Pretraga

Studenti i influenceri selfijima zarađuju milijune: Ovo je sve što trebate znati o NFT-u

A- A+

Sigurno ste u posljednje vrijeme čuli kako su se neki ljudi obogatili samo zato jer su svoje fotografije prodali kao NFT-ove. To doista zvuči kao jednostavan način za brzu zaradu pa smo odlučili razgovarati sa stručnjakom koji se razumije u NFT-ove. U ovom članku otkrit ćete sve što vas je ikada zanimalo oko NFT-a, kako oni ustvari funkcioniraju, imaju li uopće smisla, je li se itko u Hrvatskoj obogatio na taj način te ono najbitnije – možete li i vi sami postati NFT milijunaši.

Foto: Unsplash

Influencerica Yuqing Irene Zhao i student informatike iz Indonezije zaradili su milijune, moglo bi se reći preko noći. Kako? Preko NFT-a. Jednostavno su postavili svoje fotografije i selfije za koje su ljudi odlučili dati određenu svotu novca. Influencerica je od svojih fotki radila memeove, dok je student Sultan Gustaf Al Ghozali stavljao svoje selfije ispred računala, prenosi The Independent.

Influencerica je za deset dana zaradila 5.5 milijuna dolara, a njena najjeftinija meme fotografija trenutno košta oko 15.000 kuna, piše The Independent. Nešto skromniji je u početku bio 22-godišnji student koji je za svoje selfije stavio početne vrijednosti od 0.00001 ETH, što je oko tri dolara. Sada je cijena njegovog selfija ispred računala oko 11.300 kuna, a cijela njegova kolekcija selfija procijenjena je na milijun dolara.

Nakon ovih priča vrlo je lako pomisliti – pa zašto ne bi i ja tako napravio/la? Stoga smo razgovarali sa stručnjakom za NFT-ove, Sandrom Vrbanusom, novinarom porala Bug.hr koji već godinama, uz ostale tehnološke teme, prati trendove i događaje u domeni kriptovaluta i blockchaina. U našem Q&A intervjuu Sandro nam je objasnio sve, što je NFT, kako je nastao, kako ga kupiti i/ili prodati te kako on vidi budućnost NFT-ova.

Što je NFT, koja bi defenicija bila za to u udžbeniku?

Engleska kratica NFT označava naziv non-fungible token, u slobodnom prijevodu ‘nezamjenjivi digitalni token‘ ili žeton. Riječ je o kriptografski zaštićenim i nepromjenjivim zapisima koji su osmišljeni tako da predstavljaju nešto sasvim jedinstveno. Stvoreni su kao sredstvo za čuvanje vrijednosti i kao lako provjerljivi dokaz vlasništva nad drugim jedinstvenim oblicima digitalne ili fizičke imovine. U fokus javnosti u posljednje su vrijeme došli jer se uz njih vežu razna umjetnička djela (slike, fotografije, glazba…) ili kolekcionarski predmeti koji se prodaju za nerijetko vrtoglave iznose. Najskuplji NFT do sada, vezan uz digitalni umjetnički kolaž, prodan je za čak 69 milijuna dolara.

Kako je NFT uopće nastao, tko je to ‘izmislio’?

NFT je nastao evolucijom blockchaina, tehnologije na kojoj su zasnovane kriptovalute, prije otprilike četiri godine. No, sam ‘izum’ nije bio toliko revolucionaran kao njegova primjena u ‘tokenizaciji’ najrazličitijih predmeta. Činjenica da je moguće posjedovati nešto jedinstveno, a opet neopipljivo, digitalno i skupo, zainteresirala je mnoge ulagače, kolekcionare, špekulante, ali i kriminalce. Naime, zbog svoje prirode NFT-i omogućavaju i teško dokazivo pranje novca, pa vjerojatno i tome duguju dio današnje popularnosti.

Izdvojeni članak
kriptovalute bitcoin

Veleučilište objavilo: ‘Prvi u Hrvatskoj uvodimo plaćanje školarina u kriptovalutama’

Je li NFT isto što i kriptovaluta?

Ne, a razliku je najbolje objasniti analogijom. Kupite li bitcoin ili bilo koju drugu kriptovalutu, svaki njihov ‘digitalni novčić’ bit će istovjetan svim drugima u svijetu – kao što su, recimo, sve kovanice od pet kuna potpuno identične i vrijede jednako. Drugim riječima, međusobno su zamjenjive. Svaki NFT je, pak, stvoren je kao unikat – u našoj analogiji s kovanicama možemo ga usporediti s ručno kovanim rimskim novčićem starim 2.000 godina, koji ima svoje jedinstvene karakteristike, porijeklo i vrijednost za one koji bi ga željeli imati u svojoj kolekciji.

Što znači nešto ‘postaviti’ na NFT? Kako to izgleda, što moram prvo napraviti?

Stvoriti vlastiti NFT je sasvim jednostavno kroz proces tzv. kovanja (engleski: mint). Njih se prilikom stvaranja zapisuje u digitalnom obliku, dodaju im se sve potrebne karakteristike poput opisa, povezanosti s nekim drugim oblikom imovine, a određuje se i cijena. Taj cijeli proces nije duži od, primjerice, uređivanja i objavljivanja videa na TikTok-u, a nije niti značajno tehnički zahtjevniji. Jedina je razlika što on u pravilu nešto košta. Obično će se mintanje NFT-a naplatiti njegovom autoru, a cijene su na razini od nekoliko desetaka do nekoliko stotina kuna. Sve to obavlja se putem posebnih internetskih platformi ili mobilnih aplikacija (najpoznatije su Rarible, Mintable i OpenSea), koje su prilično intuitivne, a u nekim slučajevima nude čak i besplatno stvaranje NFT-a. U tome se, dakle, u samo nekoliko minuta može okušati svatko.

Ok, sada smo napravili početne korake – što sad, kako mogu krenuti zarađivati? Što se mora dogoditi da zaradim, recimo na svojim selfijima, mogu li uopće zaraditi nešto ili to zavisi o sreći?

Jednom kada su ‘iskovani’, NFT-i su vaše vlasništvo i možete ih ponuditi na prodaju, na istim onim platformama na kojima ste ih stvorili. Plaćanje se vrši u kriptovalutama, najčešće u ethereumu, a prodaja nije različita od prodaje bilo koje druge umjetnosti. Potrebna je, dakle, intenzivna promocija, iskakanje iz gomile drugih, neka zanimljiva priča koja stoji iza vašeg NFT-a ili nešto treće što bi zainteresiralo kupce da posegnu u novčanik. Želite li zaraditi na svojim selfijima preko NFT-a, pobrinite se da postoji barem jedan razlog da ih netko poželi kupiti, kao i da ih predstavite dovoljnom broju potencijalnih kupaca – na primjer, dijeljenjem informacija o njima na društvenim mrežama pred što širom publikom.

Izdvojeni članak

Godišnji pregled tehnoloških događaja: Najviše će se pamtiti pad najpopularnijih društvenih mreža

Što ljudi zapravo ‘kupuju’?

Najčešće se radi o digitalnim umjetninama ili sličicama koje se skupljaju kao Životinjsko carstvo ili Pokemoni. Posjedovanje rijetkog primjerka neke sličice u obliku NFT-a cijeni se u tim krugovima, a oni koji u njih ulažu nadaju se da će ih kasnije po višoj cijeni preprodati dalje. Kupiti original Picassa danas vjerojatno ne možete, ali ste mogli dok je on bio još nepoznati umjetnik. Isto tako, sada se javlja gomila digitalnih umjetnika koji prodaju svoje radove u obliku NFT-a, a kupci pokušavaju pogoditi tko će od njih biti ‘novi Picasso‘, ne bi li na tome u budućnosti profitirali.

Ako ja poželim ‘kupiti’ NFT, kako to funkcionira?

Ako imate novac, vrlo je jednostavno. Potrebno ga je pretvoriti u kriptovalutu ethereum i uputiti se na neku od ranije spomenutih platformi. NFT možete naći po cijeni već od nekoliko dolara (0,001 ethereum, odnosno 15-ak kuna nije neuobičajena cijena NFT-a). Jednom kada je kupljen, NFT se pohranjuje u vaš digitalni novčanik, a uvijek ga možete prodati ili pokloniti nekome. Što ćete s njim učiniti, ovisit će najviše o sreći ili vašoj preprodavačkoj vještini. Ne želite li svoje tokene prodati, možete stvarati kolekciju i njome se hvaliti.

Zašto bi netko htio dati novce za nešto što ne može fizički imati, niti to ima u pravnom smislu?

To je pitanje svih pitanja. Kupite li NFT vezan uz neku pjesmu ili digitalnu sličicu, svatko tko je spojen na Internet može istu tu pjesmu ili sliku preuzeti na svoje računalo. Međutim, samo vi imate NFT kao dokaz vlasništva. Trenutačno je to primarno stvar prestiža, i većinom se NFT-i kupuju s namjerom da ih se, kao kolekcionarske predmete, preproda ako im vrijednost poraste. Tržište je još uvijek u povojima pa bih rekao se sada tek zauzimaju pozicije. Tko će na tome zaraditi, teško je reći – sigurno je jedino da su se neki autori već obogatili na prodaji vlastitih NFT-a, dok je za kupce situacija daleko neizvjesnija.

Kako Hrvatska stoji u pogledu NFT-a? Je li se netko iz Hrvatske tako obogatio?

Koliko znam, nitko još na njima u Hrvatskoj nije ‘okrenuo’ milijune. Umjetničkih i kolekcionarskih projekata iz Hrvatske ima nekoliko, no za sada nisu stekli svjetsku slavu. Međutim, imamo jedan zanimljiv projekt koji je pokrenula kompanija od koje to možda i ne biste očekivali – Hrvatska pošta. Oni su među prvima u Hrvatskoj, ali i svijetu, prigrlili NFT te uz digitalne tokene vezali posebna izdanja svojih kolekcionarskih poštanskih marki. Filatelija je tako dobila i digitalni oblik, a ove se kriptomarke skupljaju i u fizičkom i u digitalnom obliku, a trenutačno u Poštinom webshopu koštaju po 50 kuna. Najpopularnija je ona s motivom Rimac Nevere, čije je prvo ekskluzivno izdanje bilo vrlo brzo rasprodano.

Kakva je budućnost NFT-a kroz 5 godina?

Imate li neko lakše pitanje? Vrlo je teško reći radi li se tu o tek privremenom hypeu, pa će oni koji su se NFT-ima sada pomamili, nakon nekog vremena imati samo bezvrijedne digitalne zapise – ili će, pak, ova tehnologija postati zlatni standard za kolekcionare umjetnosti. Dogodi li se da digitalni tokeni zažive i uđu u mainstream, svi koji su na vrijeme počeli raditi s njima bit će u prednosti. S druge strane, za pet godina možda i sve kriptovalute postanu nebitne, pa s njima propadnu i NFT-i. Budućnost je neizvjesna, može otići u jednom ili drugom smjeru, pa je ulaganje u NFT-e u ovom trenutku najrizičnije od svih, i inače vrlo rizičnih, ulaganja u kriptoimovinu.