Šah školski predmet u preko 30 država, u Hrvatskoj uglavnom izvannastavna aktivnost
Nedavno je održano pojedinačno prvenstvo Hrvatske u šahu za muškarce na Plitvicama, koje je otvorio predsjednik Svjetske šahovske organizacije (FIDE) Kirsan Ilyumzinov. Ovaj čelnik poznat je po tome što nastoji uvesti šah kao u škole, barem kao izborni predmet. O tome je razgovarao i s predsjednikom Josipovićem. U Armeniji od prošle godine ova igra obvezna je za učenike drugog, trećeg i četvrtog razreda osnovne škole. Prva srednja škola u Europi koja je uvela šah kao obvezan predmet nalazi se u bugarskoj Slivnici.
Čelni čovjek Međunarodne šahovske organizacije (FIDE) Kirsan Ilyumzinov nedavno je bio u posjeti Hrvatskoj, povodom pojedinačnog prvenstva Hrvatske u šahu za muškarce. Tom je prilikom razgovarao s predsjednikom Ivom Josipovićem, o uvođenju šaha u škole, što Ilyumzinov i inače promiče. Armenija je u prošloj školskoj godini uvela šah kao obvezni predmet u osnovne škole, a u bugarskom gradu Slivnici nalazi se prva europska srednja škola koja je ovu igru uvrstila u obvezni školski program.
U Srbiji već šest godina kao školski predmet
Zanimljivo da je susjedna Srbija šah kao izborni predmet u osnovne škole uvela prije šest godina. Već prve godine ovaj predmet je odabralo preko četiri tisuće učenika u sto škola.
Čelnik FIDE Kirsan Ilyumzinov razgovarao je o ovom pitanju s predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je pokazao izniman interes i pozitivno ocijenio ideje koje promiče Svjetska šahovska organizacija. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta trenutno izrađuje Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije te zasada nema službeni stav o ovom pitanju.
– Razlozi za uvođenje šaha svakako su dobri, budući da ova igra razvija proceduralno razmišljanje. Međutim mi u školi već imamo dosta predmeta koji razvijaju ovu vrstu razmišljanja, što su gotovo svi prirodni predmeti i informatika, izrazio je svoju skepsu prema uvođenju još jednog predmeta u škole profesor matematike iz zagrebačke Hotelijersko turističke škole Josip Kličinović.
Prema logici ove igre, predmet bi trebali predavati profesori matematike, budući da se šah sastoji od niza izračuna srodnih matematičkim. U Srbiji šah predaju nastavnici razredne i predmetne nastave, koji su odgovarajuće educirani ili oni nastavnici koji su dosegli određeni natjecateljski nivo, a koji može potvrditi šahovski savez. Predavati ga mogu i diplomci učiteljskih fakulteta koji su slušali tri semestra predavanja iz šaha.
Obrazloženja za uvođenje ovog predmeta u škole je da on poboljšava uspjehe u drugim predmetima te potiče razvoj emocionalne inteligencije, ovladavanje znakovima i simbolima, doprinosi razvitku pažnje i samokontrole. Osim toga igra potiče djecu na nezavisno razmišljanje, uvažavanje tuđeg, te poštivanje fair – playa.
Informatika je bolja opcija od šaha
– Educiranje profesora, kupovina šahovskih ploča, figura, satova, to su dodatni troškovi koje bi proizvelo uvođenje ovog predmeta u škole, a nejasno je koliko bi šah poboljšao proceduralno razmišljanje. Umjesto da izmišljamo toplu vodu, bilo bi uredu da napokon u ‘zemlji znanja’ razmislimo o obveznoj nastavi informatike u osnovnim školama. Time bi se razvijalo proceduralno razmišljanje, a imali bismo i informatički pismeniju djecu. Stalno govorimo kako su djeca preopterećena školskim programom i onda bismo ih dodatnim predmetom opterećivali, obrazlaže profesor Kličinović moguće manjkavosti, koje bi uvođenje šaha u škole moglo proizvesti.
Inače šah je dio obrazovnog programa više od 30 svjetskih zemalja, a u Hrvatskoj u nekim školama postoji kao sekcija ili izvannastavna aktivnost. Predsjednik FIDE Ilyumzinov za vrijeme posjete Hrvatskoj napomenuo je da šah trenutno igra pola milijarde ljudi te da akcijom ‘šah u školama’ Svjetska šahovska federacija nastoji tu brojku udvostručiti.
