Svaka treća mlada osoba u Hrvatskoj u vezi doživljava nasilje, a čak četvrtina ih na to ne reagira

Kad je krajem prošle godine nasilje u školama postalo okidač za organizaciju prosvjeda Za sigurnu školu, o toj se problematici napokon počelo otvorenije govoriti. Osim u školama, nasilje je prisutno na internetu, u filmovima, videospotovima, a sve češće i u adolescentskim vezama. Prema istraživanju Fonda #spasime, čak je 58% mladih u dobi od 16 do 26 godina u vezi doživjelo neki oblik nasilja. Ususret donacijskoj večeri Fonda, u zagrebačkoj Prvoj gimnaziji održana je tribina o nasilju u vezama.

foto: I. gimnazija, Zagreb| Facebook

Nakon nemilog događaja 2016., u kojemu je ljubomorni mladić počinio ubojstvo svoje 17-godišnje djevojke, o nasilju u adolescentskim vezama razgovarali smo sa psihologinjom Ivanom Mrgan.

Opsesivno kontroliranje i dominacija nad partnerom česti među mladima

Imamo problem i vrijeme je da to izgovorimo naglas: Nasilje u školama širi se poput korova

Tad nam je kazala da je prema istraživanju iz 2006. koje je u Hrvatskoj proveo Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, dvije trećine ispitanih mladih izjavilo je da se osoba s kojom su u vezi prema njima ponašala nasilno. Pogrešno percepcijama, nasilje ne obuhvaća samo fizičke napade, već i ponašanja kojima se nastoji kontrolirati i dominirati drugom osobom.

Pod tim se pak podrazumijeva praćenje, kontrola socijalnih kontakata te aktivnosti na društvenim mrežama partnera/ice, uništavanje osobi dragih predmeta, pritisci, kao i pokušaji izolacije osobe od drugih bliskih ljudi.

Tri godine nakon spomenutog razgovora, nasilje u vezama nije ništa manje zastupljeno.

Nasilje se odvija tijekom dužeg razdoblja

Štoviše, kako pokazuje prošlogodišnje istraživanje agencije MindBridge Consulting iz Češke koje se u okviru projekta Love&Respect provelo među 1.000 mladih Hrvata, čak je 58% njih doživjelo neki oblik nasilja u vezama. Pritom je 71% ispitanika izjavilo da su takva nasilna ponašanja proživljavali duže razdoblje te da je uglavnom bila riječ o psihičkom nasilju.

Kontrolirajuće ponašanje, opsesivno kontroliranje, ljubomoru i ucjenu, doživjeli su mnogi ispitanici. Partner svake pete mlade osobe često ju provjerava ili inzistira znati što radi.

Zanimljivo, prema istraživanju, nametanje osjećaja krivnje zbog provođenja vremena s prijateljima i obitelji doživljava višekratno 1 od 6 mladih.

Osim opsesivnog ponašanja partnera, manji je postotak mladih, njih 6%, doživio seksualno nasilje – neželjene dodire ili poljupce.

Pa iako nam je još 2016. psihologinja Mrgan istaknula koliko je važno žrtvama pružiti konkretne informacije i pomoć, čini se da većina mladih koji su trpjeli nasillje tom nisu pribjegli.

Mnoge mlade žrtve ne poduzimaju ništa, a informativnih tribina treba biti više

Zabrinjavajući podaci: Tinejdžeri u Hrvatskoj ne prijavljuju nasilje, a šamar i 'šlatanje' u školi nisu im problematični

Čak četvrtina žrtvi, njih 26%, nije poduzela ništa, samo se 34% povjerilo prijateljima, a 14% roditeljima.

Kao rezultat nasilničkog ponašanja i nereagiranja, velika je većina žrtvi (58%) imalo problema u svakodnevici, a suicidalne su misli pratile njih 10%.

Kako su mladi i dalje premalo informirani o načinima prevencije i nošenja s bilo kakvim nasiljem pa tako i onom u vezama, u Prvoj gimnaziji u Zagrebu održana je tribina o toj problematici.

S Ivanom Blaževićem, tajnikom Zaklade SOLIDARNA i Fonda #spasime, razgovarali su učenici trećih razreda.

O inicijativi #spasime, koja za cilj ima omogućiti žrtvama nasilja život bez nasilja, učenici imaju riječi hvale. Također, korisnima smatraju tribine o problematici nasilja, kojih bi trebalo biti više.

– Mislim da je to jako dobra inicijativa, a pohvalno je što se u školi održala ovakva tribina. Na taj se način, informiranjem, može dosta utjecati na razmišljanje nas adolescenata, kaže nam Vito iz I. gimnazije.

Naglašava da bi se trebalo maksimalno poraditi na osvješćivanju problema nasilja u vezama jer proživljavanje nasilničkog ponašanja, kaže Vito, na žrtvu ostavlja trajne posljedice, najviše na njeno mentalno zdravlje.

Učenici su, priča nam njegov kolega Zvonimir, na tribini raspravljali o nasilju i aktivizmu.

– Naučio sam što je sve nasilje u vezi i kako ga izbjeći, a predstavnik Fonda dao nam je puno korisnih informacijama. Žrtve bi se trebale obratiti nadležnim institucijama, a u tom se sad brine i Fond #spasime.

‘Nije sramota prekinuti takvu vezu ili zatražiti pomoć’

Šokantni rezultati istraživanja među hrvatskom mladeži: Svaka druga osoba u vezi doživljava nasilje

– Glavna misao koju žrtvama treba ponavljati jest da definitivno nije sramota prekinuti takvu vezu. Fond se o njima može pobrinuti na svakakve alternativne načine, a ne samo financijski što smatram vrlo korisnim, zaključuje Vito.

Podsjetimo, Fond #spasime osnovan je sa svrhom pružanja konkretne i interventne pomoći žrtvama obiteljskog nasilja u vidu ekonomske, pravne, psihološke, liječničke i stambene pomoći.

Upravo večeras inicijativa u Esplanadi organizira donacijsku večer prikupljanja sredstava za Fond za hitnu pomoć i zaštitu žrtava obiteljskog nasilja.

Broj na koji možete nazvati i donirati 6 kuna i 25 lipa je: 060 9003.

Uz to, u nastavku pogledajte kojim se institucijama možete obratiti u slučaju nasilja.

• Policija (192)

• nadležni centar za socijalnu skrb (ako se radi o maloljetnim osobama i ako se radi o obiteljskom nasilju)

• nadležni obiteljski liječnik ili liječnik školske i sveučilišne medicine

• Centar za promicanje mentalnog zdravlja (01 48 63 357)

• Hrabri telefon (116 111)

• Plavi telefon (01 48 33 888)
• Ženska soba (01 61 19 174)

O istoj temi, s naglaskom na nasilje u školama, razgovarali smo na tribini u organizaciji portala srednja.hr – Kazalište i mladi: Nasilje u školama, koju možete pogledati u videu ispod.

 

Odgovori