Puno buke, malo promjena: Kako je sustav obrazovanja ‘pregurao’ 2025. godinu
Štrajkovi i prosvjedi nastavnika, reforma u strukovnima i na sveučilištima, nasilje i sigurnost u školama – tako se može sažeti obrazovna 2025. godina. Obrazovanje je, očekivano, i proteklih mjeseci bilo u fokusu javnosti, češće zbog problema, nego rješenja. Kraj godine idealna je prilika da podsjetimo na događaje u klupama iz prethodnih mjeseci.
Pišu: Ramona Ščuric, Hrvoje Debeljak, Martina Gelenčir
Obrazovni pregled 2025. godine | foto: srednja.hr/Canva
Još nakon Adventskog prosvjeda sindikata u prosvjeti i nezadovoljstva postotkom povećanja plaće za 2025., bilo je jasno da će se taj revolt razbuktati na početku ove, sada godine na izmaku. Uz naglasak na poboljšanje sigurnosti u školama nakon napada u Prečkom, to i je bila jedna od ključnih tema prvog polugodišta.
Održani štrajkovi u školama i prosvjed nastavnika
Početak ove kalendarske godine obilježili su štrajkovi u školama i na fakultetima. Prvo je održan jednodnevni u ožujku, a onda i pet cirkularnih regionalnih štrajkova po županijama kroz više dana. Štrajk su organizirala tri obrazovna sindikata – Preporod, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama. Zahtjevi sindikata i uključivali su povećanje osnovice plaće iz 2024. od 947,18 eura za 10 posto (umjesto od tri plus tri posto), povećanje koeficijenata za obračun plaće i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka. Četvrti zahtjev je bio izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, a sindikati su tražili i odgodu reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.
Štrajku se nije priključio Sindikat hrvatskih učitelja, odakle su ustvrdili i da je on upitne zakonitosti pa je čitavo vrijeme dolazilo i do žestokih sukoba sindikalnih čelnika. Nastavnici su održali i prosvjed početkom svibnja koji je prvo bio odgođen zbog smrti pape Franje. Tada su najavili novi štrajk u lipnju, kad se trebala održavati matura. Međutim, u lipnju su potpisali sporazum s Vladom kojim je štrajk prekinut. Uvođenje modularne nastave nije odgođeno, niti su sindikati dobili tražene povišice.
Škole počele sa zapošljavanjem djelatnika za sigurnost
Skoro godinu dana nakon tragedije u Osnovnoj školi Prečko škole su počele sa zapošljavanjem osoba za sigurnost. Podsjetimo, u OŠ Prečko je 20. prosinca 2024. mladić s nožem upao u školu i napao učenike prvog razreda pri čemu je jedan smrtno stradao. Kao jednu od sigurnosnih mjera država je odlučila osmisliti potpuno novo radno mjesto kako na ulazima škola ne bi bili isključivo zaštitari, već osobe koje se moraju dodatno educirati za rad u odgojno-obrazovnoj instituciji. Škole su mogle zaposliti osobe za sigurnost i bez završene edukacije, a osobe su dužne završiti edukaciju u roku od šest mjeseci od zaposlenja. Prema posljednjim podacima, u školama je početkom prosinca bilo odobreno je 897 radnih mjesta u osnovnim školama te 524 u srednjim školama. Od toga ih je bilo zaposleno 801, dok su preostali bili u procesu zapošljavanja.
Modularna nastava ušla u sve prve razrede strukovnih škola
Od školske godine 2025./2026. u sve prve razrede srednjih strukovnih škola, osim u sektoru zdravstva, krenula je reforma – modularna nastava. Protiv njenog uvođenja se ove godine štrajkalo i prosvjedovalo jer su nastavnici, prije svega, strahovali od otkaza zbog određenog smanjenja satnice, ali i zbog nedovoljne pripremljenosti nastavnika. Razgovarali smo s učenicima nakon mjesec dana provedbe reforme, a s nastavnicima nakon dva mjeseca. Dojmovi su podijeljeni, a svaka škola se nosi sa svojim individualnim problemima u modularnoj nastavi.
Najavljeno ukidanje mobitela u osnovnima i ograničenje roditeljskih ispričnica: Nije se dogodilo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u listopadu je obznanilo da radi na prijedlogu izmjena Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera. Plan je bio ukinuti korištenje mobitela i ograničiti broj roditeljskih ispričnica. Sada roditelji mogu opravdati tri uzastopna dana neograničen broj puta u godini, a plan je bio da to bude maksimalno 12 nastavnih dana u godini, dva puta po tri dana u jednom polugodištu. Na kraju su se oko svega pobunili liječnici, a propala je najava da će se izmjene pravilnika naći u javnoj raspravi do polovine studenog – to se još uvijek nije dogodilo.
Prosvjedovali i odgojitelji
U jeku štrajkova nastavnika stigao je novi problem za ministra Fuchsa – prosvjed su najavili i odgojitelji. Njihovi zahtjevi svodili su se uglavnom na to da se počnu poštovati zakonski propisi koji u velikom broju slučajeva postoje samo na papiru. Prevelike skupine, neadekvatna oprema i nedostatak stručnog kadra samo su neki od njih. Iako je sama država propisala da djelatnici vrtića moraju imati plaće na razini onih u osnovnim školama, osnivači vrtića, gradovi i općine, taj propis nerijetko krše. S prosvjeda su se mogle čuti poruke i da je predškolski odgoj i obrazovanje je obrazovanje od kojeg sve kreće te da su potrebne su hitne i sustavne promjene, a da je Ministarstvo to koje mora preuzeti odgovornost.
Što je s cjelodnevnom školom?
Broj škola koje se do 2027. trebaju dograditi za cjelodnevnu školu je 619. Prema reviziji za projekt cjelodnevne, Ministarstvo obrazovanja je u travnju ove godine bilo u velikim problemima. Naime, do ožujka 2025. MZOM je dao suglasnost za dogradnju ili izgradnju za samo 59 škola. Od tada pa do sada je ugovoreno 225 projekata, kroz koje se gradi, dograđuje ili rekonstruira 176 škola i 145 školskih dvorana.
Inače, premijer Andrej Plenković u izjavama navodi kako bi sve škole trebale biti u jednoj smjeni do 2030. godine, a ne 2027. Iz MZOM-a nam na pitanje je li se premijer zabunio ili je rok pomaknut nisu dali konkretan odgovor. Ali, iz službenih i javno dostupnih dokumenata je vidljivo da je produljen rok provedbe projekta do 31. prosinca 2027. To je tri mjeseca nakon početka školske godine 2027./2028. do kada je cjelodnevna trebala ući u sve osnovne škole u Hrvatskoj.
Ove smo godine posjetili i jedinu osnovnu školu u Zagrebu koja provodi eksperimentalnu cjelodnevnu školu, Osnovnu školu Ivana Cankara. Ondje smo razgovarali s ravnateljem Borisom Počučem, ali i s učenicima sedmog razreda te s učiteljem razredne nastave Damirom Dimićem.
Slučajevi nasilja među mladima šokirali Hrvatsku
U ovoj godini smo pisali o najmanje 10 slučajeva vršnjačkog nasilja, što u školi, što izvan škole. Od učenika koji je teško ozlijedio kolegu sa škarama do čak dva odvojena napada skupine maloljetnika na učenike iz Splita i Zadra koji su u Zagreb došli na Interliber. Svjedočili smo i napadima maloljetnika u zagrebačkoj Dubravi, kao i napadima na djecu na školskim igralištima. U Splitu je policija spriječila tučnjavu planiranu ispred jedne osnovne škole, pri čemu je uhićeno čak 29 maloljetnika. Da je došlo do povećanja nasilja među maloljetnicima potvrdili su i iz Ureda pravobraniteljice za djecu. Prema podacima za 2024., zaprimljeno je čak 44 posto više prijava vršnjačkog nasilja nego pretprošle.
Doznali smo gdje su učenici najbolje napisali nacionalne ispite i maturu
NCVVO je i ove godine predstavio rezultate nacionalnih ispita po osnivačima, odnosno gradovima. I ove su godine ispite pisali svi učenici četvrtih i osmih razreda. Analiza je otkrila da su, kada je riječ o skupini četvrtaša, ispite najbolje riješili učenici u Zaprešiću, Varaždinu i Dubrovniku. S druge strane, među osmašima su najbolji oni čiji su osnivači škola gradovi Makarska, Krapina i Dubrovnik. Iz Makarske su nam otkrili i formulu svoga uspjeha. Inače, iste skupine učenika pisat će nacionalne ispite i u 2026., a mi smo već doznali da se oni neće ocjenjivati, dok su već objavljeni i vodiči za učenike.
Osim toga, NCVVO je objavio rezultate državne mature u 2024./2025. po županijama, a pokazalo se da su ispite najbolje napisali učenici iz Grada Zagreba, Međimurske i Karlovačke županije. Učenici Međimurske županije na državnoj maturi bili su najbolji u čak devet kategorija, a ravnatelji škola te županije otkrili su nam svoj recept za uspjeh. I za maturu u 2026. već su objavljeni ispitni katalozi kao i popratni popis djela za esej.
Raspored praznika i nastave vraćen na staro
U Narodnim novinama u lipnju je objavljen školski kalendar za 2025./2026. školsku godinu, a kojemu je prethodilo javno savjetovanje. U njega su nakon nekoliko godina uvedene velike novosti, točnije stanje je vraćeno na staro. Tako ove godine više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika, oni će se provode u jednom dijelu. Uz to, proljetni praznici bit će prije Uskrsa, a ne nakon kako je bilo do sada.
Uvođenje Informativke i kurikuluma za umjetnu inteligenciju
Razne WhatsApp i Viber grupe roditelja i razrednika s ovom su godinom ušle u povijest. Nakon što je testirana u preko 20 škola, u sve škole u Hrvatskoj ušla je Informativka, nova komunikacijska platforma za učenike, nastavnike i roditelje koju je razvio CARNET. No, nedavno smo pisali, neki su tu platformu iskoristili i za slanje zadaća učenicima. Iako ona nije tako zamišljena, iz CARNET-a poručuju da ne ograničavaju namjenu njenog korištenja. Osim sedmaša i osmaša te nekih srednjoškolaca, o umjetnoj inteligenciji od ove godine mogu učiti i učenici 5. i 6. razreda osnovnih škola. Naime, ove je godine za njih razvijen novi kurikul pod nazivom ‘Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene’, a učenici o temi AI-ja uče kroz izvannastavnu aktivnost. Prvi dojmovi nastavnika već su poznati.
Prvi put smo dodijelili Zlatnu kredu
Ove godine smo na našoj, sada već tradicionalnoj obrazovnoj konferenciji, prvi put dodijelili i nagradu – Zlatna kreda. Nominirani su mogli biti učenici, studenti, učitelji iz škola i profesori s fakulteta za svoj izniman uspjeh i doprinos obrazovanju. Na samoj dodjeli nagrade, koja je bila u sklopu naše konferencije Obrazovanje bez granica, publika nije skrivala svoje emocije. Dobitnici nagrade su Mislav Kuleš, nastavnik Osnovne škole dr. Ante Starčević, Stjepan Jelica, profesor i fizioterapeut s Veleučilišta ‘Lavoslav Ružička’ u Vukovaru, Manuela Antolković, studentica Agronomskog fakulteta i Ana Šantek koja je ove godine bila učenica te je ui listopadu upisala studij logopedije. Njihove priče koje su zadivile naš žiri, ali i publiku na konferenciji, možete pogledati na ovoj poveznici.
Dvojica novih rektora iz redova HDZ-a, u Zagrebu kreće utrka
Novi rektor Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku postao je u listopadu Drago Šubarić, profesor s tamošnjeg Prehrambeno-tehnološkog fakulteta koji je u 2016. godini bio je kandidat HDZ-a u osječkoj izbornoj jedinici za saborskog zastupnika, no dobio je samo 676 glasova. Nakon krize upravljanja i dvoje propalih rektorskih izbora pri koncu godine novi rektor izabran je i u Rijeci. Od veljače na dužnost stupa Goran Hauser, aktualni dekan Medicinskog fakulteta, inače član HDZ-a. Napomenimo i kako su u tijeku kandidature za rektora u Zagrebu, a borba je već žestoko počela.
Srušili smo dvoje studentske izbore, zagrebački predstavnici napravili presedan
Zbog nepravilnosti pri provođenju studentskih izbora iste su nakon naših upita poništili na Sveučilištu u Splitu i Sveučilištu u Dubrovniku. U oba slučaja rektori su u izborna povjerenstva imenovali aktualne studentske predstavnike, što je protuzakonito. Da se isti zakon krši, smatraju iz Ministarstva obrazovanja nastavno na potez zagrebačkih studenata koji su protestno napustili krovno tijelo studenata, Hrvatski studentski zbor. Ministarstvo je zbog svega zatražilo očitovanje rektora, a studentski predstavnici otkrili su kako im je rektor poručio da na njihovu odluku ne misli utjecati.
Konačno objavljeno gdje će se graditi novi studentski domovi
Dok u našim najvećim gradovima nedostaje studentskog smještaja, postoje gradovi u kojima su domovi poluprazni. S obzirom na to da generalno tek svaki deseti hrvatski student živi u studentskom domu, država je odabrala gradove u kojima će se EU sredstvima oni graditi i dograđivati. U Zagrebu će tako u obnovu dva paviljona na Savi, u Rijeci će se graditi novi paviljon, u Splitu cjeloviti dom, a u zahvate će još nekoliko gradova.
Krenula reforma financiranja na javnim sveučilištima
Iako je novi Zakon o visokom obrazovanju donesen u 2022. te je već tada predstavljeno takozvano programsko financiranje, tri smo godine trebali čekati da u novu reformu uđu naša sveučilišta. Novo financiranje trebalo bi biti transparentnije i poticati fakultete na više istraživačkog i znanstvenog rada, kako bi za svoje zamišljenje projekte i ostvarene rezultate dobili više novaca. Na testu transparentnosti prema fakultetima već su pali na zagrebačkom sveučilištu, o čemu smo nedavno izvještavali.
Pregled godine pogledajte i u specijalnom izdanju Newsflasha:
Godišnje preglede za prethodne godine pročitajte na poveznicama:
Velika tragedija, bojkoti nastave, dulji praznici: Ovo je obilježilo obrazovanje u 2024.
U školama su krenuli veliki eksperimenti i još 13 stvari koje su se dogodile u obrazovanju u 2023.
Od testiranja na COVID, preko afere ‘daj 5’ do velikih pregovora oko plaća: Ovo su stvari koje su obilježile obrazovnu 2022.
Između pandemije i potresa, ovo su najbitniji događaji koji su u 2020. obilježili obrazovanje
Obrazovni štrajk obilježio je 2019. godinu, donosimo pregled naših 230 tekstova
