Predstavljeni zabrinjavajući podaci o djeci u školama: ‘Mi medicinari moramo napraviti promjenu’
Voditeljica projekta ‘Živi zdravo’ Sanja Musić Milanović predstavila je podatke o ‘epidemiji pretilosti’ djece osnovnoškolskog uzrasta, koje pokazuje da svako treće dijete ima višak kilograma. To je dodatno zabrinjavajuće jer je prekomjerna tjelesna masa zajednički faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, tumore, šećernu bolest, KOPB i mentalne poremećaje. U sklopu edukacije liječnika o prevenciji pretilosti kod djece, liječnica Zrinka Puharić objašnjava koji pristup prehrani kod roditelja je najbolji, ali i koji sve vanjski faktori utječu na tu ‘epidemiju’.
Blagavaonica, ilustracija | Foto: Unsplash
U sklopu edukacije liječnika primarne zdravstvene zaštite o prevenciji pretilosti kod djece starosti do devet godina, voditeljica projekta ‘Živjeti zdravo’ Sanja Musić Milanović predstavila je rezultate istraživanja o debljini djece u Hrvatskoj. Riječ je o Europskoj inicijativi praćenja debljine djece CroCOSI, a najnoviji krug istraživanja proveden je u Hrvatskoj tijekom 2021. i 2022. godine.
Sanja Musić Milanović | Foto: UNICEF
– Često se susrećem s izjavama da je roditeljima ljepše kad je dijete bucmasto, ali važno je naglasiti da mi razgovaramo o zdravstvenom problemu. Roditelji to često ne percipiraju, što nije izuzetak u Hrvatskoj, no zato mi medicinari moramo napraviti promjenu i krenuti od sebe, poručuje Musić Milanović.
Djeca na Mediteranu prva su po debljini u Europi, a djeca u Hrvatskoj popela su se s petog na četvrto mjesto. Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. Prema podacima CroCOSI istraživanja prekomjernu tjelesnu masu ima čak 38,5 posto dječaka i 33,7 posto djevojčica. Posebno zabrinjava i veliki porast prekomjerne mase djece u pojedinim dijelovima Hrvatske. Naime na Mediteranu je u deset godina broj djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom porastao za devet posto.
Trend prekomjerne mase kod djece u Hrvatskoj | Foto: Istraživanje CroCOSI
U ruralnim krajevima višak kilograma ima 39,6 posto djece
Također slučajevi djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom znatno su češći u ruralnim područjima Hrvatske. Dok u urbanim sredinama 34,6 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu, a 13,3 posto djece se bori s debljinom, u ruralnim krajevima prekomjernu tjelesnu masu ima 39,6 posto djece, a s debljinom se bori 20,1 posto. Podaci su to koji pokazuju gdje treba usmjeriti dodatnu edukaciju i pozornost.
Musić Milanović podsjetila je i na potpisivanje Zagrebačke deklaracije, dokumenta WHO-a o prevenciji debljine u Europi. Dokument je nastao na summitu supružnika europskih čelnika u Zagrebu 2023. godine. Na summitu je naglašeno da se zbog prekomjerne mase u Hrvatskoj životni vijek smanjuje i za do tri i pol godine.
Kako bi ilustrirala koliko prekomjerna tjelesna masa zapravo utječe na zdravlje ljudi, Musić Milanović uspoređuje ovaj faktor zdravstvenog rizika s drugim vodećima, tjelesnom neaktivnošću, nepravilnom prehranom, pušenjem, prekomjernom konzumacijom alkohola, povišenim krvnim tlakom i dislipidemijom. U tom kontekstu jedino je prekomjerna tjelesna masa zajednički faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, tumore, šećernu bolest, KOPB i mentalne poremećaje.
Zrinka Puharić | Foto: Srednja.hr
Kod prehrane djece najbolji je autoritativni pristup roditelja
Predavanje o epidemiji pretilosti kod djece održala je Zrinka Puharić, naglašavajući razloge za raširenost ovog velikog javnozdravstvenog problema. Dala je i savjete roditeljima o tome kako najbolje komunicirati s djecom o prehrani i podsjetila da svoje navike prenose na njih.
– Djeca ovise o tome što im roditelji serviraju u tanjur. Zdrave prehrambene navike usvajaju se za cijeli život, pogotovo u ranom djetinjstvu. Zbog ubrzanog načina života puno roditelja nema vremena da kuhaju zdrave obroke. U posebnom riziku su siromašne obitelji se u njima češće jede prerađena hrana, koja je nažalost jeftinija od svježih namirnica, izjavila je Zrinka Puharić.
Za razvijanje zdravih prehrambenih navika kod djece najzdraviji je autoritativni stil roditeljstva, koji Puharić opisuje kao topao, podržavajući, ali s jasnim granicama. Roditelj bi trebao potaknuti dijete da sudjeluje u donošenju odluka toga što se jede, uz postavljen jasan raspored i pravila prehrane. Takav pristup trebao bi rezultirati usvajanjem uravnotežene prehrane, manjim rizikom od pretilosti te će dijete biti spremnije na isprobavanje nove hrane.
Nije dobro da roditelji inzistiraju na poslušnosti bez topline i objašnjenja, odnosno da pristupaju autoritarnim stilom. Djeca u tim slučajevima često će pokazivati otpor te nastaje veći rizik od prejedanja, emocionalnog jedenja, izbirljivosti ili izbjegavanja hrane. Nisu dobri ni popustljivi ni zanemarujući stil. Ako su roditelji djetetu previše popustljivi, ona će često birati manje nutritivnu hranu, odnosno slatkiše i brzu hranu, imat će slabiju samokontrolu što će povećati rizik od prekomjerne tjelesne težine. U slučajevima roditelja koji zanemaruju prehranu djece, također se povećava rizik pretilosti, ali i pothranjenosti djece.
Potpuno treba izbjegavati zaslađena pića
U Hrvatskoj se protiv epidemije pretilosti javnozdravstveni sustav bori putem nekoliko inicijativa. Glavni program Vlade je Akcijski plan za prevenciju debljine 2024. – 2027., a uz njega se provodi HZJZ-ov projekt ‘Živjeti zdravo’ sufinanciran iz socijalnog fonda Europske unije. Uz to država uvodi i standarde vrtiće i školske prehrane, o čemu smo već pisali. Puharić se osvrnula i na podatke o istraživanjima prekomjerne mase kod djece.
– U vrhu svih istraživanja su države s Mediterana, vjerojatno se pitamo zašto je to tako. Mi Mediteranci sve događaje slavimo hranom i pićem, od rođendana do karmina, pa i djeca razviju neke navike, komentirala je.
Kao jednu od smjernica za zdravu prehranu, predstavila je i međunarodnu inicijativu 5-2-1-0, koja promiče zdrave navike s pomoću jednostavnih i pamtljivih smjernica. Prema toj inicijativi dnevno trebamo jest pet ili više različitog voća ili povrća svaki dan, za ekranom u slobodno vrijeme provoditi najviše dva sata dnevno, barem se jedan sat dnevno baviti tjelesnom aktivnošću te potpuno izbjegavati zaslađena pića.
Edukacija liječnika završila je s četiri klinička primjera u kojima su liječnici objasnili kako treba komunicirati s roditeljima i koju ulogu liječnik primarne zdravstvene zaštite ima u prevenciji i postupanju u slučajevima prekomjerne tjelesne mase kod djece.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
