Pretraga

Seizmolozi upozoravaju: Ne nasjedajte na dezinformacije koje se šire nakon potresa, znanost to ne može ustvrditi

A- A+

Potres magnitude 5.5 prema Richteru pogodio je jutros šire područje Zagreba, a zabilježen je u 6:24 sati. Epicentar je kod Markuševca, a potres se osjetio i u Rijeci, Varaždinu i Slavonskom Brodu, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite u Zagrebu. Jedna 15-godišnja osoba je ozlijeđena. Seizmolozi upozoravaju kako je, unatoč informacijama koje se šire društvenim mrežama, nemoguće predvidjeti hoće li i kada doći do novih potresa te jačinu potencijalnog potresa.

Foto: DVD Trnje

– Jutros u 06 sati i 24 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca kod Zagreba. Magnituda potresa iznosila je 5.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VII stupnja MCS ljestvice. Potres se osjetio diljem Hrvatske. U širem epicentralnom području potres je izazvao znatne štete. U 07 sati i 01 minutu dogodio se i naknadni potres magnitude 5.0. Županijski centri 112 zaprimili su brojne dojave građana, potresi su uzrokovali materijalne štete, priopćilo je Ravnateljstvo civilne zaštite.

Nemoguće predvidjeti sljedeće potrese

Izdvojeni članak

Kreće evakuacija studentskog doma: U njega će useliti oni čiji su domovi stradali u potresu

Vrlo brzo društvenim su se mrežama počele širiti dezinformacije da Zagreb očekuje novi, jači potres, no seizmolozi upozoravaju kako te informacije nisu točne jer je nemoguće predvidjeti kada će i hoće li doći do novih potresa, kada točno i koja će biti njihova jačina.

– Kada se dogodi jedan ovako jači potres, najčešće se događa niz naknadnih potresa. Kod bilo kojeg potresa seizmologija kao znanost apsolutno ne može predvidjeti hoće li se i kada bi se mogao dogoditi sljedeći potres. Strah od eventualnog jačeg potresa je prisutan u svima nama, međutim, oni zaista se ne može predvidjeti hoće li se i kada dogoditi potres jači od prvoga. Razmaci po kojima se naknadni potresi događaju isto se ne mogu predvidjeti. Sljedeći jači može se dogoditi brzo ili za 20 dana, struka to ne može predvidjeti, kazala je jutros na konferenciji za medije rukovoditeljica Seizmološke službe, Ines Ivančić.

Vodeći svjetski geofizičar: ‘Treba reći da je moglo biti i dosta gore, ali na sreću nije’

Slično je putem društvenih mreža pojasnio i Hrvoje Tkalčić, vodeći svjetski geofizičar s Australian National University u Canberri. Njegovo pojašnjenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Dragi svi, pokušat ću iz perspektive znanstvenika, geofizičara kojem je seizmologija primarna specijalizacija, interpretirati potres koji je jutros pogodio sjevernu Hrvatsku u neposrednoj blizini Zagreba. Najprije treba spomenuti da je od glavnog potresa prošlo manje od nekoliko sati i sada treba pustiti kolege seizmologe da odrade svoj posao i analiziraju glavni potres i sve naknadne potrese. Dakle nitko, ponavljam, baš nitko, ne može još sa sigurnošću reći koliko se točno energije oslobodilo, koja je precizna lokacija potresa, na kojem se rasjedu dogodio, itd. Kompjutorski algoritmi i početne analize su pomogle odrediti da se radi o plićem potresu ispod Medvednice (prema prvim procjenama na dubini od oko 10 km, no pojasnit ću kasnije zbog čega to još nije pouzdano), međutim odmah sada treba reći da će analize trajati danima i mjesecima. Kolege u Seizmološkoj službi, kao i akademsko osoblje na Geofizičkom odsjeku PMF-a sada imaju pune ruke posla i treba im dati vremena za analizu.

Ovaj potres nije iznenađenje, niti je iznenađenje to što se dogodio u neposrednoj blizini grada Zagreba, te da je uzrokovao materijalnu štetu u samom gradu a vjerojatno i široj okolici, što će se uskoro utvrditi. Mogu samo reći da je sreća u nesreći to da se radilo o relativno umjerenom potresu. Prema prvim analizama, magnituda momenta potresa koja se u modernoj seizmologiji određuje na osnovu energije koja se oslobodila u žarištu (hipocentru) potresa, bila je 5.4. Da se nekim slučajem radilo o nešto većem potresu, recimo magnitude 5.7 kao što je to jučer bio slučaj na granici Grčke i Albanije, ili potresu magnitude preko 6.0, radilo bi se o energiji koja je desetak puta veća od ovoga (razlika od 1.0 u ovom načinu mjerenja znači razliku od 10 puta u energiji jer se radi o logaritamskoj skali). Zato, treba reći da je moglo biti i dosta gore, ali na sreću nije.

Jedna od prvih stvari koju sada treba napraviti je izaći na teren i pokušati naći trag rasjeda na kojem se potres dogodio na samoj površini Zemlje. Kod plitkih potresa kao što je to bio ovaj bi se trebala moći vidjeti rasjedna linija (na presjeku između rasjedne plohe i površine Zemlje) po kojoj su se dva bloka zemlje pokrenula jedan u odnosu na drugi i time uzrokovala potres. Kad je potres dublji, smicanje duž plohe ne dosegne površinu Zemlje, međutim kod plićeg žarišta i kod potresa ove veličine bi se rasjedna linija trebala jasno vidjeti. To će pomoći u određivanju samog fizikalnog mehanizma potresa jer su matematička rješenja – zbog same prirode smicanja i sila u žarištu potresa – dvoznačna (drugim riječima, dobiju se iz analize seizmograma dvije plohe koje su okomite jedna na drugu). Manifestacija rasjeda na površini Zemlje bi trebala ponuditi jednoznačno (fizikalno) rješenje i reći nam puno toga o samoj orijentaciji rasjedne plohe, načinu na koji su se dva bloka pomakla, u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije, i prema tome, koje lokacije su možda najviše stradale.

Treba isto tako odmah pojasniti da materijalna šteta ne ovisi samo o tome u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije i koliko je lokacija udaljena od samog žarišta potresa, nego ovisi i o vrsti tla na kojem je sagrađena zgrada, kuća, cesta, most… Ono što je svakako najteže je imati detaljnu mapu podzemlja kroz koje se šire valovi potresa. O strukturi Zemlje ovisi koliko će od početne energije koja se oslobodila u žarištu, doći do pojedine lokacije na površine Zemlje. Moje kolege seizmolozi imaju ne samo solidne informacije o tome, nego i znanja i mogućnosti da to u narednim satima i danima odrede, i zato se treba strpjeti.

Ono što sve najviše zanima je to što činiti sada i što očekivati u sljedećim danima. Za sada bih samo potvrdio ono što je Seizmološka služba već objavila ili će objaviti. Nitko sa sigurnošću ne može znati niti predvidjeti potrese, ali iz prijašnjih primjera i iskustva znamo da sada predstoji period “zacjeljivanja” rasjeda na kojem se potres dogodio, što znači da nas očekuje pojačana seizmička aktivnost i veliki broj umjerenih i slabih potresa. Iz raspodjele lokacija tih manjih potresa će se naknadno moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu kojeg još nismo poznavali ili o poznatom rasjedu, itd. Dakle, ti naknadni potresi su nešto normalno, nešto na što je stanovništvo, recimo Kalifornije ili Japana, naviklo, i sigurno svima zbog toga u ovoj situaciji ne treba dodatne panike. Međutim, trebat će dobro identificirati štetu i odrediti može li se u oštećenoj kući ili zgradi nastaviti živjeti. Treba dobro provjeriti i pozatvarati sve instalacije. Ako osjetite potres, nemojte bježati van zgrade ili kuće dok se trese – umjesto toga potražite zaštitu i pokrijte glavu – to može biti i ispod stola, a sad je dobar trenutak da razmislite gdje je najsigurnije.

Moguće da ću nastaviti pisati o ovome ako bude interesa i dok saznam više podataka od kolega seizmologa.

Ako stanujete u Zagrebu u letku u nastavku pronađite praktične informacije za samozaštitu – kako se ponašati i što učiniti tijekom i poslije  te gdje se skloniti. Sastavni dio letka je i karta na kojoj su označene sve prihvatne površine i evakuacijske površine za postavljanje šatorskih naselja kao i evakuacijski koridori.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Download [3.81 MB]