Priča se o novim ograničenjima za društvene mreže: Mlađi od 16 morat će moliti roditelje
Europski parlament sve ozbiljnije razmatra ograničavanje pristupa društvenim mrežama mlađima od šesnaest godina. Prema novog prijedlogu Parlamenta, maloljetnici u dobi između 13 i 16 godina društvenim mrežama i drugim ograničenim sadržajima mogli bi pristupiti samo uz suglasnost roditelja. Osim toga traži se zabrana algoritama koji potiču razvoj ovisnost te sustava nalik kockanju u videoigricama.
25 posto djece pokazuje znakove ovisnosti o internetu | Foto: Unsplash
U Europskom parlamentu ovog je tjedna održana sjednica na kojoj se raspravljalo o sigurnosti mladih na internetu, a zastupnici su došli do zaključka da je stanje kritično. Stoga, s 483 glasova za, 92 protiv i 86 suzdržanih usvojili su nezakonodavno izvješće u kojem traže bolju zaštitu od manipulativnih strategija kojima algoritmi na društvenim mrežama mogu stvoriti ovisnost mladih.
Izvješće Europskog parlamenta referira se na istraživanje koje je provelo Sveučilište Nottingham Trent, koje pokazuje da 97 posto mladih svakodnevno koristi internet, od čega čak 78 posto ispitanika dobi između 13 i 17 godina barem jednom na sat pogleda na mobitel, a zabrinjavajuće je što svaki četvrti maloljetnik pokazuje znakove ovisnosti o internetu. Stoga Europski parlament predlaže uvođenje usklađene europske dobne granice od šesnaest godina za pristup društvenim mrežama, platformama za razmjenu videozapisa i AI asistentima. Prema prijedlogu Europskog parlamenta, maloljetnicima dobi od 13 do 16 godina pristup navedenom sadržaju iznimno bi se mogao omogućiti uz pristanak roditelja.
Planira se i uvođenje sustava za provjeru dobi
Podsjetimo, Europska komisija je u srpnju objavila pilot projekt aplikacije za provjeru dobi i europskog digitalnog identiteta. Niz europskih zemalja nedavno je usvojio korištenje dodatnih provjera dobio, kao i dodatno sankcioniranje stranica sa sadržajem za odrasle koje dopuštaju pristup maloljetnicima. Dodatne sigurnosne provjere posljednja je uvela Italija.
Prema nacrtu pilot projekta, korisnici bi trebali imati mogućnost dokazati da su punoljetni bez otkrivanja osobnih podataka s pomoću digitalnih novčanika za identitet koje bi sve članice EU trebale uvesti do 2026. godine. Zastupnici Europskog parlamenta napominju da sustavi provjere ne oslobađaju internetske platforme odgovornosti za osiguravanje da su njihovi proizvodi sigurni i primjereni dobi, a zastupnici predlažu i da viši rukovoditelji tvrtki budu osobno odgovorni za slučajeve ozbiljne i trajne neusklađenosti s Aktom o digitalnim uslugama i drugim mjerodavnim propisima, posebno u pogledu zaštite maloljetnika i provjere dobi.
Europski parlament zatražio je zabranu najštetnijih praksi koje mogu kod maloljetnika razviti ovisnost i njihovo automatsko onesposobljavanje, a konkretno navode beskonačno pregledavanje sadržaja, automatsko pokretanje, osvježavanje sadržaja povlačenjem, nagrade za upotrebu i štetnu igrifikaciju.
Velika ograničenja za algoritme, AI i igrice
Traže zabranu stranica koje ne poštuju pravila Europske unije i uvođenje mjera za suzbijanje ciljanih oglasa, oglašavanja influencera, dizajna koji mogu utjecati na stvaranje ovisnosti te ‘tamnih obrazaca’ iz predstojećeg akta o digitalnoj pravednosti te zabranu sustava za preporučivanje sadržaja koji se temelje na profiliranju i sudjelovanju za maloljetnike. Europski parlament želi i promjene u svijetu gaminga, kao što su zabrana nagradnih kutija (loot boxes) i drugih sličnih nasumičnih elemenata koji podsjećaju na kockanje, kao i ‘pay to win’ sustave i plaćene valute unutar igrice.
Kao problem prepoznato je i komercijalno iskorištavanje maloljetnika u vidu ‘djece influencera’, kojem EP želi stati na kraj. Hitno se žele obračunati i s problemima koje može stvoriti umjetna inteligencija, konkretno korištenje generativnog AI-ja za stvaranje krivotvorenog (deepfake) sadržaja, pogotovo stvaranje nagih slika bez pristanka osobe čijim se fotografijama manipulira.
– Ponosna sam na ovaj parlament, da možemo zajedno štititi maloljetnike na internetu. Sa snažnom i dosljednom provedbom Akta o digitalnim uslugama, ovim se mjerama može drastično povećati razina zaštite djece. Konačno povlačimo crtu. Jasno poručujemo platformama: Vaše usluge nisu namijenjene djeci. I eksperiment završava ovdje, poručila je danska izvjestiteljica Christel Schaldemose.
Sentiment o opasnosti kojoj su djeca izložena na internetu i zabrinutost zbog potencijalnih rizika ovisnosti zbog algoritama postoji i u Hrvatskoj. Brojne škole već su zabranile korištenje mobitela u prostoru škole, a stranka Možemo želi da korištenje mobitela u školi bude zabranjeno na razini države, o čemu smo već pisali.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
