Pretraga

Dok se svi svađaju oko lektire i povijesti, mala kurikularna reforma strukovnog obrazovanja prolazi bez puno buke

A- A+

Mini kurikularna reforma, kako ju je nazvala Maja Jukić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i obrazovanje, u srednje strukovne škole ušla je 2013./2014. godine kada su se 23 nova kurikuluma eksperimentalno počela provoditi u 49 škola. Sve to prošlo je bez mnogo medijske buke i svađe, a o strukovnom obrazovanju počelo se razgovarati. Provedeno je vanjsko vrednovanje te je u Novinarskom domu predstavljena publikacija Novi horizonti strukovnoga obrazovanja – Izvještaj vanjskoga vrednovanja eksperimentalne provedbe novih strukovnih kurikuluma. Pokazano je da je 19 kurikuluma spremno za provedbu, a strukovno obrazovanje treba i dalje poboljšavati.

Novi horizonti strukovnoga obrazovanja

Izdvojeni članak

Produljen rok prijava za stipendije u obrtničkim zanimanjima: Uzmite svojih 9.000 kuna

Svi se slažu da je strukovno obrazovanje potrebno mijenjati, modernizirati, usklađivati s tržištem rada i prilagođavati novim tehnologijama i znanjima. Strukovno obrazovanje bitno je za cjelokupno društvo jer su mnoga zanimanja postala deficitarna, a u Hrvatskoj je više od 70 posto učenika srednjih škola upisano u strukovnu školu. Oni uglavnom pohađaju nastavu koja je zastarjelog modela, bez puno prakse, a mnoge strukovne škole nisu baš popularne i njihove učenike često se karakterizira kao “loše učenike koji nisu imali što drugo upisati”. Primjer da dobrih strukovnih škola u Hrvatskoj ima je Strukovna škola Vice Vlatkovića u Zadru o kojoj smo radili reportažu.

Ipak, od 2013./2014., 49 strukovnih škola radilo je po drugačijem programu koji je usmjeren tržištu rada, inovativniji je i, svakako, noviji. Eksperimentalna provedba krenula je bez da se itko bunio, štoviše, mnoge škole javljale su se sa željom da provedba krene upravo kod njih.  NCVVO je 2015./2016. s više od 50 vanjskih suradnika vanjski vrednovao projekt te su jučer u Novinarskom domu predstavljeni rezultati istraživanja i publikacija “Novi horizonti strukovnog obrazovanja – Izvještaj vanjskoga vrednovanja eksperimentalne provedbe novih strukovnih kurikuluma”.

U trajnu primjenu može 20 kurikuluma

Istraživanje je obavljeno u tri polja. Provedena je sadržajna analiza, anketirani su učenici i nastavnici te su obavljeni terenski posjeti školama u kojima su stručnjaci intervjuirali ravnatelje i nastavnike škola te su pregledali školsku dokumentaciju.

Za 20 kurikuluma predložena je trajna primjena, a za ostala 4 potrebne su značajnije promjene pa će se tek onda i ti kurikulumi moći uvesti u škole. Budući da se u Hrvatskoj ne izvodi smjer Tehničar tjelesne zaštite, 19 kurikuluma  spremno je za škole uz predložene male promjene. Pokazatelj je to sadržajne analize koju je predstavila Sanja Fulgosi. Dodala je i da je sve to lijepo zamišljeno, ali da se ne smije zaboraviti da kada dođe do primjene u školama, malo je teže provedivo.

Najveći problem su prostorni i financijski uvjeti škola

Ankete su provedene među učenicima trećih razreda i nastavnicima. Pokazale su da nastavnici strukovnih predmeta iskazuju pozitivnije stavove i veće zadovoljstvo od nastavnika općeobrazovnih predmeta. Učenički stavovi su ili umjereni ili pozitivni. Prikazujući rezultate anketnog istraživanja, Matija Batur, kazao je da oko 40 posto nastavnika nije bilo na pripremama za edukaciju nijednom. Jako se malo nastavnika stručno usavršava više puta godine, a nijednom ih to nije učinilo 40 posto.

U anketama nastavnici kao daleko najveću prepreku navode prostorne/tehničke/materijalne/ financijske uvjete. Očito je da su mnogim strukovnim školama nedostaje uvjeta da nastavu izvode što kvalitetnije te svojim učenicima omoguće još bolje obrazovanje i spremnost za tržište rada.

Zanimljivo je da u anketama učenici ne naglašavaju da potrebu za manje gradiva, nego im je bitnije da je sadržaj zanimljiviji. Bolja opremljenost škola također je jedan od prioriteta učenika, naglasio je Batur prikazujući rezultate.

Terensko istraživanje pokazalo je da ravnatelji smatraju da novi kurikulumi potiču na osuvremenjivanje nastavnih metoda i načina vrednovanja, ali i zahtijevaju veći angažman nastavnika, kazala je dr. sc. Biljana Vranković.

Promjene u strukovnom obrazovanju tek slijede

Izdvojeni članak

Proveli smo dan u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića u Zadru – jednoj od najopremljenijih strukovnih škola u Hrvatskoj

-Usuđujem se reći da je napravljena mini kurikularna reforma, kazala je ravnateljica NCVVO-a, Maja Jukić, na samom kraju predstavljanja rezultata.

Preporuke i zaključci proslijeđeni su Ministarstvu i agencijama. Predlažu se promjene za sve nove strukovne kurikulume i ukidanje dosadašnjih planova i programa, ako su za istu kvalifikaciju/zanimanje postojali do sada.

Za 19 kurikuluma predložena je trajna primjena, dodala je Jukić još jednom, a od 2017./2018. to je i zakonski regulirano te će od sljedeće akademske godine ući kao obavezno u primjenu.

Bitno je naglasiti da ovi kurikulumi nisu savršeni i da to nije kraj, već samo početak promjena u strukovnom obrazovanju. U preporukama je napisano da se treba osigurati literatura koja će pratiti nastavu, a nedostaje i više praktične nastave i izvan škole.

Ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU, Antonija Gladović, na predstavljanju publikacije rekla je da će Agencija za 2018. godinu osigurati 5 milijuna eura za strukovno obrazovanje koje će škole moći koristiti za mobilnost i usavršavanje učenika i nastavnika.

 

Dok se svi svađaju oko lektire i povijesti, mala kurikularna reforma strukovnog obrazovanja prolazi bez puno buke
Share via
Copy link
Powered by Social Snap