Ponuda programa adekvatna, ali studenti od STEM-a bježe ‘ko vrag od tamjana’
Hrvatski visokoobrazovni sustav usmjereniji je prema društvenim i humanističkim znanostima, no ipak je svaki četvrti studentski program iz STEM područja. Ponuda je adekvatna, a maturanti ove fakultete izbjegavaju jer hoće do diplome bez puno truda.
mozgav.srce.hr
Za zemlju u krizi najzdraviji put izlaska iz iste vodi kroz obrazovanje i gospodarstvo temeljeno na inovacijama.
Potonje nije moguće ukoliko obrazovni sustav nije usmjeren na najplodonosnije struke koje u anglofonim djelovima svijeta objedinjuju kraticom STEM (science, tehnology, engineering i mathematics).
Više nije tajna da hrvatski studenti od ovih zanimanja bježe ‘ko vrag od tamjana’, a našem velikom istraživanju provedenom na pet tisuća tinejdžera rezultati su sugerirali kako mladi izbjegavaju STEM jer su to ‘teški studiji, a oni žele diplomu bez muke’.
Usprkos tome u javnost se nerijetko plasiraju mišljenja kako Hrvatska u ovom bitnom području zaostaje zbog specifične obrazovne politike te nedostatka mogućnosti i izbora koji se stavljaju na raspolaganje maturantima.
Zbog toga smo odlučili istražiti kakva ponuda STEM studijskih programa postoji u Hrvatskoj te kakva je ta ponuda u odnosu na druga područje.
Sustav skloniji društvenim i humanističkim znanostima
Pretražujući podatke AZVO–a zaključili smo kako zbog nedovoljno precizne interpretacije spomenutog pojma u Hrvatskoj prije same analize moramo definirati koja od sedam akademskih područja spadaju u STEM.
Vođeni činjenicom da je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras u nedavnom intervjuu za Jutarnji list ovaj pojam ‘zalijepio’ isključivo fakultetima prirodnih i tehničkih znanosti istom logikom smo se i mi poveli.
AZVO navodi kako se u Hrvatskoj izvodi 1.359 studijskih programa. Od toga najviše otpada na društvene i humanističke znanosti koje broje 375, odnosno 246 programa, a na trećem mjestu su tehničke s 238.
Od ostala četiri područja prirodne znanosti se nalaze na samom začelju sa samo 97 programa koji se izvode na visokim učilištima u Lijepoj našoj. Umjetničkih smjerova je 117, a biotehnologija te biomedicina i zdravstvo kombinirano broje 246 studijskih programa. Četrdeset smjerova je interdisciplinarno pa ostaju izvan ove analize.
Ne oskudjevamo ni ponudom u STEM područjima
Nakon što smo izvukli egzaktne brojke, poigrali se malo kalkulatorom i podvukli crtu. Za zaključiti je da Hrvatska ne oskudjeva ponudom u području tehničkih i prirodnih znanosti.
Ova dva područja zajedno broje 335 studijskih programa ili nešto malo manje od 25 posto svih koji se izvode na domaćim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama.
Brojka kao takva ne otkriva previše, ali ono što se iz nje i konteksta u koji je stavljamo može zaključiti je bitno.
Kao prvo, očigledna je orijentacija hrvatskog visokoobrazovnog sustava prema društvenim i humanističkim znanostima koje dominiraju pa samo ova dva područja obuhvaćaju gotovo polovinu ukupne brojke.
Druga stvar koju možemo zaključiti je ta da ponuda na ‘obrazovnom tržištu’ za razvoj STEM-a postoji te da manjak zainteresiranih studenata ne proizlazi isključivo iz nedostatka mogućnosti.
