Prave se da su gay na dejting aplikacijama i onda krenu u fizički napad: ‘Mame ih na klopku’
Iako su gay dating aplikacije obično bile siguran prostor za LGBT+ osobe gdje mogu biti ono što jesu, u posljednje vrijeme i to se mijenja. Zagreb Pride upozorava kako se na Grindru nasilnici predstavljaju kao gay osobe, dogovore spoj, i kada do njega dođe oni krenu u fizički napad na osobu. Stoga pozivaju nadležne da ulože dodatne napore kako bi se pronašli i procesuirali svi članovi kriminalnih skupina koje napadaju gej muškarce preko spomenute aplikacije.
Dejtanje, nasilje | foto: Canva
Gej mladić iz Sesveta dogovorio je prije godinu dana ono što je trebao biti dejt. Na aplikaciji Grind dopisivao se s drugom navodnom gay osobom i kada je automobilom stigao na dogovoreno mjesto, iz grmlja su izašla četvorica muškaraca s bokserima i palicama. Razbili su vjetrobransko staklo na autu, vikali ‘Ubij pedera’, izvukli mladića iz auta, udarali ga rukama i nogama, otuđili mu 200 eura. Slučaj nije prijavio policiji iz straha od nasilnika jer imaju njegovu fotografiju pa strepi da bi ga ponovno napali.
Tek je to jedan od slučajeva koje su opisali iz udruge Zagreb Pride krajem rujna. Izdvojili su kako Zagrebom haraju organizirane nasilničke homofobne bande koje tuku i pljačkaju gej muškarce. Naveli su da je od srpnja 2024. do kolovoza 2025. u Zagrebu i okolici zabilježeno najmanje deset takvih napada mamljenjem preko Grindra.
‘Statistički gledano riječ je o najvećem porastu zločina iz mržnje prema gej ljudima u posljednjih desetak godina’
– Više organiziranih kriminalnih skupina, udruženih s ciljem počinjenja kaznenih djela zločina iz mržnje i drugih kaznenih djela na temelju seksualne orijentacije, lažno se predstavljajući u digitalnom prostoru mami na klopku gej muškarce. Svi slučajevi koje je zabilježio Zagreb Pride kao i oni o kojima je izvijestila Policijska uprava zagrebačka imaju isti obrazac: po dolasku na dogovoreno mjesto susreta gej muškarac biva iz zasjede zaskočen od strane više mlađih muških osoba, vrijeđan i potom brutalno fizički napadnut i opljačkan. Zagreb Pride spoznaje o napadima klopkom ima izravno od žrtava koje se javljaju na Rozi megafon, našu stalnu službu pravne podrške i savjetovanja, i iz policijskih izvješća. Statistički gledano riječ je o najvećem porastu zločina iz mržnje prema gej ljudima u posljednjih desetak godina, alarmantni su podatci koje je iznio Zagreb Pride.
Nastavili su da sve žrtve mogu i u samom Grindru prijaviti ovakve događaje. Aplikacija može blokirati korisnika, ali i pohraniti njegove relevantne podatke koji mogu biti korisni u kaznenim istragama. Iz Zagreb Pridea naglasili su da je u ovim slučajevima počinjeno više kaznenih djela iz mržnje protiv javnog reda, protiv života i tijela, osobne slobode, protiv imovine, ali i kaznena djela počinjena u sastavu zločinačkog udruženja, dogovora za počinjenje kaznenog djela, nanošenja tjelesnih ozljeda, nanošenja teških tjelesnih ozljeda, nasilničkog ponašanja iz mržnje, razbojništva, prijetnje smrću i teškom tjelesnom ozljedom.
– Pozivamo nadležna tijela da učine dodatne napore kako bi se pronašli i procesuirali svi članovi kriminalnih skupina koje napadaju gej muškarce preko aplikacije Grindr, intenziviraju suradnju s aplikacijom Grindr u cilju prikupljanja dokaza i procesuiranja počinitelja, kvalificiraju ova kaznena djela kao zločine iz mržnje, uključujući i imovinska kaznena djela iz glave XXII KZ-a, javno osude homofobno nasilje, pljačke i druga kaznena djela motivirana mržnjom protiv gej muškaraca i time daju ohrabrujuću i jasnu poruku svim žrtvama kaznenih djela iz mržnje da prijave zločine. O svemu smo detaljno već izvijestili Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijsku upravu zagrebačku, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu i niz drugih državnih i gradskih institucija. Zagreb Pride će nastaviti pratiti sve prijave koje dolaze putem naše stalne službe Rozi megafon, koja je i jedina takva stručna i neprestance dostupna služba pravne i druge podrške LGBTIQ zajednici u Hrvatskoj, i o njima obavještavati javnost i institucije te ohrabrivati žrtve na podnošenje prijava policiji. Ono što možemo je osigurati pravnu zaštitu i pokriti troškove zastupanja pred sudom te, ukoliko žrtva to želi, biti uz nju tijekom svih radnji u kojima sudjeluje. To je pravo žrtve u skladu s člankom 43. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku, koji propisuje da žrtva ima pravo na pratnju osobe od povjerenja. Pozivamo sve žrtve kaznenih djela iz mržnje da ovakve i slične zločine prijave policiji, samostalno ili uz našu pomoć, jer ih je samo tako moguće najučinkovitije zaustaviti, pojasnili su iz Zagreb Pridea.
Raste broj kaznenih djela iz mržnje na osnovi spolne orijentacije ili rodnog identiteta
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže kako je u 2024. za gotovo 37 posto porastao broj zločina iz mržnje po osnovi spolne orijentacije ili rodnog identiteta u odnosu na godinu ranije. Kaže da je u 2024. zabilježila 26 kaznenih djela motiviranih mržnjom po osnovi spolne orijentacije ili rodnog identiteta.
– Što se tiče strukture kaznenih djela, evidentirana su četiri kaznena djela nasilničkog ponašanja, dva kaznena djela tjelesne ozljede, dva kaznena djela prijetnje, dva kaznena djela razbojništva, jedno kazneno djelo nametljivog ponašanja i jedno kazneno djelo oštećenja tuđe stvari. Nadalje, policija je evidentirala 11 kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju po osnovi spolnog opredjeljenja. Pored navedenog, policija je izvijestila o dva kaznena djela počinjena po osnovi rodnog identiteta, od čega jedno kazneno djelo teške tjelesne ozljede te jedno kazneno djelo nasilničkog ponašanja. U usporedbi s 2023., radi se o porastu od gotovo 37 posto, što potkrjepljuje tezu Pravobraniteljice o destruktivnim učincima širenja netrpeljivosti i diskriminatorne retorike u medijima. Također, za razliku od 2023., u prethodnoj godini evidentirani su i zločini iz mržnje po osnovi rodnog identiteta, izdvojila je Ljubičić.
Nastavlja kako kontinuirano prati položaj LGBTIQ osoba te da je već upozoravala na porast homofobije i netrpeljivosti prema LGBTIQ osobama koji koincidira s nedostatnim okvirom strateškog djelovanja Republike Hrvatske i širenjem netrpeljivosti u javnosti. Preporučila je da se u nacionalne politike uvrste ciljevi i konkretne mjere koje se specifično odnose na promicanje prava i zaštitu LGBTIQ osoba od diskriminacije. Podsjetimo, u Nacionalnom programu za mlade uopće se ne spominju LGBT+ osobe. Pravobraniteljica navodi da bi trebalo i unaprijediti sustav prikupljanja podataka o zločinima iz mržnje, intenzivirati edukacije stručnih osoba na temu suzbijanja diskriminacije i zločina iz mržnje te pravovremeno donijeti akcijske planove za zaštitu i promicanje ljudskih prava te suzbijanja diskriminacije za 2026.
– U odnosu na razloge zbog kojih se LGBTIQ osobe obraćaju Pravobraniteljici, pritužbe su se najčešće odnosile na diskriminaciju u području uprave i administracije, diskriminaciju u pristupu uslugama i dobrima, uznemiravanje i netoleranciju u medijima te javno poticanje na nasilje i mržnju (govor mržnje). Pravobraniteljica ukazuje da dosad nije zaprimala pritužbe na zločine iz mržnje prema muškarcima istospolne orijentacije koji bi bili počinjeni na način da su žrtve preko Grindr aplikacije namamljene na susret s počiniteljima na određenom mjestu, gdje bi onda bile izložene nasilju. Pravobraniteljica izražava zabrinutost zbog pojavnosti takvog modaliteta nasilja prema LGBTIQ osobama. Stoga je zatražila očitovanje Policijske uprave zagrebačke o navodima te će poduzeti radnje iz svoje nadležnosti u cilju osiguranja učinkovite istrage i pravilnog kvalificiranja navedenih kaznenih djela kao zločina iz mržnje počinjenih po osnovi spolnog opredjeljenja, stoji u odgovoru pravobraniteljice koji smo primili krajem rujna.
Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
