Predsjednica sugerirala đacima što da ne studiraju, nastavnici: ‘Neugodno smo iznenađeni izjavom’

Prvog dana nove nastavne godine predsjednica i studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Kolinda Grabar-Kitarović, posjetila je dvije sesvetske škole. Jedna od njih bila je Gimnazija Sesvete, gdje je učenicima sugerirala da u izboru studija prednost nad društvenim i humanističkim daju onima sa STEM područja. Na njene izjave reagirali su otvorenim pismom nastavnici povijest s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Screenshot; YouTube

– Ono što nama nedostaje u hrvatskim školama su voditelji koji bi usmjeravali mlade ljude i rekli im ‘u redu, ti jako voliš povijest, ali ako studiraš povijest i arheologiju, možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto, rekla je predsjednica proteklog ponedjeljka i dodala kako bi ti voditelji trebali sugerirati djeci da se bave prirodnim znanostima i STEM-om.

Na njene izjave otvorenim je pismom reagirala skupina nastavnika s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prenosi Jutarnji list. Poručuju, između ostaloga, kako su ovim izjavama neugodno iznenađeni te ističu kako je Grabar-Kitarović zapravo u krivu ‘jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara’.

Otvoreno pismo nastavnika povijesti s Filozofskog u nastavku prenosimo u cijelosti.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potvrdila da izlazi na studentske izbore

Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer „možda u ovom trenutku neće naći radno mjesto“. Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju. Osim toga, podaci o zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.

Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom). Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju. Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti. Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja. U Hrvatskoj se danas kritičko mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.

U potpisu stoje nastavnici: Damir Agičić, Zrinka Blažević, Neven Budak, Ivo Goldstein, Borislav Grgin, Goran Hutinec, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Snježana Koren, Vjeran Kursar, Dea Marić, Zrinka Nikolić Jakus, Mario Strecha, Marko Šarić, Nataša Štefanec, Nikola Tomašegović.

11 komentara

  1. pa ,zbog kvalitete neke fakultete treba raspustiti.moje sveučilište je visoko kotiralo,a sada.zagrebački ff je jjadan,pogledajte kvalitetu zadarskog ff.

  2. Zasto se ti ljudi zovu nastavnicima ako ne mogu shvatiti da je povjesnicare i arheologe navela kao primjer, ne mora nuzno biti rijec o povjesnicarima…moze biti rijec o inzenjerima za nautiku, dizajnerima…mogla je navesti primjer za osobu koja obozava likovni da nece uspjeti kao umjetnik…halo…nastavnici…dobro dosli u zemlju primjera, samo je zalosno sto takvi nastavnici uce djecu nekim stvarima…

    1. Kolinda nije u krivu. Nećak mi je diplomirao i magistrirao povijest. Već nekoliko godina traži posao u struci i ne može ga dobiti. Radi sve i svašta da preživi. Ta popularnost političkih nauka također, svi miladi misle kako će biti glavne face na televiziji. Osim toga pogledajte tko obučava te mlade? Goldstain. Dean Jović, Pupavac itd. Povijest i politika ”iz prve ruke”, ali čije?

  3. Nemojte se sramotiti povijest nije znanost niti nikada nece jer se jedan dogadaj interpretira razlicito ovisno o politician…povjest zemljopis treba spojiti u jedan predimet naravno as smanjenom satnicom…..of najmanje intiligentne predsjednice bar jedna pametna…made bi povijest bile znanost ista bi bila I u srbiji I hrvatskoj…a nine….matematika je ista I tamo I ovdje

  4. Ovog puta Kolinda je u pravu! Mišljenja sam da je razvijanje kritičkog mišljenja više svojstvo prirodnih, nego humanističkih znanosti. Pogotovo u hrvata, gdje se akademici (uglavnom povjesničari) nakon godine suočavanja s prošlošću nisu “kritičkim” razmišljanjem mogli usuglasiti oko prihvatljivosti fašizma. Jadno je kad dnevna politika definira “kritičko mišljenje”. Npr. 0/2=0, osim na sudu u RH, gdje treba čekati pravomoćnost presude (barem 10 godina), da se ne bi povrijedilo osnovno ljudsko pravo, valjda na glupost. (U STEM području 0/2=0 odmah.)

  5. Napisala sam komentar i iznad njega piše da čeka moderiranje. Što to znaći? Nekome ne odgovara moj komentar, čeka da se maknem da ga obriše rekla bih.

Odgovori