Pretraga

Po stoti put zaključeno da ulaganje u obrazovanje treba postati prioritet

A- A+

Na sastanku ministara Europske unije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport ponavljalo se gradivo za ispit koje hrvatsko društvo pada već godinama. Osim što je usvojena Rezolucija o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti putem edukacije, po stoti puta je naglašeno da ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje treba postati prioritetom na nacionalnoj razini te razini cijele Unije.

foto: www.srednja.hr

Hrvatski političari već desetak godina vole Lijepu našu nazivati ‘Zemljom znanja’, a ta je sintagma posebno prirasla srcu nekadašnjem ministru obrazovanja i sporta Draganu Primorcu, koji je svoj mandat odrađivao od 2003. do 2009. godine.

Od tada smo bezbroj puta čuli da je ključ gospodarskog razvoja ulaganje u obrazovanje. Pokrenute su i brojne reforme pa se već desetak godina mučimo s Bolonjskim procesom. Od 2007. uglavnom se bezuspješno radi na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a prošle godine krenula je i provedba Cjelovite kurikularne reforme. Međutim, uz sve te ambiciozne planove Hrvatska je po ulaganju u obrazovanje i znanost već godinama pri samom dnu. Bez obzira tko je na vlasti, ulaganje u budućnost konstantno je na niskim granama.

Izdvojeni članak

Kako bi se aerodromi zvali u Zemlji znanja

Zbog nedostatka sredstava ne postoji registar za male genijalce

Prema izvješću Europske komisije od prije dvije godine, u razdoblju od 2001. do 2011. imali smo najveći pad ulaganja u znanstveno istraživanje. Krajem prošle godine Eurostat je objavio podatke koji pokazuju kako smo jedina zemlja u EU koja je 2004. više ulagala u istraživanje i razvoj nego u 2014.

Po niskoj razini ulaganja u obrazovanje istaknuli smo se i s podatkom prema kojem ulažemo svega 4,08 posto BDP-a, dok su nam dragi susjedi Slovenci za razvoj svoje budućnosti izdvojili čak 5,62 posto svog bruto domaćeg proizvoda. I u tom segmentu samouvjereno smo se smjestili na začelje EU-a.

Indikativna je i činjenica da smo donijeli Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije kojoj je, između ostalog, cilj razviti kvalitetniji pristup prema nadarenim učenicima, ali zbog nedostatka novca još uvijek ne postoji registar za male genijalce, dok se procjenjuje da u hrvatskim školama postoji čak 7.000 darovite djece. Međutim, za hrvatsku javnost puno važniji su neki drugi registri pa je detektiranje mladih talenata ipak u planu za neko drugo stoljeće.

Izdvojeni članak

Kolaps ‘Zemlje znanja’: Studenati se gomilaju, a kadrova i novca sve manje

Nadamo se da naši političari nisu ponovno sjedili na ušima

S obzirom na sve, drago nam je da se za naše predstavnike osiguralo novo ponavljanje gradiva. Na sastanku u Bruxellesu usvojena je Rezolucija o promicanju socioekonomskog razvoja i uključivosti u EU putem obrazovanja, u kojoj se 48. put naglašava da su za otvaranje radnih mjesta nužne reforme vezane uz ishode učenja (koje mi pokušavamo definirati kroz HKO od 2007. godine), a po 100 put je istaknuto da ulaganje u obrazovanje treba biti prioritet.

U javnom dijelu rasprave u fokusu je bila i nova inicijativa Europske komisije, koja je usmjerena na razvoj vještina važnih za tržište rada. Za riječ se hrabro javio i naš novi ministar Predrag Šustar pa je istaknuo kako je važno pozvati i poslodavce da ulažu u obrazovanje, objavljeno je na stranicama MZOS-a.

U nastavku su ministri razmijenili mišljenja na temu promicanja građanstva i temeljnih vrijednost u školstvu s naglaskom na građanski odgoj, osnaživanje učitelja i nastavnika zbog izazova koji se odnosi na sve veću raznolikost učenika te medijsku pismenost, s kojom se želi educirati mlade da ne prihvaćaju sve informacije iz medija bez promišljanja o njihovoj pouzdanosti. Ali budimo iskreni, kome bi sve to uopće odgovaralo?

Po stoti put zaključeno da ulaganje u obrazovanje treba postati prioritet
Share via
Copy link
Powered by Social Snap