Sistematski pregled studenata nije toliko detaljan kao za učenike: Evo zašto
Sistematski pregled za studente nije toliko opsežan za školske učenike i ‘radnu populaciju’. Naime, studenti su prošli adolescentni razvoj kao učenici, a također nisu u riziku za neke bolesti koje pogađaju starije. Ipak, sistematski pregledi uvijek imaju potencijal za unaprjeđenje. Tako nam savjetnica ministra obrazovanja i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ivana Pavić Šimetin, navodi da se posljednjih godina osmaše i prvi razred srednje provjerava za rizik od narušavanja mentalnog zdravlja, a djecu prije upisa u osnovnu školu testiraju na genetski nasljednu bolest vezanu uz kolesterol.
Ivana Pavić Šimetin | Foto: srednja.hr
Ako ste učenik koji je prošao peti razred, već ste upoznati s konceptom sistematskih pregleda. Mnogima je to u petom razredu i prvi odlazak liječniku bez pratnje roditelja ili obitelji. Sistematski učenike očekuju još i u osmom razredu, u srednjoj školi, a kasnije čak i na fakultetu.
No, koliko su ti pregledi detaljni i koliko doista pomažu mladima? Mnogi studenti se zapitaju ovo pitanje jer imaju dojam kao da doktori dosta ‘krnje’ pregledaju studente na sistematskom na prvoj godini, u usporedbi s pregledima učenika u školama. Stoga, treba li sistematske preglede popraviti, unaprijediti i je li ovo što se trenutačno radi dovoljno?
Studenti prerasli testove psihofzičke spremnosti: Ultrazvuk abdomena i provjere raka samo za starije
Liječnica Ivana Pavić Šimetin, od 2016. godine je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, te zamjenica glavnog ravnatelja ove institucije. Ujedno je i savjetnica aktualnog ministra obrazovanja Radovana Fuchsa. U razgovoru za srednja.hr, navodi nam da dojmovi studenata nisu krivi. Ali, kaže nam, za sve postoji opravdanje.
– Sistematski pregledi u studentskoj dobi jesu stvarno nešto manje opsežni od pregleda u školskoj dobi iz nekoliko razloga. Samo da spomenem da je kod studenta adolescentni razvoj završio, čime nema smisla tragati za poremećajima rasta i razvoja. Studenti su najčešće dio procjene vezane uz prilagodbu na obrazovni sustav i procjene vezane u psihofizičku spremnost za školu prerasli. No i u studentskoj dobi sistematski pregled itekako ima svoj značaj (…) Kako je školska i studentska dob razdoblje najvećeg relativnog zdravlja u odnosu na ostale dobne skupine, neki probiri koje ima smisla provoditi u odrasloj a pogotovo starijoj dobi nisu opravdani u učeničkoj i studentskoj dobi se jer bolest na koju se odnose ne javlja još u ovoj dobi. Iz navedenog razloga rano nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, pluća ili prostate ne rade se u školskoj dobi i među studentima. Također KKS, ultrazvuk abdomena i slično što može biti sastavni dio sistematskog pregleda radne populacije, ne provode se na sistematskim pregledima u školskoj i studentskoj dobi, objasnila je Pavić Šimetin što sve sistematski pregledi mogu općenito uključivati, ali nisu namijenjeni mladima.
No, u svakom slučaju, sistematski pregled je, ističe naša sugovornica, dobro definiran pregled od glave do pete. Kako za učenike tako i studente. Liječnik, navodi naša sugovornica, zna točno što, kako i zašto provjerava ‘za svaki organ, organski sustav ili dio tijela’ koji pregledavaju. Zna i koji je rezultat graničan, pozitivan ili negativan te se njime mogu rano otkriti znakovi bolesti, sumnje na bolesti ili neki poremećaj. Aktualni Plan i program mjera zdravstvene zaštite donesen je 2023. godine i trajat će sve do 2026. godine. Iako su studenti već prošli svoj adolescentni razvoj, školski liječnik, ima podugačak popis što sve mora provjeravati kod učenika. pritom se ne radi samo o pregledu već i skupljanju drugih podataka. Pavić Šimetin nam je pobrojala da pregled školskog liječnika uključuje:
- Uzimanje i nadopunu općih podataka, osobnu, socijalnu i obiteljsku anamnezu, prikupljanje i uvid u medicinsku dokumentaciju
- intervju s razrednikom o prilagodbi na predmetnu nastavu
- Uvid u dosadašnju medicinsku dokumentaciju i osobna anamneza: kronične bolesti, preboljele bolesti, preosjetljivosti, operacije, prehrana, izvanškolske aktivnosti, dob menarhe/polucije, menstruacijski ciklus)
- uzimanje podataka o školskom uspjehu, svladavanju školskog gradiva, smetnjama ponašanja i socijalizaciji
- mjerenje tjelesne visine, tjelesne mase i indeksa tjelesne mase (BMI)
- krvni tlak/puls; ispitivanje oštrine vida, inspekcija kože, Cover-test
- vanjski pregled nosa, pregled usne šupljine i zuba
- utvrđivanje odstupanja u glasu i govoru
- palpacija štitne žlijezde
- auskultacija srca
- pregled spolovila i utvrđivanje spolnog razvoja prema Tanneru i Praderu
- pregled periferne cirkulacije, tjelesnog držanja i strukturnih deformacija kralježnice
- univerzalni probir na porodičnu hiperkolesterolemiju, proteinuriju i anemiju
- ostali ciljani pregledi prema indikaciji
Od karijesa, teškoća govora do šumova na srcu: Kod srednjoškolaca liječnici otkriju i visoki tlak
No, naša sugovornica podsjeća i da djeca, u pratnji roditelja, sistematski pregled prolaze i prije upisa u prvi razred. Tada se provjerava psihofizička spremnost za školu, u kojoj se može preporučiti i odgoda upisa na godinu dana. Za svaku dob učenika, nečemu se pridaje posebna pažnja. Zbog toga svaki sistematski pregled ima svoje mjesto i vrijeme.
– Sistematski pregled u 8. razredu tradicionalno je usmjeren profesionalnoj orijentaciji u smislu utvrđivanja i upozoravanja učenika na možebitne zdravstvene zapreke za pojedina zanimanja što je važno kod upisa u srednju školu. Sistematski pregled za upis u osnovnu školu provodi se na proljeće kako bi djeca najesen mogla krenuti u školu. Pripreme za taj pregled u pojedinim županijama započinje još u zimu kako bi se sve stiglo na vrijeme jer kod velikog udjela djece školski liječnik utvrđuje potrebu za dodatnom obradom. Sistematski pregled u 5. razredu osnovne škole provodi se nekoliko mjeseci nakon početka 5. razreda, jer mu je cilj provjeriti kako se učenik snašao kod predmetne nastave s pozicije mentalnog zdravlja i dobrobiti. Sistematski pregled u 8. razredu osnovne škole provodi se odmah na početku školske godine kako bi se možebitna dijagnostička obrada važna za utvrđivanje zdravstvenih zahtjeva za upis u srednju školu stigla obaviti prije srednje škole. Također je sistematski pregled u 8. razredu posljednja prilika da školski liječnik ponudi učenicima cijepljenje protiv HPV-a prije 15. rođendana kada su potrebne dvije doze cjepiva a ne tri, sažela je Pavić Šimetin.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a ističe i da je cilj sistematskog pregleda otkriti bolesti ili sumnju na iste kod osoba koje se osjećaju bolesna. Navodi da je tu važno uočiti i najmanje odstupanje. Tim više jer je ‘učenička dob najzdravija životna dob a svi smo osjetljivi i želimo sve najbolje našoj djeci’.To ne moraju biti najgori scenariji, po život opasna stanja, već i manji problemi koje treba riješiti i pratiti.
– Primjerice, pregled vida sastavni je dio svakog sistematskog pregleda jer je korekcija refrakcijskih anomalija nužna za uspjeh u školi i praćenje nastave. Neke od češćih stanja koje se utvrde na sistematskim pregledima su prekomjerna tjelesna masa i pretilost, karijes, teškoće govora, nepravilno držanje, srčani šumovi, u srednjoj školi povišen krvi tlak (…) Kad školski liječnik na sistematskom pregledu utvrdi neko odstupanje ili se učenik na nešto požali, školski liječnik može ako procjeni da je potrebno uputiti na dijagnostičku obradu ili na pregled kod drugog specijaliste, pojasnila je Pavić Šimetin.
Mjesta za unaprijeđenje i nove testove uvijek ima: ‘Treba se raditi o stanju koje je prisutno u populaciji’
Općenito, navodi nam, Pavić Šimetin, mjesta za unaprjeđenje sistematskih pregleda uvijek ima. Tako je istaknula da se unatrag nekoliko godina na pregledu prije upisa u osnovnu školu djecu počelo testirati na ‘porodičnu hiperkolesterolemiju’. Riječ je o nasljednom poremećaju metabolizma koji ima visoke vrijednosti kolesterola. Kod osmaša i učenika prvih razreda srednje, liječnici danas provjeravaju i rizik mentalnog zdravlja. Pri tome, čini se, dolaze do rezultata s kojima se potrebno pozabaviti za dobrobit mladih.
– Školski liječnici uobičajeno utvrde rizik u mentalnom zdravlju kod približno 5 posto učenika i 10 posto učenica. Te učenike i učenice upućuju na daljnju obradu ili pozivaju zajedno s roditeljima na savjetovanje kod sebe u svoju ambulantu, otkrila je Pavić Šimetin brojke ovih izvida na sistematskom pregledu.
Ipak, naša sugovornica ističe da se novi testovi, odnosno probiri ne mogu uvesti tek tako. Gleda se nekoliko kriterija koje bi bilo dobro zadovoljiti. Primjerice, test ne bi trebao biti bolan ili neugodan ili bi trebao biti u što manjoj mjeri. Isto tako ne smije davati puno lažnih pozitivnih ili lažno negativnih rezultata. Nijedan ni drugi ishod nisu dobri.
– Lažno pozitivni rezultati nisu dobrodošli jer bespotrebno opterećuju građane i zdravstveni sustav. Lažno negativni rezultati pak, daju lažni osjećaj sigurnosti te mogu odvratiti pojedince od traženja liječničke pomoći čak i kada se pojave prvi znakovi bolesti. Još jedan izrazito važan kriterij za uvođenje novog probira je da se treba radi o stanju koje je u dovoljnoj mjeri prisutno u populaciji (…) koliko god je medicinska znanost napredovala, moram ustvrditi da nema puno testova, pregleda odnosno probira koje već ne provodimo a koji mogu zadovoljiti sve navedene kriterije, objasnila nam je voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.
Ne sramite se doktoru pokazati spolovilo: ‘Treba inzistirati koliko god neugodno bilo’
No, neovisno o jeste li učenik ili student, mnogima odlazak liječniku nije ugodan pa tako ni na sistematske preglede. Toga je svjesna i naša sugovornica navodeći da su u različitoj dobi različiti razlozi. Kada je riječ o djeci koja se tek spremaju upisati u školu, znaju se bojati vađenja krvi i cijepljenja. Iako nam Pavić Šimetin navodi da je strah od uboda u toj dobi prirodan i uobičajen, liječnicima je vrlo važno vidjeti reakciju djece na tu situaciju.
– Treba istaknuti da je ponašanje prvašića kod uboda dobar pokazatelj emocionalne spremnosti za školu. Uobičajeno je u ovoj dobi da dijete može barem donekle kontrolirati svoje reakcije na strah od uboda pa čak i željeti pokazati da hrabrost, stisnuti zube i pretrpjeti ubod sa i bez pokoje suzice. Ponekad je potrebno nagovaranje roditelja i liječnika. No, ako su zahtjevi u tom smislu pretjerani, ako se dijete fizički opire, bježi, otima ili pak izražava neprimjerene verbalne uvrede, to uz druge pokazatelje može ukazati na određenu emocionalnu nezrelost, opisala je naša sugovornica.
Kada je riječ o petašima i osmašima, mnogima je od nas i iz vlastitog iskustva dobro znano da nije posrijedi toliko strah, koliko sram. Ipak, za svlačenje i pokazivanje spolnih organa, pogotovo u toj dobi, postoje itekako opravdani medicinski razlozi.
– To je nužno da bi liječnik mogao utvrditi stupanj pubertetskog razvoja i eventualna odstupanja u pubertetskom rastu i razvoju, kao i određena odstupanja poput fimoze (suženje kožice penisa, može dovesti između ostalog do bolnog mokrenja i upala, op.a) i varikokele (proširenje vena, može dovesti između ostalog do bolova u testisima i smanjenja plodnosti, op.a). Pregled cijele kože je nužan i zbog pronalaska atipičnih madeža kao i zbog isključivanja eventualnih znakova nasilja. Moram istaknuti da u toj dobi, od 5. razreda pa nadalje, roditelji često gube mogućnost da pogledaju spolovilo svog djeteta zbog srama djeteta i zbog odvajanja djece od roditelja pa je školski liječnik vrlo često jedini koji provjeri je li sve u redu. Zbog toga je pregled spolovila u ovim razvojnim godina nužan i treba na njemu inzistirati koliko god neugodan bio za učenike, zaključila je doktorica Pavić Šimetin.
