SDP traži promjenu ključnog zakona za škole, uveli bi mjeru privremenog udaljenja učenika

SDP je predstavio paket od devet zakonskih izmjena za suzbijanje međuvršnjačkog nasilja. Među njima jest i prijedlog izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju. U njega bi uvrstili institut privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa ako učenik počini teži oblik nasilja. Konkretno, udaljenje bi trajalo najduže 15 dana, a škola bi učeniku morala osigurati online nastavu ili individualni rad.

Saborske zastupnice SDP-a, slijeva: Marija Lugarić, Sabina Glasovac i Tanja Sokolić | foto: SDP

U najvećoj oporbenoj stranci SDP-u u petak su predstavili prijedlog devet zakonskih izmjena usmjerenih na sprječavanje i sustavno suzbijanje međuvršnjačkog i maloljetničkog nasilja koje su odaslali u Hrvatski sabor. Saborska zastupnica Sabina Glasovac izdvojila je podatke MUP-a prema kojima je u 2024. godini zabilježen porast kaznenih djela čiji su počinitelji maloljetnici od 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, kao i na podatak da se broj slučajeva maloljetničkog nasilja povećao s pet na sedam dnevno. Više od polovice djece, nastavila je, ne prijavljuje nasilje zbog straha, stigme i nepovjerenja u sustav.

– Maloljetničko nasilje nije izolirani incident, nego ozbiljan društveni i politički problem koji traži brzu, odlučnu i sustavnu reakciju, izdvojila je Glasovac i dodala da je cilj zakonskih izmjena uspostava učinkovitog sustava prevencije, rane intervencije i jasne institucionalne odgovornosti.

Na rješenje ravnatelja bila bi dopuštena žalba, ali ona ne bi odgađala izvršenje mjere

Konkretno, prijedlogom Zakona o odgoju i obrazovanju propisali bi da ako učenik počini teži oblik nasilja prema drugom učeniku, učitelju ili drugoj osobi u školi, ravnatelj je dužan u suradnji sa stručnim suradnicima, odmah, a najkasnije 12 sati od saznanja za događaj, donijeti rješenje o privremenom udaljenju učenika iz odgojno-obrazovnog processa radi zaštite sigurnosti i dobrobiti drugih učenika. Samo udaljenje trajalo bi najduže do 15 dana, a obveza škole bila bi učeniku osigurati nastavak obrazovanja na primjeren način, na primjer online nastavom ili individualnim radom. Isto tako, škola bi morala obavijestiti roditelje učenika počinitelja, roditelje učenika žrtve, centar za socijalnu skrb, policiju i sama napraviti službenu bilješku. Na rješenje ravnatelja bila bi dopuštena žalba školskom odboru, no sam prigovor ne bi odgađao izvršenje. U izmjenama bi SDP napomenuo da je riječ o zaštitnoj mjeri do donošenja odluke o pedagoškoj mjeri i da bi ministar posebnim pravilnikom propisao način provedbe privremenog udaljenja i oblike nastave tijekom trajanja mjere. Podsjetimo, resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih planira u 2026. donijeti dva nova zakona za škole umjesto sadašnjeg Zakona o odgoju i obrazovanju.

Tanja Sokolić iz SDP-a nastavila je da bi druge zakonske izmjene koje predlažu, poput dopuna Zakona o policiji, Zakona o sudovima za mladež ili Prekršajnog zakona, rezultirale time da policija dobiva ovlast izricanja hitnih mjera na licu mjesta, sudovi bi dobili kraće rokove za odlučivanje, a sustav socijalne skrbi obvezu procjene rizika u roku od 24 sata.

– Drugi važan segment odnosi se na zakonski propisanu koordinaciju i razmjenu podataka među institucijama. Uvodi se model ‘jedan slučaj – jedan plan’, koordinator slučaja te obveza pravovremenog informiranja žrtve, uključujući obavijest najmanje sedam dana prije povratka počinitelja u zajednicu. Treći dio paketa odnosi se na jačanje odgovornosti roditelja i obvezne programe za djecu i roditelje. Sokolić je naglasila da se ovim prijedlozima ne spušta dobna granica kaznene odgovornosti, već se zatvaraju postojeće zakonske rupe. Predviđene su novčane kazne za roditelje zbog propusta u nadzoru, obvezni programi savjetovanja i edukacije te strože mjere u slučaju ponavljanja nasilja ili nesuradnje roditelja. Za teške i trajne oblike zanemarivanja nadzora predviđena je i kaznena odgovornost, stoji u priopćenju SDP-a.

Izdvojeni članak

Ovako se kroji hrvatsko obrazovanje: Tijelo koje ga treba unaprjeđivati ne postoji već desetljeće

‘Problem postoji, eskalira i moramo ga rješavati drugačije nego dosad’

Marija Lugarić naglasila je važnost stavljanja žrtve u središte sustava, umjesto da ostaje pasivni objekt institucionalnih procedura, kao i jačanje roditeljske odgovornosti, osobito u slučajevima nesuradnje i opstrukcije postupaka.

– Ovo je naša ponuda zakonskih izmjena i apel za društveni konsenzus oko njih. Problem postoji, eskalira i moramo ga rješavati drugačije nego dosad, poručila je Lugarić.

O ovim prijedlozima SDP-a, očekuje se, raspravljat će se u Hrvatskom saboru nakon 15. siječnja, kada se sabornici ponovno vrate u klupe nakon zimske stanke.

POPIS ZAKONA KOJE SDP ŽELI IZMIJENITI UZ KRATAK OPIS PRIJEDLOGA:

1. Zakon o odgoju i obrazovanju – uvođenje instituta privremenog udaljenja učenika iz odgojno-obrazovnog procesa ako počini teži oblik nasilja
2. Zakon o policiji – definiranje kako policija osobitu pozornost posvećuje zaštiti djece i mladih, osobito žrtava maloljetničkih nasilja te osigurava brzu, učinkovitu i koordiniranu reakciju
3. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima – policijski službenik bi, kada postoji neposredna opasnost da će dijete ili maloljetnik ponoviti nasilno ponašanje kojim se ugrožava sigurnost druge djece, mogao izdati usmenu zapovijed kojem se maloljetniku naređuje udaljenje s mjesta događaja i zabrana približavanja žrtvi na najviše 24 sata, ako je to nužno radi zaštite života, sigurnosti ili dostojanstva žrtve
4. Zakon o sudovima za mladež – predviđene odgojno mjere bile bi upućivanje u disciplinski centar, odgojnu ustanovu, odgojni zavod ili posebnu odgojnu ustanovu
5. Zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima – tijekom izvršavanja odgojnih mjera maloljetniku bi se izrađivao pojedinačni program postupanja, uspostavila bi se međuresorska koordinacija između tijela pravosuđa, unutarnjih poslova i socijalne skrbi radi osiguravanja nadzora nad provedbom mjera
6. Kazneni zakon – predviđena kazna zatvora bila bi do tri godine za roditelja koji grubo, trajno ili opetovano propušta nadzirati dijete, iako zna ili je morao znati da dijete čini teška kaznena djela ili nasilna ponašanja, ako roditelj nakon pisanog upozorenja nadležnog tijela i dalje propušta djelovati, predviđena kazna također do tri godine zatvora
7. Prekršajni zakon – od 700 do 4.000 eura kaznio bi se roditelj ako je prekršaj djeteta mlađeg od 14 godina u izravnoj vezi s propuštenim nadzorom roditeljima, sud bi mogao roditelju odrediti obvezno pohađanje programa savjetovanja i edukacije uz predviđenu kaznu do 2.000 eura ako to odbije
8. Zakon o socijalnoj skrbi – kada Zavod zaprimi obavijest ili sazna za nasilno ponašanje djeteta, dužan je u roku od 24 sata pokrenuti inicijalnu procjenu rizika, uspostaviti kontakt s obitelji, policijom i školom te koordinirati privremene mjere zaštite žrtve
9. Obiteljski zakon – kada dijete mlađe od 14 godina počini nasilno ponašanje s obilježjima kaznenog djela ili prekršaja, Hrvatski zavod za socijalni rad bio bi dužan bez odgode pokrenuti postupak procjene obiteljske situacije i u roku od osam dana donijeti odluku o odgovarajućoj mjeri zaštite prava i dobrobiti djeteta, kazna 2.000 eura bila bi ako roditelj odbije sudjelovati u programu roditeljskog savjetovanja, edukacijama o roditeljskim vještinama i programu stručne pomoći

Cijeli prijedlog SDP-a upućen u Hrvatski sabor pročitajte ispod. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, osvježite stranicu.

Loading...

Taking too long?

Reload document

| Open in new tab