Provjerite tko je bio prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu
Najveće i najstarije hrvatsko sveučilište ono u Zagrebu, obilježilo je danas 345. godinu postojanja. Tom su prilikom dodijeljene posebne nagrade zaslužnim profesorima i studentima. Sve je počelo Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. davne 1669.
Sveučilište u Zagrebu danas je proslavilo 345. godišnjicu postojanja. Naime, Diplomom rimskog cara i ugarsko-hrvatskog kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj
Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu. To je kasnije prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva dana
3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta.
Prvi rektor bio Matija Mesić
Iako Sveučilište u Zagrebu obilježava svoju 345. godinu postojanja (budući da prava iz Diplome Leopolda I. nikada nisu brisana), rektori se broje od 1874. godine, odnosno od osnutka modernog sveučilišta.
Tako je prvi rektor u Zagrebu bio hrvatski povjesničar Matija Mesić, a od tada je na čelu ovog Sveučilišta bilo još njih 82., uključujući i aktualnog Damira Borasa.
Treba reći da je moderno sveučilište te 1874. otvorio ban Ivan Mažuranić, a u tadašnjem Sveučilišnom odboru je sjedio i jedan od naših najvećih književnika August Šenoa.
Počasni doktori Tesla, Tito, a možda i Angela Merkel
Prilikom proslave 345. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, dodjeljene su i nagrade zaslužnim profesorima i studentima.
Uz brojna značajna imena koja su studirala na najvećem hrvatskom Sveučilištu, među kojima su i sve tri dosadašnja hrvatska predsjednika, ugledna imena su zavrijedila i svakojake specifične počasti pri istoj instituciji.
Tako je prvi počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu bio povjesničar Tadija Smičiklas, a isto ‘zvanje’ su dobili Nikola Tesla, Josip Broz Tito, Eugen Habsburg i brojni drugi.
Počasnom doktoricom zagrebačkog Sveučilišta mogla bi uskoro postati i njemačka kancelarka i vjerojatno najutjecajnija dama svijeta Angela Merkel. Predložio je to bivši rektor Aleksa Bjeliš, a Senat Sveučilišta je jednoglasno potvrdio njegovu nakanu.
