[REFORMA] Napredni učenici vjerojatno će moći slušati nastavu sa starijim kolegama

Na press konferenciji u MZOS-u voditelj ekspertne skupine Cjelovite reforme kurikuluma Boris Jokić najavio je mogućnost da će napredni učenici imati mogućnost slušati predmete s kolegama iz starijih razreda. Najavio je da će se za sadržaje u predmetima morati odrediti hoće li se nastava odvijati u učionicama ili negdje drugdje, jer većina učenja se danas niti ne odvija u razredima.

Ministar Mornar iz prvog reda sluša prezentaciju Borisa Jokića foto:Marko Matijević|srednja.hr

Nakon što je završio javni natječaj na kojem je izabrano 62 profesora koji će sudjelovati u reformi Nacionalnih kurikuluma u predškolskom, osnovnoškolskom, gimnazijskom, strukovnom i umjetničkom programu te Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima objavljeni su novi natječaji za stručne skupine po područjima, predmetima i međupredmetima.

Ovo su svi profesori koji će mijenjati obrazovni sustav Hrvatske

Napredni učenici moći će slušati nastavu s kolegama iz viših razreda, a nastava neće biti usko vezana uz učionicu

– Kurikularnim promjenama će vjerojatno doći do promjene toga da se uči isključivo u dobnim skupinama. Na srednjoškolskoj razini vjerojatno će doći do toga da će učenici, ukoliko su napredni u određenim predmetima, odnosno sadržajima, moći slušati i učiti predmete s učenicima koji su stariji. Drugim riječima, ako ste u prirodoslovnoj matematici izrazito nadareni za matematiku bit će vam otvorena mogućnost da učite predmet s učenicima četvrtog razreda. To različito grupiranje učenika ne isključivo prema dobi, trebalo bi uvesti fleksibilnost u odgojno obrazovni sustav.

Jokić je veliki naglasak stavio na važnosti kurikuluma, te zašto se ne govori o programima.

– Hrvatski sustav danas trenutačno funkcionira po pomalo sovjetskim metodama popisa sadržaja i programa. Kurikulum nije isključivo sadržaj te treba i propisivat će sljedeće: svrha, ishodi i ciljevi odgojno-obrazovnog procesa, kako od sustava tako do samog predmeta. Najlakše je to provući kroz pitanje samih predmeta. Zašto se uopće uči i poučava biologija i matematika u školama. Koja su očekivanja djece od biologije ili matematike od prvog razreda osnovne do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Nadalje, što se poučava u tim predmetima i tim razinama sustava. Koja su iskustva učenja? Kako se uči i poučava? Potom koja je uloga učitelja i odgojitelja. Kako učitelj potiče učenje, odnosno razvoj te s čime se uči i poučava. Nadalje, nešto što nedostaje hrvatskom sustavu – S kime se uči i uz koga se razvija, zaključuje Jokić.

Važan element kurikuluma je gdje se uči i poučava. Na predmetnoj razini stručnjaci će morati odrediti gdje se učenje odvija. Učenje ne treba biti vezano uz samu učionicu u kojima se niti ne odvija većina učenja, nego se ono odvija u fizikalnoj okolini i online okruženju, objasnio je Jokić na današnjoj press konferenciji koju možete pogledati ovdje.

Na koja sva pitanja mora kurikulum odgovoriti

Reformom se želi naučiti kako učiti, a ne bubati činjenice napamet

– Nije točno da Finska napušta predmete, što se u jednom trenutku pojavilo u nekim medijima. Oni jačaju veze među predmetima, a upravo je to predmet naše reforme jer kroz međupredmetno obrazovanje treba naučiti djecu kako učiti. Ne želimo da uče samo puke činjenice, nego kako razmišljati te ih pripremiti za cjeloživotno učenje, rekao je ministar Vedran Mornar.

Već gotovo 50 osoba radi u uredu Cjelovite kurikularne reforme, održano je preko 60 predavanja, a preko 1000 nastavnika prošlo je stručno osposobljavanje kroz koje su dobili zadatak prenijeti svoja znanja stručnim skupinama u svojim županijama.

Jokić svima koji se prijavljuju obećao isto što i od njih očekuje, a to je rad, posvećenost promjeni, stručnost kao temeljni kriterij, neovisnost od interesnih skupina, poštivanje i sudjelovanje baze te pošten izbor, a prezentaciju je završio s bocom optimizma.

Boris Jokić i boca optimizma Foto: Marko Matijević|srednja.hr

Danas su objavljeni javni natječaji za sljedeće kategorije, a sve prijave se zaprimaju do 8. lipnja 2015. godine. Detalje o svim javnim pozivima možete pronaći na linku ovdje:

Javni poziv za prijavu članova 7 stručnih radnih skupina za izradu prijedloga područja kurikuluma:

matematičkog, jezično-komunikacijskog, prirodoslovnog, umjetničkog, tjelesnog i zdravstvenog, društveno-humanističkog te tehničko i informatičkog područja kurikuluma.

Javni poziv za prijavu kandidata za članove 7 stručnih radnih skupina za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema:

Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije i Građanski odgoj i obrazovanje.

Javni poziv za prijavu kandidata za članove 18 stručnih radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma za:

Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik, Matematiku, Prirodu i društvo, Glazbenu kulturu i Glazbenu umjetnost, Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost, Prirodu, Biologiju, Fiziku, Kemiju, Geografiju, Povijest, Tehničku kulturu, Informatiku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu

Javni poziv za prijavu kandidata za članove 11 stručnih radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma za:

Filozofiju, Sociologiju, Psihologiju, Logiku, Politiku i gospodarstvo, Etiku, Grčki jezik, Latinski jezik, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk i Islamski vjeronauk

Odgovori