udruženje za razvoj kulture (URK), Badanjak ističe i da Močvara nastoji svojim posjetiteljima ne samo ponuditi siguran, već inkluzivan prostor. Tu posebno naglašavaju zaštitu ranjivih skupina.
-Posjetiteljima su istaknute jasne upute kako postupiti i kome se obratiti u slučaju bilo kakve ugroze, a osoblje je educirano kako reagirati u takvoj situaciji. Močvara njeguje nultu toleranciju na bilo kakvo uznemiravanje posjetitelja i osoblja, a naši redari osiguravaju mirno i sigurno odvijanje događanja, istaknuo je Badanjak.
Mladi ne strahuju? ‘Ništa nije nemoguće’
No, što je sa samim mladima koji posjećuju noćne klubove? Sudeći po razgovorima koje smo imali, vjeruju da se u Hrvatskoj na ovakve stvari više pazi nego u Sjevernoj Makedoniji. Studentica zagrebačkog Pravnog fakulteta, Gabrijela, opisala je vijesti koje je vidjela iz Makedonije riječima ‘prešokantno i stvarno pretragično’. Navodi nam da ‘takav scenarij ni u najvećim noćnim morama ne možete zamisliti kad idete u izlazak’. Ipak, kaže nam, ne smatra vjerojatnim da bi se tako nešto moglo dogoditi u Hrvatskoj, ali uz dozu opreza.
– Mislim da su kod nas ipak mjere opreza na višem nivou u većini klubova tako da sumnjam da bi se baš ovakva tragedija dogodila ali ništa nije nemoguće. Izlazim par puta mjesečno, koliko mi studentske obaveze omogućuju. Izlazim uvijek na ista mjesta ali u klubovima gdje izlazim se osjećam uvijek sigurno i ugodno. Stvarno sumnjam da se tako nešto može dogoditi, ali, ponavljam, uvijek postoje iznimke, komentirala nam je Gabrijela.
Dodaje i da sve u svemu u izlascima nije imala problema. Iako se požalila da uvijek postoje naporni ljudi, ne narušavaju joj kvalitetu klupskog tulumarenja. Ipak, voljela bi da u klubovima djelatnici obrate pažnju na neke druge stvari.
– Definitivno smatram da bi se više trebale provjeravati dobne granice. Ali, što se tiče same sigurnosti, nemam zamjerke, ustvrdila je studentica prava.
‘Zbog novaca stavili živote u opasnost’
Klupski život lagano upoznaje i zagrebački maturant Dino. Smatra da se tragedije kao u Makedoniji ne bi smjele događati, ali i poput Gabrijele, ne osjeća strah glede svojih vlastitih izlazaka.
-Mislim da svi naši veći klubovi paze na sigurnost i da su vjerojatno bolje opremljeni i spremniji na takve situacije. Čuo sam recimo i za onaj splav koji je potonuo u Beogradu, mislim da takvih ‘nesigurnih’ klubova nema. Recimo, Zrće koje ima taj miks svakakvih ljudi jako pazi na sigurnost svojih gostiju. Bio sam više puta i nikada nisam imao nikakvu neugodnu situaciju, rekao nam je Dino.
Dok studentica Gabrijela želi da klubovi više paze da im ne ulaze maloljetnici, u redakciju nam se javila i jedna učenica trećeg razreda srednje škole. Ime nećemo otkrivati jer je maloljetna, ali nam je navela da u prosjeku triput mjesečno posjećuje noćne klubove. Kod Makedonije je posebno upravo zbog toga što je klub Pulse poslovao ilegalno.
– Mislim da je strašno i pohlepno zato što su zbog novaca stavili živote u opasnost. Mislim da u našim klubovima nema opasnosti jer su dosta poznati i ne bi dopustili propust samog kluba, rekla nam je.
Ipak, iako je učenica trećeg razreda uvjerena da se u Hrvatskoj pazi na požare, brinu je druge stvari. Konkretno, da vlasnici klubova ne mogu utjecati na silovanja i drogiranja. Kako kaže, zabrinuta je kada uđe u interakciju s drugim ljudima u klubovima.
– U nekim klubovima zaštitari više ne paze nakon nekog vremena. Dogodilo mi se par puta da su mi prišle neke osobe i nije mi bilo ugodno do te razine da sam htjela pozvati zaštitara, ali njega nigdje nije bilo. Dosta me brinu tučnjave koje se događaju u klubovima zato što zaštitari prekasno reagiraju i puste ih ispred kluba da nastave. Mislim da bi svaki klub, kao što neki i rade, trebao uvesti pretragu osoba, rekla nam je učenica trećeg srednje.
No, dodala je da je požar opasniji od tučnjave. Kao što smo ranije pisali, upravo djevojke često imaju neugodna iskustva u klubovima. Od dodirivanja po struku, hvatanja za stražnjicu, djevojke svjedoče ili same iskuse brojne neugodne i uznemirujuće situacije. Sa sličnim problemima u noćnim klubovima se susreo i maturant Dino.
– Uvijek se nađe ekipe ili pojedinaca koja se napije i postane nasilna. Ali oni obično prvo nasrnu na konobare ili zaštitare koji ih izvedu van. Neugodna mi je takva ekipa kad u društvu imamo cure jer se oni onda pokušavaju ubaciti, zaključio je.
