Škole trebaju biti sigurna mjesta: Stručnjaci iz cijele Hrvatske pokazali kako to postići
Kako izgleda škola u kojoj djeca slobodno izražavaju emocije, prijavljuju nasilje i zajedničkim snagama traže rješenja za sukobe? Odgovor na to pitanje dalo je više od 80 stručnjaka iz cijele Hrvatske na konferenciji ‘Možemo to riješiti: Jačanjem suradnje i nenasilne komunikacije do sigurnijih škola’ održanoj u četvrtak u Zagrebu. Kroz predstavljanje svojih projekata, pokazali su kako stvoriti sigurnije školsko okruženje.
Galerija 3 Fotografija
Otvori
Kako učenicima vratiti povjerenje u sigurnost škola te smanjiti učestalost vršnjačkog nasilja? O ovim i sličnim pitanjima razgovaralo je više od 80 stručnjaka iz obrazovnog sustava: od učitelja, pedagoga do psihologa, koji su predstavili konkretne prijedloge, ali i vlastite projekte usmjerene na smanjenje nasilja i jačanje razumijevanja među učenicima. Glavna tema konferencije bila je medijacija, točnije, proces razrješavanja sukoba uz posredstvo treće osobe. Konferencija pod nazivom ‘Možemo to riješiti: Jačanjem suradnje i nenasilne komunikacije do sigurnijih škola’, u organizaciji Foruma za slobodu odgoja, održala se ovog četvrtka u Zagrebu.
Potrebno je razgovarati s djecom
Jedna od organizatorica projekta, Marina Brkić se osvrnula da djeca treba pomoći prepoznati što je točno nasilje, a što je igra. Potrebno je usredotočiti se na dobrobit djeteta i potrebno je razgovarati s djecom.
To su osnovne stvari, kod kojih često zapnemo zbog užurbanog života i brojnih obveza. Postoji jedna vrsta nasilja koje je gotovo nemoguće ‘uhvatiti’, a to je online oblik nasilja. Nažalost, djeca često nisu u stanju prepoznati kada se radi o nasilju, a kada o bezazlenim komentarima.
– Program ‘Možemo to riješiti’ postoji od 2009. godine, kad smo uvidjeli da je potreba za razvijanjem komunikacijskih vještina i vještina razumijevanja i rješavanja sukoba u školama prijeko potrebna. Od tada, dakle zadnjih 16 godina, kontinuirano razvijamo program, koji je jako uspješan te stalno prati potrebe nastavnika i odgojno-obrazovnih radnika koji se bave prevencijom nasilja, odnosno, svih drugih oblika neprihvatljivog ponašanja učenika. Onda smo proširili program s drugim sadržajima, tako da ga unazad nekoliko godina imamo sveobuhvatni program jer, naravno, to je ključno. Učenje kompetencija, tih ključnih vještina. Međutim, za uspješnu prevenciju nasilja općenito, potrebno je djelovati na više razina. Onda smo u ovaj projekt i unazad nekoliko godina uvrstili i nove sadržaje, a to je kako planirati preventivan program te postavljamo pitanja: kako razumjeti nasilje, što je agresija, što je nasilje, zadirkivanje, što su različite vrste nasilja… Potrebno je potaknuti nastavnike da uče promatrati i analizirati svaki poseban slučaj kako bi dijete uvijek bilo u središtu. I počinitelj nasilja, i onaj koji trpi, i cijela zajednica, te na koji način graditi te sigurne i povezane zajednice kako bi prevencija bila uspješna, rekla je za naš portal Marina Brkić.
‘Online nasilje je neuhvatljivo i nevidljivo’
Osvrnula se i na problem online nasilja.
– Forum za slobodu odgoja postoji od 1990-ih, a program medijacije postoji od 2009. godine. U počecima nije bilo online nasilja, možda su bili tek početci. Mi se ne usmjeravamo na jednu specifičnu vrstu nasilja, nego više gledamo sveobuhvatno, tako da je to najveći izazov. Online nasilje je neuhvatljivo i nevidljivo. To je izazov na kojem treba kontinuirano raditi. Može se dogoditi u školi, ali i izvan škole: djeca su stalno izložena online nasilju. Treba posebno stavljati naglasak i gledati na širu sliku: odnose, na koji način komuniciramo jedni s drugima, na koji način gradimo odnose i rješavamo neke konflikte, različitosti i slično, izjavila je Marina Brkić.
Za kraj, dala je i savjet svima onima koji se boje potražiti pomoć.
– Potrebno je naći osobu od povjerenja. Bilo da je to vršnjak, prijatelj, prijateljica, roditelj, odrasla osoba od povjerenja u školi. Svakako trebaju biti dostupna sigurna mjesta, bilo brojevi telefona, bilo online, bilo sandučići povjerenja, koje neke škole već uvode i nadam se da će ih razvijati još više, da bi učenici znali da imaju prostor nekome se povjeriti: to je jako važno, zaključila je Brkić.
Okupljeni brojni stručnjaci
Osim što je uvodnu riječ dana Marina Brkić, publici se obratila i Ana Munivrana, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja. Publici se obratio i Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine, koji je istaknuo važnost osiguranja obrazovanja romskih učenika. U program nas je uvela i Sanja Vladović, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, a uvodnu riječ imala je i Martina Bunić, pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Virovitičko-podravske županije. Svi su se složili da je prošlogodišnja tragedija u Prečkom osobito potresla cjelokupnu zajednicu, a moramo kontinuirano raditi i na očuvanju mira i sigurnosti u školama.
Socijalna radnica Ana Šimić istaknula je da kod djece postoje zaista brojne mogućnosti pozadina zbog kojih dolazi do određenih oblika ponašanja. Često su tu uključeni zanemarivanje i zlostavljanje. Istaknula je kako je najprije nužno djelovati lokalno kako bismo stvorili ugodnije uvjete za cjelokupnu zajednicu. Naglasila je i trenutačnu preopterećenost sustava skrbi: nažalost, socijalnih radnika sve je manje, a pomoć treba sve više djece.
