Spriječena masovna tučnjava učenika u Splitu, pravobraniteljica upozorava: ‘Imali smo 44 posto više prijava’
Posljednjih tjedana zaredalo se nekoliko incidenata vršnjačkog nasilja. Od napada na glavnom zagrebačkom trgu do tučnjave koju su učenici planirali ispred osnovne škole u Splitu, niz nemilih događaja potresao je Hrvatsku. Osim što se nasilje događa na ulici i u školama, ono je sveprisutno i na internetu, što dodatno traumatizira žrtve, ali škodi i svima. Iz Ureda pravobraniteljice za djecu rekli su nam da su prošle godine zaprimili čak 44 posto više prijava vršnjačkog nasilja nego pretprošle, što pokazuje koliko je stanje alarmantno.
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević | Foto: Unsplash, Ured pravobraniteljice za djecu
Po medijskim tekstovima čini se da je nasilja među maloljetnicima sve više. Prošlog tjedna izbila je tučnjava na glavnom zagrebačkom trgu, tijekom vikenda u Zagrebu je grupa mladića napala dvojicu maloljetnika iz Zadra u blizini Velesajma, a u Splitu je policija spriječila tučnjavu planiranu ispred jedne osnovne škole, pri čemu je uhićeno čak 29 maloljetnika.
Iako se po toj količini vijesti čini kao da je nasilja znatno više nego prijašnjih godina, uvijek postoji šansa da se ranije za takve slučajeve nije čulo, odnosno da je društvo postalo osjetljivije i da više izvještavamo o tim problemima koje treba spriječiti.
Prošle godine primili su čak 44 posto prijava više nego preklani
Osim u vijestima, prikaza slučajeva nasilja je sve više i na društvenim mrežama, gdje nažalost maloljetnici dijele snimke nasilnih događaja, a neki čak objavljuju snimke tučnjava, napada i prijetnji. Nije riječ samo o spontanom, već i o planiranom nasilju, a grupe maloljetnika se, poput navijača, dogovaraju za obračune. Bilo je toga i prije, no društvene mreže učinile su nasilje na neki način sveprisutnim. Za komentar smo se obratili pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević.
– Ured pravobranitelja za djecu godinama sustavno prati pojavnost vršnjačkog nasilja, osuđuje nasilnička ponašanja i izražava zabrinutost zbog porasta nasilja među i nad djecom. Nasilje među djecom potrebno je sagledati u kontekstu porasta nasilja u našem društvu. Ono je posljedica odnosno odraz svega onoga što se događa u njihovoj okolini – u svijetu odraslih; u obiteljskom okruženju, školi, lokalnoj zajednici, u medijima i društvu u cjelini. Važno je osvijestiti da ni jedno dijete ne postaje nasilno preko noći, pišu nam iz ureda pravobraniteljice.
Navode da Ured pravobranitelja za djecu bilježi znatan porast slučajeva nasilja među djecom. Prošle godine primili su čak 44 posto više prijava za vršnjačko nasilje u odnosu na pretprošlu godinu. Dodaju da se osim verbalnog u školama događa i fizičko, seksualno, a i virtualno nasilje te da je sve češće riječ i o kombinaciji svih navedenih oblika.
I obitelj i škola bi djecu trebala učiti da budu empatična
Prije nekoliko tjedana vršnjaci su u jednoj zagrebačkoj školi udarali glavom jednog učenika o umivaonik, a razlog je bio to što se druži s djevojčicama iz njihovog razreda. Isti je dječak, kako je rekla njegova majka, bio dugotrajna meta zlostavljanja te su mu govorili da je homoseksualac jer se druži s djevojčicama. Iz slučajeva poput toga dalo bi se zaključiti da učenicima nedostaje empatije i tolerancije, na čemu bi, osim kod kuće, trebali raditi i u školi, gdje se incidenti nažalost također događaju.
– U preventivne aktivnosti spada i razvijanje socio-emocionalnih kompetencija kod djece te razvoj empatije za druge ljude i za vršnjake. Ako djeca nemaju priliku ove vještine stjecati u obitelji, škola u tom procesu ima tim veću i naglašeniju ulogu u kompenzaciji propusta roditelja i nepoticajnog obiteljskog okruženja, smatra pravobraniteljica.
Prošlog tjedna učenike iz Splita u Zagrebu je napala skupina maskiranih mladića. Učenici su došli na Interliber, a uzrok napada usred bijelog dana i dalje nije poznat. U Zagrebu je istog dana napadnuta još jedna učenika iz Splita, koji su također došli na školski izlet. Internetom je kružila i snimka napada, na kojoj se vidi kako jedan od učenika pada na pod, dok ga nekolicina napadača udara nogama i potom se daju u bijeg. Napadači iz oba slučaja su vrlo brzo privedeni. Budući da su se incidenti tako nanizali doista izgleda kao da je riječ o nekakvom valu nasilja među mladima.
– Adolescentska dob posebno je razvojno razdoblje u kojem su djeca sklona isprobavati različite rizične aktivnosti te su pod snažnim utjecajem vršnjaka, što sve dovodi i do moguće pojave nasilja među djecom. U tim okolnostima važno je što će odrasle osobe poduzeti te kako će počinitelje nasilja dalje voditi u procesu preuzimanja odgovornosti za ono što su počinila, komentira pravobraniteljica.
‘Ured se zalaže za razvoj škola prema konceptu dobrih zajednica’
Dodaje da Ured smatra da je ključno osigurati provedbu kvalitetnih preventivnih programa i uspostaviti učinkovitije mehanizme koje će stručnjacima omogućiti da pravovremeno detektiraju uzroke nasilnog ponašanja, da mogu svakom slučaju pristupiti individualizirano te pružiti podršku kako žrtvi tako i nasilniku. Mjere kazne za nasilničko ponašanje trebale bi biti i edukativne, odnosno dovesti do promjene u ponašanju.
– U širem pogledu suzbijanja i sprječavanja nasilja Ured se zalaže za daljnji razvoj škola prema konceptu dobrih zajednica – u kojima su učitelji, nastavnici i drugi obrazovni djelatnici, roditelji i djeca zajedno angažirani u životu škole. Vjerujemo da svaka promjena u obrazovnom sustavu mora biti bazirana na povjerenju između škole, roditelja i same djece. Jedino tako je moguće doći do rezultata u kojima će promjene biti vidljive, piše pravobraniteljica.
Međutim, takve želje nažalost su daleko od istine. Ispred jedne osnovne škole u Splitu ovog vikenda maloljetnici su putem društvenih mreža dogovarali tučnjavu. Policija je uspjela doći pred školu taman u trenutku kad su se maloljetnici okupili te su zaustavili nasilje i uhitili 29 osoba.
Osam učenika se potuklo, još pedeset gledalo
Učenici su, prema priopćenju policije, dogovarali tučnjavu ‘pet na pet’, iako je na kraju sudjelovalo osam maloljetnika. Još pedeset ih je gledalo te su počeli bježati kad se pojavila policija. U priopćenju stoji da je riječ o maloljetnicima rođenim 2011. i 2012. godine. Za sve koji su sudjelovali u tučnjavi bit će, ako su ispunjeni zakonski uvjeti obzirom na dob, podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu za narušavanje javnog reda i mira. O ponašanju svih involviranih maloljetnika bit će obaviješten Hrvatski zavod za socijalni rad. Policija će istražiti i roditelje djece koja su sudjelovala u tučnjavi kako bi utvrdili je li došlo do povreda djetetovih prava zbog zanemarivanja svojih obaveza.
Teško je shvatiti što su učenici planirali postići masovnom tučnjavom, no vjerojatno bi snimke osvanule na društvenim mrežama. Ured pravobraniteljice je i ranije izrazio zabrinutost, zbog kako kažu, sve češćeg snimanja nasilničkih ponašanja i daljnje distribucije snimki. Upozoravaju na to da se širenjem snimki dodatno viktimiziraju djeca.
– Internet je nedvojbeno moćni alat, koji je djeci svakodnevno dostupan unatoč tome što nisu dovoljno osviještena o pravilima u njegovu korištenju i rizicima koje digitalni otisak nosi. Smatramo da djecu treba poučiti o pravilima ponašanja na internetu, štetnosti objava neprimjernog sadržaja te mogućim posljedicama po drugo dijete kojem mogu nauditi objavom. Ured pravobranitelja za djecu posvetio je značajnu pozornost zaštiti djece na internetu i brojne naše aktivnosti bile su usmjerene prema toj problematici, rekla je pravobraniteljica, istaknuvši stručni skup ‘Zaštita djece u digitalnom okruženju’.
Što se može poduzeti?
Ured pravobraniteljice organizirao je taj skup u listopadu 2023. godine, a rezultat je Zbornik radova koji će uskoro biti objavljen. U njemu su navedeni i zaključci i prijedlozi za unaprjeđenje zaštite djece u online svijetu, među kojima Ured pravobraniteljice posebno ističe:
- uspostavu jedinstvene baze podataka o povredama prava djece u digitalnom okruženju;
- donošenje Nacionalnog plana za djecu i mlade u digitalnom okruženju;
- donošenje Zakona o digitalnim uslugama, koji će propisati jasne mehanizme zaštite djece;
- uvođenje medijske pismenosti kao obveznog sadržaja u školama;
- osiguranje edukacije roditelja i nastavnika o zaštiti djece u digitalnom okruženju i sustavu podrške kod povrede prava djece.
Ured pravobraniteljice ističe da je potreban snažniji angažman nadležnih tijela u otklanjanju nasilnih i nedopuštenih sadržaja s digitalnih platformi. Međutim smatraju da odgovornost nije samo na nadležnima, već da bi djeca i mladi trebali razvijati zdrave navike ‘digitalne higijene’ kako bi internet koristili zdravo, sigurno i uravnoteženo.
– Zaključno, želimo istaknuti i ulogu medija u senzibiliziranju šire javnosti o nasilju među djecom. Važno je u takvim izvještajima s posebnom pažnjom voditi računa o interesima djeteta, paziti na primjerenost rječnika te izbjegavati one riječi koje imaju pogrdno ili diskriminirajuće značenje kao primjerice problematično dijete, mali nasilnik, maloljetnička banda i slično, zaključuje pravobraniteljica.
Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
