Poražavajući podatak o besplatnim školskim obrocima: Praktički svaki šesti završi u smeću
Samo 22 posto osnovnih škole učenicima svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće, što nije niti svaka četvrta škola. Otprilike svaki šesti obrok se baca. Sukus je ovo istraživanja o prehrani u osnovnim školama, koje uspoređuje podatke iz 2019. i 2023. godine, a koje su predstavili HZJZ i UNICEF.
Zaključak istraživanja je da bi velik broj školao trebao pomnije slijediti smjernice zdrave prehrane | Foto: Unsplash
Školske obroke za osnovce financira država. Međutim, poražavajuća količina hrane se baca, 15 posto. Najčešće je to povrće, variva, riba i kukuruzni žganci, što količinski znači da otprilike svaki šesti obrok završi u smeću. Tek malo više od svake treće škole (37 posto) čvrsto se drži predloženih jelovnika zdrave prehrane. Sve ovo rezultati su istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama u kojem su uspoređeni podaci iz 2019. i 2023. godine, a koje su predstavili Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF.
Istraživanje su izradile epidemiologinja Sanja Musić Milanović, socijalna pedagoginja Helena Križan, inženjerka prehrambene tehnologije Ivana Šimić i sociologinja Nina Perčić. Istraživanje je istaknulo pozitivan trend, ali i stavilo naglasak na probleme koji i dalje postoje u školama. U istraživanju je 2019. godine sudjelovalo 73 posto osnovnih škola, a 2023. godine 59 posto matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj. Istraživači su istaknuli nekoliko ključnih nalaza, prvenstveno to da prehrana u školama nije jednako kvalitetna u područnim i matičnim školama. Iako se Nacionalne smjernice za prehranu primjenjuju u sve više škola, većina još ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane.
Galerija 2 Fotografija
Otvori
Neke škole prije 2023. uopće nisu hranile učenike
Samo 22 posto škola učenicima svakodnevno nudi voće, a 23 posto povrće, što nije niti svaka četvrta škola. Škole imaju problema sa usklađivanjem jelovnika s nacionalnim smjernicama, pa svaka četvrti zatraži pomoć. U većini škola jelovnike rade školski kuhari, a u 37 posto slučajeva za to koriste predložene jelovnike poput Živjeti zdravo, dok ih još 51 posto konzultira, ali prilagođava svojim sredstvima, dok u svakoj petoj školi tvrde da nikad nisu dobili jelovnike sa smjernicama.
U izvješću je istaknuto da su velike promjene u prehrani u osnovnim školama uvedene odlukom Vlade 2023. godine, kad je u sve škole uveden najmanje jedan besplatan obrok dnevno. U istraživanju stoji da neke škole prije toga uopće nisu pripremale hranu te da su u velikom broju škola nakon promjena zaposleni dodatni kuhari. Većina škola nakon toga je usvojila kvalitetnije jelovnike, no u neke su istaknule da je kvaliteta hrane pala.
– Nalazi istraživanja ukazuju na potrebe dodatnih ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručnu podršku kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama, istaknuto je u izvješću.
Udio hrane koja se baca | Foto: Tjedno posluživanje voća | Foto: Istraživanje o
prehrani učenika
u osnovnim
školama
‘Sve više djece odrasta s prekomjernom tjelesnom masom’
Inače u prosincu 2017. godine u okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo počeli su se izrađivati i školama dostavljati već spomenuti jelovnici pod imenom Živjeti zdravo. Neke škole ih se potpuno pridržavaju, druge ih konzultiraju, a neke se ne drže njihovih smjernica. Budući da o školskom jelovniku odlučuju kuhari, HZJZ u suradnji s UNICEF-om za njih pokreće edukaciju s ciljem razmjene iskustava, unapređenja znanja i kvalitete školskih jelovnika, što može doprinijeti poboljšanju prehrambenih navika djece i mladih.
– Pravilna prehrana je ključna za zdravlje, razvoj i dobrobit djece, a djeca su danas izložena brojnim nezdravim prehrambenim izborima i sve više ih odrasta s prekomjernom tjelesnom masom. Djeca velik dio vremena provode u školi i tamo također razvijaju svoje životne i prehrambene navike, no unatoč pozitivnim trendovima, kvalitetna prehrana u školama još uvijek nije jednako dostupna za svu djecu, zaključili su u izvješću.
‘Školski obroci mogu odigrati važnu ulogu u smanjenju dječjeg siromaštva’
Stručnjaci smatraju da školska prehrana može unaprijediti životne navike djece i izvan škole te time poboljšati tjelesni razvoj i zdravlje. Također, siti i zdravi učenici bit će bolje koncentrirani na nastavu te će bolje upijati gradivo. Osim toga kvalitetna prehrana u školi smanjit će financijske izdatke obitelji, što je važno za siromašne sredine, pa školski obroci igraju ulogu u smanjenju dječjeg siromaštva.
Osim voća i povrća, škole bi trebale posluživati i više mlijeka, mliječnih proizvoda te proizvoda od žitarica ili krumpira. Problem je što velik broj škola i dalje nudi negazirane sokove koji mogu biti izvor dodanog šećera i trebalo bi ih izbaciti iz prehrane.
– Zaključno, uvidom u organizaciju i izvođenje prehrane u osnovnim školama u RH vidljivo je kako postoji potreba za dodatnim politikama usmjerenim na poboljšanje i izjednačavanje uvjeta za provođenje kvalitetne i nutritivno bogate prehrane u svim osnovnim školama. Smanjenjem postojećih razlika i poboljšanjem kvalitete prehrane u osnovnim školama možemo doprinijeti stvaranju okruženja koja potiču stvaranje zdravih navika od najranije dobi, kao i smanjenju socioekonomskih nejednakosti u djece, stoji na kraju istraživanja.
U nastavku možete proučiti kompletno istraživanje. Napomena: Ako Vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab 
