Pretraga

Što kad netko napravi lažni profil učenika i maltretira ga na društvenim mrežama? ‘Škola ima obvezu zaštititi’

I dok su društvene mreže sa sobom donijele pozitivne promjene poput lakšeg povezivanja s prijateljima i obitelji, one imaju i neke negativne strane. Pojavila se nova vrsta nasilja, online nasilje ili cyberbullying. Slučajevi u kojima netko izradi lažni profil učenika ili grupu u kojoj ga ismijava više nisu rijetkost. U tim situacijama ključna je reakcija škola, roditelja, a ponekada i policije.

Učenice u WC-u

Učenice u WC-u | ilustracija: Pexels

Sve raširenijom uporabom novih tehnologija i pojavom društvenih mreža rodila se i nova vrsta nasilja – online nasilje ili cyberbullying. Iako, primjerice, Facebook postoji već dulje od 20 godina, ovoj se vrsti nasilja često ne pridaje dovoljno pozornosti. Posebno mogu biti nezaštićena djeca pa tako nerijetko dolazi do situacija u kojima netko izradi lažni profil učenika. Jednako loše, pojedini učenici mete su online maltretiranja u za to ciljano pokrenutim WhatsApp grupama.

Da online nasilje među mladima postaje sve veći problem, uočili su i u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu. Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurniji Internet pojašnjava za srednja.hr da stručnjaci koji rade s mladima, poput nastavnika i stručnih suradnika, imaju ključnu ulogu u prepoznavanju i rješavanju ovog problema. Baš prošli mjesec stručnjaci iz Centra održali su iznimno korisnu edukaciju za osobe koji rade s djecom i mladima u Krapinsko-zagorskoj županiji, a tema je bilo elektroničko nasilje i zaštita djece i mladih na internetu. To je bio i povod ovog članka.

Koji su znakovi da je učenik žrtva online nasilja?

Kako nam objašnjava Ćaleta odmah na početku, postoji nekoliko čimbenika putem kojih nastavnici mogu uočiti potencijalne žrtve nasilja. Prvo su promjene u ponašanju. Primjerice, učenik se može početi povlačiti i izbjegavati druženja s prijateljima ili imati nagle i neobjašnjive ispade bijesa. Može doći i do pada koncentracije i motivacije ili pogoršanja ocjena, kao i izbjegavanja škole ili određenih predmeta.

Ukućani će možda primijetiti da učenik žrtva ima problema sa spavanjem ili češće glavobolje te bolove u trbuhu za kojih nema medicinskog obrazloženja. Učenik žrtva online nasilja može iznenada prestati koristiti mobitel ili društvene mreže, postaje tajnovit oko online aktivnosti ili je anksiozan kada primi obavijest ili poruku. Te promjene mogu uočiti bliski prijatelji učenika kojima ponekad žrtva spominje da je žrtva online nasilja.

– Važno je napomenuti da ovi znakovi nisu uvijek definitivan pokazatelj online nasilja, ali mogu biti signal da nešto nije u redu. U takvim slučajevima, stručnjaci koji direktno rade s djecom bi trebali otvoreno i s povjerenjem razgovarati s učenikom o njegovim problemima i online aktivnostima, uvjeriti učenika da nije sam i da će dobiti pomoć, obavijestiti roditelje/skrbnike, ravnatelja i po potrebi policiju. Uz to, važno je kontinuirano provoditi edukacije o online nasilju, sigurnosti na internetu i odgovornom korištenju tehnologije. Rano otkrivanje i interveniranje je ključno u sprječavanju ozbiljnih posljedica online nasilja. Stručnjaci koji rade s mladima imaju važnu ulogu u stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za sve učenike, kako online tako i offline, navodi Ćaleta.

Izdvojeni članak
dijete na stepenicama s glavom na koljenima, krja njega školska torba

Prošle su 4 godine: Provjerili smo što je s planom za prevenciju nasilja u školama od 3,6 milijuna eura

Što ako netko na društvenim mrežama napravi lažni profil učenika?

Nažalost, nisu rijetkost ni slučajevi u kojima netko na društvenim mrežama objavi učenikove privatne slike bez dopuštenja, s namjerom izrugivanja. Ili čak izradi cijeli lažni profil na društvenim mrežama s istom, malicioznom namjerom. Škola je, navodi naš sugovornik, dužna reagirati.

– Situacija u kojoj učenikove privatne slike budu objavljene bez dopuštenja, a posebno s namjerom izrugivanja ili stvaranja lažnog profila, predstavlja ozbiljan oblik online nasilja s potencijalno teškim posljedicama za žrtvu. Škola ima obavezu reagirati i zaštititi učenika, čak i kada su počinitelji drugi učenici. To uključuje detaljnu istragu, identifikaciju počinitelja i primjenu odgovarajućih disciplinskih mjera. Škola također ima obavezu pružiti podršku žrtvi, kroz individualno savjetovanje, uključivanje u grupe podrške i pomoć u suočavanju s emocionalnim posljedicama nasilja. Osim toga, važno je razgovarati i s počiniteljima i pružiti potrebnu podršku i njima te ne usredotočiti se isključivo na podršku žrtvi jer moramo imati sveobuhvatan pristup kako bismo prevenirali takve događaje u budućnosti, navodi Ćaleta.

No naglašava da je ključna prevencija. Škole bi trebale podučavati školarce o online nasilju i zaštiti, ali i poticati učenike da prijavljuju svaki oblik nasilja koji uoče. Važna je i suradnja s roditeljima jer vršnjačko nasilje na internetu može imati dugoročne posljedice za žrtve.

–  Samo zajedničkim snagama, kroz edukaciju, prevenciju i brzu intervenciju, možemo stvoriti online prostor u kojem se svi osjećaju sigurno i poštovano, naglašava Ćaleta.

Izdvojeni članak
nasilje-modified

‘Većina pokušaja suicida zbog zlostavljanja veže se uz cyberbullying’: Psihologinja upozorila na nasilje na internetu

Učenici su nerijetko na meti vršnjaka u WhatsApp grupama

Proteklo proljeće posjetili smo školu koja je među prvima zabranila mobitele. Škole se na ovakav korak nerijetko odlučuju i zbog cyberbullyinga u WhatsApp grupama. No činjenica je da takva zabrana to neće iskorijeniti jer učenici takvu komunikaciju mogu nastaviti kod kuće. Ćaletu pitamo što mogu napraviti i roditelji, ali i nastavnici, kada dođe do online zlostavljanja nekog učenika u WhatsApp grupi.

– Zabrana mobitela u školama, iako donekle opravdana u nastojanju da se smanji online nasilje, ne rješava problem u potpunosti. Cyberbullying, nažalost, ne poznaje fizičke granice i često se nastavlja izvan školskih zidova, u digitalnom svijetu i na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje poput WhatsAppa. Stoga je nužna suradnja i koordinirani napor roditelja i nastavnika kako bi se osigurala sigurnost i dobrobit učenika u virtualnom okruženju, navodi naš sugovornik.

Upravo roditelji, ističe, imaju ključnu ulogu u edukaciji svoje djece o online sigurnosti i odgovornom korištenju tehnologije. S djecom o tome trebaju otvoreno komunicirati, ali i biti svjesni što njihovo dijete radi online, s kim se dopisuje i u kojim grupama sudjeluje. Zadaće je roditelja, naglašava, postaviti jasne granice u korištenju mobitela i interneta.

– U slučaju online nasilja, važno je dokumentirati sve dokaze i prijaviti nasilje administratorima WhatsApp grupe, školi, a po potrebi i policiji. Pritom je ključno pružiti djetetu emocionalnu podršku i pomoć u suočavanju s posljedicama nasilja te im dati do znanja da ih ne osuđujemo i da smo uz njih, navodi Ćaleta.

Kako bi se spriječile ovakve situacije ponovno su važne edukacije u školama, koje bi podučavale učenike i ponašanju u WhatsApp grupama i promicale pozitivnu online kulturu.

–  U slučaju da do nasilja ipak dođe, nastavnici moraju brzo i odlučno reagirati, provesti istragu, identificirati počinitelje i primijeniti odgovarajuće disciplinske mjere. Suradnja sa stručnim suradnicima, poput školskog pedagoga ili psihologa, također je važna u pružanju podrške žrtvi i rješavanju problema online nasilja, navodi Ćaleta.

Izdvojeni članak

Tisuće odraslih ljudi vrši cyberbullying nad maloljetnim dječakom zbog toga kako izgleda

Opasnost od seksualnih predatora

Nažalost, postoje situacije koje su gore i od gore spomenutih. Seksualni predatori koriste anonimnost i dostupnost društvenih mreža kako bi stupili u kontakt s mladima, manipulirali njima i iskoristili ih. Takve osobe, ističe naš sugovornik, obično u početku pretjerano laskaju i udjeljuju komplimente te se prave da dijele jednake interese kao dijete. Nerijetko se pretvaraju i da su vršnjaci djeteta ili javne ličnosti koje su uzor djeci pa tako stvore lažni osjećaj sigurnosti.

– Predatori će često obasipati mladu osobu komplimentima, hvaliti njen izgled ili osobnost kako bi stekao njeno povjerenje i stvorio iluziju bliskosti. Nakon što uspostavi kontakt, predatori će pokušati što prije prebaciti razgovor na intimne teme, postavljati neprimjerena pitanja o seksualnim iskustvima ili dijeliti eksplicitne sadržaje. Njihov cilj je normalizirati takvu komunikaciju i potaknuti mladu osobu da i sama dijeli intimne detalje ili sadržaje, navodi Ćaleta.

Česte taktike su manipulacija i emotivno ucjenjivanje, primjerice, otkrivanjem tajni. Uplašeni mladi mogu se osjećati bespomoćno pa popustiti predatoru.

– Slanje poklona ili novca još je jedan način na koji predator pokušava pridobiti naklonost mlade osobe i stvoriti osjećaj duga. Mlada osoba može se osjećati obveznom uzvratiti ‘uslugu, što predator može iskoristiti za daljnje manipulacije i zlostavljanje. Konačni cilj predatora je organizirati susret uživo, često u tajnosti od roditelja ili prijatelja. Na taj način, predator dobiva priliku za fizički kontakt i seksualno zlostavljanje, navodi naš sugovornik.

I tu je ključna edukacija, kao i upoznavanje mladih s time da se trebaju obratiti odraslim osobama ako im se ovo dogodi. Mogu se javiti i Centru za sigurniji internet na besplatnu savjetodavnu liniju na broju 0800 606 606. Od velike koristi može biti i ‘zaključavanje’ društvenih profila na privatne, dok roditelji mogu uvesti roditeljski nadzor.

Izdvojeni članak
influenceri kolaž

Pitali smo domaće influencere da kažu nešto o cyberbullyingu: ‘Svi misle da su sigurni iza ekrana’

Kada online nasilje prijaviti policiji?

A gdje je granica nakon čijeg je prelaska u slučajeve online nasilja potrebno uključiti policiju? Iako univerzalnog odgovora nema zbog specifičnosti pojedinih slučajeva, indikatori za to postoje, kaže naš sugovornik.

– Prijetnje fizičkim nasiljem, ozljeđivanjem ili smrću, upućene putem interneta, predstavljaju ozbiljne prekršaje i kaznena djela. Uznemiravanje i proganjanje, manifestirani kroz uporno slanje uvredljivih poruka, komentara ili objava, također zahtijevaju intervenciju, posebno ako se nastave unatoč zahtjevima da prestanu. Prekršaji se smatraju lakšim povredama od kaznenih djela, pa su i kazne koje su propisane za prekršaj blaže od onih kojima se prijeti mogućim počiniteljima kaznenih djela. Kod određenih je protupravnih ponašanja katkad teško odrediti radi li se o prekršaju ili o kaznenom djelu. Takva ocjena ovisi o nizu specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Neovisno o tome vodi li se prekršajni ili kazneni postupak, prava žrtava su jednaka, navodi Ćaleta.

Policiju je bitno uključiti i kada dođe do objave tzv. ‘osvetničke pornografije’, dakle širenja intimnog sadržaja bez dozvole. Kao i kada se širi govor mržnje koji potiče na nasilje ili kada dođe do poticanja na samoozljeđivanje ili samoubojstvo, posebno usmjereno prema ranjivim osobama.

– Seksualno uznemiravanje djece, u bilo kojem obliku, jedan je od najgnusnijih oblika online nasilja i  mora se odmah prijaviti.  Prilikom procjene ozbiljnosti online nasilja, važno je uzeti u obzir i  učestalost i intenzitet  zlostavljanja, kontekst komunikacije, dob žrtve te  vaš vlastiti osjećaj ugroženosti, navodi Ćaleta dodajući da se u bilo kojem slučaju kada se osjećaju ugroženo osobe trebaju javiti policiji, što mogu i pozivom na broj 192 ili  putem aplikacije Red Button.

Naglašava i da prijavljivanje online nasilja nije ‘cinkanje’,  već odgovorno ponašanje koje može zaštititi od daljnjeg zlostavljanja.

Izdvojeni članak
policijski auto

U velikoj akciji policije prijavljeno 46 cyber pedofila: Počinili 169 kaznenih djela na štetu djece

‘Žrtve online nasilja često se osjećaju izolirano, posramljeno i uplašeno’

Na kraju razgovora još jednom naglašava važnost prevencije kroz edukaciju, u čemu važnu ulogu imaju roditelji, nastavnici i zajednica.

– Žrtve online nasilja često se osjećaju izolirano, posramljeno i uplašeno. Važno je pružiti im emocionalnu podršku, osnažiti ih da progovore o svom iskustvu i potraže pomoć. Postoje brojne organizacije i institucije koje pružaju stručnu pomoć i podršku žrtvama online nasilja, poput Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, policije i drugih. U današnjem digitalnom dobu, digitalna i medijska pismenost postaju sve važnije. Razumijevanje načina na koji funkcioniraju društvene mreže, alati za komunikaciju i online platforme, te poznavanje sigurnosnih postavki i opcija privatnosti, mogu značajno doprinijeti prevenciji online nasilja, navodi Ćaleta.

Podsjeća i na odgovornost online platformi u stvaranju sigurnog okruženja za svoje korisnike.

– To uključuje implementaciju učinkovitih mehanizama za prijavu i uklanjanje neprimjerenog sadržaja, suradnju s nadležnim institucijama i edukaciju korisnika o online sigurnosti. Nasilje u digitalnom okruženju je dinamičan fenomen koji se stalno mijenja i prilagođava novim tehnologijama i trendovima. Stoga je važno kontinuirano pratiti razvoj online nasilja, educirati se o novim oblicima i rizicima, te prilagođavati strategije prevencije i intervencije, zaključuje Ćaleta.