Pretraga

Svaki tjedan nestaju: Zašto hrvatski tinejdžeri bježe od kuće?

U jednom trenutku života gotovo svaka mlada osoba pomisli kako bi bilo pobjeći od kuće. Neki to i naprave, a neki se nikad ne vrate. U Hrvatskoj se po posljednjim statistikama s kraja prošle godina traga za 249 maloljetnika koji su se udaljili s kućne adrese iz raznih motiva, poput mladenačkog bunta, nesretne ljubavi ili pak nesređene situacije u obitelji. Svi oni nalaze se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, a mi smo pitali Ministarstvo unutarnjih poslova da nam objasne što se događa u procesu traženja i pronalaska nestalog tinejdžera.

Svakog petka iz Nacionalne evidencije nestalih osoba šalje se priopćenje svim medijima o nestalim osobama u proteklom tjednu. Prošle godine nestalo je 619 osoba, od čega su čak 479 osoba mladi ljudi u dobi od 14 do 18 godina. Gotovo polovica je pronađena, no za 249 maloljetnika još uvijek se traga. Razlozi bijega su brojni, a upitali smo one koji najviše znaju, policiju, da nam ih navedu.

Kad ih se pronađe idu kod roditelja, htjeli – ne htjeli

‘Udaljila se s kućne adrese prošlog petka, odjevena u traperice i plavu majicu, ukoliko su vam poznate neke informacije o nestanku javite se u policijsku postaju ili na www. nestali.hr‘ , tako uglavnom izgleda opis s fotografijom nestale osobe koja se nalazi u hrvatskoj evidenciji nestalih osoba.
Mladi bježe od kuće svakodnevno, a kad ih policija pronađe oni se gube iz evidencije nestalih.

Međutim što se konkretno dogodi kad policija pronađe mladu osobu, upitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova.

– Policijski službenici s osobom obave razgovor da vide koji su razlozi i okolnosti nestanka te na kojim se mjestima osoba kretala. Svrha ovog je da se utvrdi je li nestala osoba bila žrtva kaznenog djela ili je u tom razdoblju pak sama činila kaznena djela, objasnila nam je Ana Marija Vojković.
Kad se utvrdi zašto je mlada osoba pobjegla od kuće, s kim se družila i što je radila, policija ju predaje roditlejima ili zakonskom skrbniku, neovisno o tome što dotada nestala osoba želi, osim u situaciji ako postoji opasnost po život ili zdravlje.

Mladenački bunt, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi…

Hrvatski tinejdžeri bježe od kuće iz različitih motiva. Iz MUP – a su nam prema svojoj evidenciji nabrojali neke od najčešćih uzroka bijega mladih.
– To su avanturizam, skitnja i prosjačenje, problemi u obitelji – neposlušnost roditeljima, mladenački bunt, neuspjeh u školi, nesretne ljubavi ili bolest, objasnili su iz policije.

Međutim, nisu svi tinejdžeri koji nestaju otišli iz obiteljskih domova. Mnogi od njih bježe iz odgojnih ustanova i to obično tako da odu u školu i ne vrate se u dom ili jednostavno pobjegnu preko vikenda da se zabave s prijateljima.
Iz odgojne ustanove tinejdžeri bježe jer se ne mogu prilagoditi ustanovi, žele izbjeći neku odgojnu mjeru koja im je propisana, žele činiti kaznena djela i imaju problema s nepoštivanjem autoriteta ili pak imaju potrebu izraziti svoj mladenački bunt.

U nastavku možete vidjeti podatke o udjelu maloljetnika koji odlaze od kuće ili pak iz odgojnih domova.

Najveći mit u Hrvata je da treba proći 24 sata prije prijave nestanka

Jedan od najvećih mitova koji postoji u hrvatskoj javnosti jest da postoji zakonski rok od 24 sata koji mora proći da bi se nestanak mogao prijaviti policiji.
– Najbolje je da se nestanak prijavi što prije, jer se ‘svježi’ trag lakše slijedi. Često puta roditelji misle da ako se njihovo dijete nije javilo dva dana, da je kasno za prijavu. No to nije točno, objasnili su iz MUP-a.

Policija će puno prije raspisati objavu nestale osobe i surađivati s prijateljima i obitelji ako se što ranije prijavi nestanak osobe, jer se na taj način spriječava da osoba postane žrtvom kaznenog djela ili pak sama počini jedno.
Ono što roditelji često puta naprave jest da prijave nestanak djeteta policiji i onda se dijete vrati kući, a roditelji zaborave obavijestiti policiju koja i dalje traga za nestalom osobom.

Pri pisanju ovog teksta, policija je apelirala na sve koji preko društvenih mreža šire informacije o nestalim osobama – da prije provjere na www.nestali.hr o tome je li zaista ta osoba nestala.
Ukoliko osobe nema u NENO evidenciji, znači da je pronađena. Samo točnim podacima građani putem Facebooka i Twittera mogu pomoći pri pronalasku nestalih ljudi, a često puta se ‘shareaju’ fotografije već pronađenih ljudi.