Svaki treći gimnazijalac bira Etiku umjesto Vjeronauka: ‘Ja jesam katolkinja, ali ona je poučnija’
Praktički svaki treći gimnazijalac bira Etiku umjesto Vjeronauka, a u strukovnim školama svaki peti učenik. Podatci su to koje smo dobili od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a razgovarali smo i s učenicima koji slušaju Etiku. Kažu, promijenila im je mišljenje o nekim suvremenim temama te im je raznolikija i poučnija od Vjeronauka, no neki priznaju da roditelji takvim odabirom baš i nisu bili zadovoljni.
Etika | foto: srednja.hr, Pexels
Katolički Vjeronauk kao izborni predmet u hrvatskim je školama kontinuirano od 1991. godine. Tada je vraćen, budući da je nakon Drugog svjetskog rata 1952. godine dokinut. Kao alternativa u srednje škole 1995. godine stiže Etika, u vrijeme mandata bivše ministrice prosvjete i športa Ljilje Vokić.
Teme na Etici – prijateljstvo, identitet, obitelj, nastanak i smisao ljudskog života, ekološki problemi…
Jedan sat tjedno na Etici učenici usvajaju znanja za razvijanje sposobnosti moralnog prosuđivanja i orijentiranja u životu. Među temama su potraga za vlastitim identitetom, čovjek u odnosima, bioetika i biološke znanosti, moral i moralna učenja. Konkretno, kada pogledamo kurikulum za gimnazije, u prvom razredu obrađuju se moralni problemi iz svakodnevnog života, prijateljstvo, religija, ljubav, identitet, obitelj i zajednice obiteljskog života. U drugom su to ljudska priroda, smisao ljudskog života, smrt, patnja, borba i krivnja kao granične situacije. U trećem se dotiču etičkih pitanja u vezi s nastankom života poput medicinski potpomognute oplodnje, surogat majčinstva, prekida trudnoće i posvajanja, a u četvrtom ekoloških problema i tehnološkog napretka.
– Etika je nastavni predmet koji uvodi učenika u etiku kao filozofijsku disciplinu koja sustavno istražuje i objašnjava filozofsko-etičke spoznaje primjenjujući ih u oblikovanju moralnih pogleda, razumijevanju odlučivanja i sagledavanju moralnoga ponašanja i djelovanja. Svrha je njezina učenja i poučavanja u stjecanju odgojnih i obrazovnih iskustava koja učeniku omogućuju razvijanje moralnih i etičkih kompetencija, odnosno usvajanje znanja, razvijanje vještina i formiranje stajališta potrebnih za moralno odlučivanje i djelovanje te razlikovanje ispravnoga od neispravnoga sagledavanjem širine etičkih znanstveno-teorijskih i praktičkih pristupa u rješavanju situacija s kojima se učenik suočava osobno i kao član zajednice i društva, stoji u kurikulumu za gimnazije.
Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražili smo podatke koliko gimnazijalaca i učenika strukovnih škola bira Etiku umjesto Vjeronauka.
– U gimnazijskim programima 30 posto učenika je odabralo predmet Etika, a u strukovnim programima 21 posto učenika ima dodan predmet Etika. Navedeni su podaci iz e-Dnevnika za ovu školsku godinu, odgovorili su nam, što znači da gotovo svaki treći gimnazijalac i svaki peti strukovnjak bira Etiku.
Učenica: ‘Ja jesam katolkinja, ali za razliku od Vjeronauka na kojemu uvijek govorimo o istim stvarima, Etika je raznolika i poučnija’
Razgovarali smo s nekoliko srednjoškolaca koji slušaju Etiku. Lana, učenica prvog razreda gimnazije, za Etiku umjesto Vjeronauka odlučila se zato što je od prijatelja čula kako je ona zanimljivija i da se na njoj može naučiti nešto novo.
– Ja jesam katolkinja, ali za razliku od Vjeronauka na kojemu uvijek govorimo o istim stvarima, Etika je raznolika i poučnija. Iznimno sam zadovoljna s nastavom Etike zato što moj profesor stvarno dobro komunicira s nama i zadaje nam zanimljive teme za razgovor. Iz mog razreda od 26 učenika samo nas petero ide na Etiku. Svi ostali idu na Vjeronauk. No, u mom razredu zadovoljniji su učenici Etike svojim odabirom izbornog predmeta nego učenici Vjeronauka, prepričava nam Lana.
Na pitanje što je dosad najkorisnije naučila, kaže da je to važnost komuniciranja s ostalima o raznim temama i iznošenje vlastitog te slušanje i poštovanje tuđeg mišljenja.
– Također smatram da je to jako važno za poboljšanje komunikacije među našom generacijom i stvarno bude zanimljivo slušati i raspravljati o različitim mišljenjima o zadanoj temi na Etici. Tema o kojoj smo raspravljali na Etici, a da mi je zapela za oko, jest bila naša prva tema, zašto smo odabrali Etiku. Bilo je zanimljivo slušati tuđa iskustva i razloge zašto su umjesto Vjeronauka odabrali Etiku i također podijeliti svoje iskustvo, izdvaja Lana koja se nada kako će u budućnosti na Etici raspravljati o društvu, ljubavi, prijateljstvima, internetu i mentalnom zdravlju.
‘Roditelji nisu bili zadovoljni, ali jedno je bilo sigurno – sat Etike nije za spavalice’
Kristina pojašnjava kako je cijelu osnovnu školu išla na Vjeronauk i priznaje, nije naučila ništa novo.
– Zapravo su to bili dodatni školski sati koji mi nisu trebali. Onda sam upisom u gimnaziju odabrala Etiku jer sam čula da zna biti zanimljiva. Roditelji nisu bili zadovoljni, ali sam im rekla da mogu opciju izbornog predmeta mijenjati iz godine u godinu. Vjerovala sam da ću u nekom višem razredu jednu godinu ići na Vjeronauk. Spoiler alert: nisam, veli Kristina.
Tijekom godina sve je više učenika biralo Etiku, spominje Kristina, pa je pri koncu većina bila na njoj.
– Profesor je entuzijastično predavao, a zadaće su se ticale predstavljanja našeg pogleda na različite teme. Profesor je bio i malo provokativan, od svakog našeg stajališta pravio je debatu s ciljem da naučimo braniti naše stavove. Naučio nas je više o povijesti, političkim uređenjima, klimatskim i gospodarskim problemima nego profesorice Povijesti i Politike i gospodarstva. Jedno je bilo sigurno, sat Etike nije bio za spavalice, objašnjava Kristina.
‘Najkorisnije što sam naučio na Etici je kako izgleda transplantacija srca koju smo gledali s profesoricom’
Nikola, maturant Ugostiteljsko-turističkog učilišta u Zagrebu za Etiku se odlučio jer mu je majka slušala taj predmet u srednjoj. Uz dodatak da mu je Vjeronauk ‘dojadio’ u osam godina osnovnjaka.
– Vrlo sam zadovoljan Etikom zbog organizacije nastave i profesora. I većina razreda zapravo ide na Etiku. Najkorisnije što sam naučio na Etici je kako izgleda transplantacija srca koju smo gledali s profesoricom. Teme koje mi još padaju na pamet jesu religija i vlastiti doživljaj svijeta. Mislim da bi se na nastavi Etike moglo unaprijediti da recimo učenici izrađuju više prezentacija i više samostalno prezentiraju jer mislim da je to predmet gdje bi se najlakše učenici mogli izraziti vlastitim stavom i razmišljanjem, izdvaja Nikola.
‘Promijenila mi je mišljenje o nekim suvremenim temama’
Leonie, koja je već završila opću gimnaziju, isto je nakon osam godina Vjeronauka zainteresirala promjena koja se nudi. Htjela je vidjeti što je uopće etika i čime se bavi. U razredu je više kolega slušalo taj predmet, navodi. Bilo joj je zanimljivo, ali bi voljela da se Etika izvodi dva sata tjedno umjesto jedan kako je to sada.
– Najkorisnije što sam naučila na Etici je na koji način je svijet nekad funkcionirao i na koji danas, počela sam uviđati razne procese u okolini na koje nisam obraćala pažnju prije i promijenila mi je mišljenje na neke od suvremenih tema. Jako mi je bila zanimljiva bioetika koja je i suvremena dilema, poput pobačaja, kloniranja ili eutanazije. Ne bih ništa mijenjala jer smo mi radili na način da smo imali puno rasprava i zapravo kroz međusobni razgovor smo učili i razmišljali pa sam na taj način najviše shvaćala teme koje smo tada obrađivali, kaže Leonie.
Etika se kao izborni predmet može pisati i na državnoj maturi, za što se obično odlučuje tek oko sto maturanata. Podsjetimo, u osnovnim školama Vjeronauk jest izborni predmet, ali uglavnom učenici nemaju alternativu. To se mijenja u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole uz novi predmet Svijet i ja. No, kako smo nedavno pisali, umjesto Vjeronauka bira ga tek 6,7 posto učenika.
