Proučili smo reviziju o cjelodnevnoj: Ministarstvo obrazovanja u velikim je problemima
U nalazu državne revizije za 2024. godinu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih po pitanju projekta cjelodnevne škole ne stoji dobro. Cilj je da za tu reformu sve osnovne škole budu u jednoj smjeni do 2027. Za to je potrebno dograditi ili izgraditi 619 škola, a broj škola koje su do početka ožujka dobile suglasnost uvjerljivo je manju. Državni revizori stoga opravdano strahuju da će rokovi oko dogradnje škola i izgradnje novih biti debelo premašeni i da će Hrvatska morati vratiti dio novaca iz europskog fonda. Iz MZOM-a se brane kako neće morati vraćati novce, a Grad Zagreb proziva Ministarstvo da su prekasno krenuli s natječajima.
Revizija učinkovitosti provedbe projekta za cjelodnevnu školu i izgradnju i dogradnju škola za jednosmjenski rad pokazala da se izuzetno kasni | Foto: srednja.hr
Broj škola koje se trebaju dograditi za cjelodnevnu školu do 2027. je 619. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih do 9. ožujka 2025. javno je objavilo odluku o financiranju dogradnje ili izgradnje za 59 škola. Dakle to je 560 škola manje nego ih se treba dograditi. Da će biti praktički nemoguće do 2027. godine napraviti sve u rokovima kako bi svi učenici u osnovnim školama bili u jednoj smjeni, svjesni su i u Državnom uredu za reviziju.
‘Tijekom revizije je utvrđeno da administrativni kapaciteti Ministarstva nisu dostatni za dovoljno brzo izdavanje suglasnosti’
Prema njihovom izvješću iz siječnja 2025. u kojemu su, između ostalog, provjeravali iskorištenost i napredak projekta cjelodnevna škole, postoji opravdan strah da će se zbog kašnjenja dio novaca iz europskog fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – morati vratiti. Proučilo smo izvješće i izvukli zaključke državne revizije.
– Tijekom revizije je utvrđeno da administrativni kapaciteti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kao nadležnog tijela za ulaganje Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave, nisu dostatni za dovoljno brzo izdavanje suglasnosti potencijalnim korisnicima kako bi oni, do konca ožujka 2025., pravovremeno podnijeli projektne prijave te nakon toga uspješno proveli projekte, odnosno proveli postupak ugovaranja, postupak nabave i izgradnju/rekonstrukciju/opremanje škola, stoji u izvješću.
Iako je MZOM ubrzalo proces, Državni ured za reviziju i dalje vidi opravdani rizik da se neće sve stići na vrijeme
Osim nedovoljnih administrativnih kapaciteta u MZOM-u, u izvješću se tvrdi kako je utvrđen i ‘manjak kapaciteta u Službi za programe i projekte EU’ te da postoji opravdani rizik da će ‘zbog velikog broja očekivanih projektnih prijava’ za cjelodnevnu, ali i na druge projekte kojima upravlja MZOM, ‘radna opterećenost nadilaziti postojeće administrativne kapacitete’.
– Iako je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, postupanjem po preporuci Državnog ureda za reviziju, uspjelo ubrzati proces odobravanja suglasnosti, Državni ured za reviziju je mišljenja da i dalje postoji opravdani rizik da zainteresirani prijavitelji neće stići dostaviti sve projektne prijedloge do definiranog roka za podnošenje projektnih prijedloga (31. ožujka 2025.) i/ili da se neće stići provesti planirani projekti pa time ni iskoristiti ukupno raspoloživa sredstva (bespovratna sredstva + zajam) do sredine 2026. (kada završava provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti), s obzirom na to da je, do 31. listopada 2024., ugovoreno tek 8 posto ukupno raspoloživih sredstava (34,3 posto raspoloživih bespovratnih sredstava) za izgradnju/dogradnju 29 osnovnih škola/sportskih dvorana od 619 osnovnih škola u Republici Hrvatskoj koje rade u više smjena, odnosno 411 škola koje nemaju sportsku dvoranu, navodi se u izvješću.
Kako bi se riješila sporost MZOM-a, predlaže se zapošljavanje dodatnog administrativnog kadra
Tijekom provedbe revizije, a nastavno na preporuku Državnog ureda za reviziju, Ministarstvo je u suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu dogovorilo suradnju s nekoliko mlađih zaposlenika, odnosno asistenata koji sudjeluju u pregledu i obradi dostavljenih idejnih rješenja/projekata i/ili glavnih projekata škola čime se ubrzala procedura izdavanja potrebnih suglasnosti.
– Potencijalni korisnici (osnivači škola, op.a.), koji još nisu podnijeli projektne prijave, izjasnili su se da su u fazi čekanja dobivanja suglasnosti od MZOM-a, a na pitanje osnivačima da navedu koje im eventualne prepreke otežavaju pripremu projektne dokumentacije, navedeno je da postupak dobivanja suglasnosti od MZOM-a traje predugo (od tri mjeseca do godinu dana), što usporava izradu projektne dokumentacije i samim time daljnju realizaciju projekta. Državni ured za reviziju utvrdio je da se u MZOM-u sporo rješavaju zahtjevi za suglasnost na dostavljeno idejno rješenje jer navedeno obavlja nedostatan broj djelatnika te je dao preporuku da MZOM, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, osigura dostatan broj administrativnih kapaciteta kako bi se izdavanje suglasnosti ubrzalo, objašnjeno je u izvješću čiji dokument u cijelosti možete pogledati u dokumentu ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je ponovno učitati stranicu.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Iz Grada Zagreba također prozivaju MZOM da su dvije godine pripremali propozicije za natječaje
Sporost procesa koji prethodi samoj izgradnji i dogradnji škola za cjelodnevnu školu komentirala je i zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Danijela Dolenec. Na pitanje boje li se oni kao osnivači da će zbog kašnjenja država morati vraćati dio europskih sredstava namijenjenog za cjelodnevnu morati pokriti dio tih troškova, Dolenec nije baš konkretno odgovorila.
– Kada govorimo o temi jednosmjenske nastave, znate da je to tema koja se odnosi isključivo na velike gradove. U mnogim drugim dijelovima Hrvatske to nije problem. Svakako smo mi ti koji moramo veliki broj škola koje sada rade u dvije smjene dograditi i to nam je zapravo strategija gdje god škola ima dovoljno veliku parcelu da se dogradi. I naravno, neki broj novih škola moramo izgraditi. Koji je okvir? Okvir je ovaj koji ste rekli, a to je da je NPOO donesen još u srpnju 2021., a prvi natječaj za jednosmjensku nastavu je izašao u srpnju 2023. Znači, nadležno Ministarstvo je dvije godine sastavljalo propozicije za natječaj o kojemu svi prijavitelji u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu, nisu znali kakve će te propozicije biti. I to je sigurno uzrokovalo to da sve skupa nemamo apsorpciju kakvu bismo trebali. Mislim da je to fer reći, a i ja sam to već više puta govorila, da je dvije godine uređivati natječaj da bi se prijavitelji mogli prijaviti sigurno bilo predugo vrijeme. Ono što očekujemo jest, pošto sada imamo u pripremi 18 projekata za koje imamo inicijalnu suglasnost MZOM-a, znači da misle da je prihvatljiv i mi ćemo sve te projekte naravno na Nacionalni fond kako bi dobili EU sredstva za prelazak u jednu smjenu. Ali, jesmo li svi skupa u vrlo kratkim rokovima? Jesmo I hoće li to tražiti suradnju svih strana da bi se ovaj nacionalni interes ostvario? Sigurno da, izjavila je Dolenec.
MZOM se brani: ‘Mi ne možemo ostati bez tih sredstava’
Da će se s izgradnjom škola za cjelodnevnu neizbježno kasniti, a pogotovo u Zagrebu, konstatirali smo to još u rujnu 2023. godine kada smo u našem podcastu ugostili Luku Juroša, pročelnika za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba. O ovom problemu su novinari pitali i državnog tajnika MZOM-a Stipu Mamića na konferenciji uoči prvog regionalnog štrajka nastavnika u dalmatinskim županijama. Mamić je pokušao objasniti kako se novci neće morati vratiti unatoč kašnjenju.
– Do sada smo izdali suglasnosti za oko pola milijuna novih kvadrata. Također, 50 posto škola će biti u jednoj smjeni i oko 87 posto učenika u školama (nije naveo točno do kada, op.a.). Ono što je postao najveći problem su najveći gradovi, poput Zagreba i Splita. Što se tiče penala, mi ne možemo ostati bez tih sredstava. Od tih 1.302.608.000 eura (jedna milijarda, tristo dva milijuna i šest stotina tisuća eura), 302 milijuna eura su bespovratna sredstva, a milijardu je zajam. Znači, zajam koji je Hrvatska dobila po specifičnim kriterijima. Eventualna penalizacija za neko kašnjenje bi rezultirala uskraćivanjem dijela zajma, što znači da ćemo dio zajma zamijeniti za drugi dio zajma po nekim drugačijim kriterijima, poručio je Mamić.
