Pretraga

Svako peto slobodno radno mjesto nudi se u obrazovnom sektoru

A- A+

U odnosu na srpanj u kolovozu je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je oko dvije i pol tisuće manje nezaposlenih osoba. Time se nastavio trend laganog pada broja nezaposlenih koji se odvija od ožujka ove godine. Kada je riječ o mladima do 24 godine i tu se dogodio neznatan pomak na bolje. Točno 664 osobe je manje na burzi ove dobi. U kolovozu je HZZ-u prijavljeno preko devet tisuća slobodnih radnih mjesta. Od tog broja čak svako peto radno mjesto, traži se u obrazovnom sektoru.

Lagani pad broja nezaposlenih se nastavlja. Tako je u kolovozu zabilježeno 2 tisuće i 571 manje nezaposlenih u odnosu na srpanj. Krvna slika neznatno se poboljšala i unutar populacije do 24 godine, pa je tu 664 manje nezaposlenih nego u prethodnom mjesecu, odnosno sada 56 tisuća i 463. Najviše je slobodnih radnih mjesta u kolovozu ponuđeno iz obrazovnog sektora te prerađivačke industrije.

Izdvojeni članak

Broj nezaposlenih mladih ruši sve rekorde

Trećina slobodnih radnih mjesta zahtjeva visoku stručnu spremu

Dok je prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najviše radnih mjesta u kolovozu u sektorima obrazovanja, prerađivačke industrije i trgovine, nešto je drukčija slika na najposjećenijem internetskom oglasniku za posao.

– Tijekom kolovoza, od svih oglasa objavljenih na našem portalu trećina ih je bilo za visoku stručnu spremu, odnosno gotovo 400 oglasa, dok ih je petina (19%) bila za višu stručnu spremu (više od 200).
Najviše oglasa za djelatnike s visokom stručnom spremom tražilo se u kategorijama prodaja (21%) te IT i telekomunikacije (17%). Na trećem mjestu po broju oglasa je ekonomija, financije i računovodstvo (16%), rekli su nam iz službe za odnose s javnošću portala MojPosao.

Slična je situacija glede slobodnih radnih mjesta na spomenutom portalu i za djelatnike s višom stručnom spremom. Tu također prevladavaju oglasi iz domene informatike i ekonomije. Treće područje po broju ponuđenih oglasa je arhitektura. Zbog legalizacije objekata, potražnja za djelatnicima iz ove domene porasla je za tri puta u odnosu na isto vrijeme prošle godine.

Najtraženija zanimanja u kolovozu na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje

Od ukupno 9291. slobodnog radnog mjesta, najviše ih je otvoreno u sektoru obrazovanja (1876 – 20.2 posto), zatim u prerađivačkoj industriji 1062 – 11.4 posto), te trgovina na veliko i malo (970 – 10.4 posto). U vrhu su po broju slobodnih radnih mjesta i područja zdravstvena zaštita i socijalna skrb, administrativne djelatnosti te javna uprava i obrana.

Skrb te sigurnost i zaštita najmanje tražena zanimanja visokoobrazovnog stupnja

Dok je na burzi 9.3 posto slobodnih radnih mjesta u kolovozu otvoreno u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s druge strane na portalu MojPosao svega 0.4 posto oglasa za visoku stručnu spremu otpada na skrb, dakle o djeci i starijima.

Mali broj oglasa nudi se i za osobe sa završenim studijem u sektoru sigurnosti i zaštite, budući da često za ovakva zanimanja poslodavci traže manje kvalificirane radnike.

Izdvojeni članak

HZZ: Najviše nezaposlenih Hrvata u posljednjih 11 godina

Neusklađeni obrazovni programi s potrebama gospodarstva veći problem od upisnih kvota

Roditelji i djeca su se počeli baviti burzovnim izvješćima o čemu svjedoči podatak koji smo dobili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta da je najveći interes osmaša bio za upis u farmaceutsku srednju školu.

Osim što je ovo zanimanje dobro plaćeno, čak i ako se samo radi o stručnoj spremi farmaceutski tehničar, bez dakle fakultetske diplome, ovo zanimanje je i deficitarno na hrvatskom tržištu rada.

– Kada se radi o fakultetskom obrazovanju pokazalo se kako broj studenata koji završe pojedini fakultet nije toliko problematičan. Veći problem predstavlja neusklađenost fakultetskih programa sa zahtjevima gospodarstva. Djelatnosti kao što su IT industrija, medicina i farmacija, još uvijek imaju manjak stručnjaka.

Ovo su svakako djelatnosti u kojima treba poticati usavršavanje. No, ako se ne promjene uvjeti zaposlenja odnosno mladim stručnjacima koji završe fakultete olakša zaposlenje u tim djelatnostima, a nerijetko se radi o zahtjevnim fakultetima, teško je očekivati da se stanje može promijeniti.
Kada pogledamo suficitarna zanimanja, prevladavaju struke društvenog usmjerenja kod kojih se treba koncentrirati na unapređenja kvalitete studiranja, a ponegdje i ograničiti upisne kvote, mišljenja su na portalu MojPosao.

Izdvojeni članak

Zašto je dobro biti nezaposlen nakon diplomiranja

Fakultet će ubuduće biti samo podloga za daljnje usavršavanje

Već se cijelu prošlu akademsku i školsku godinu najavljuje izrada Strategije obrazovanja od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, koja bi se trebala doticati i prilagodbe nastavnih programa potrebama gospodarstva. Na portalu MojPosao smatraju da su programi i u srednjim školama i na fakultetima trenutno neusklađeni.

– Vjerujemo da će školovanje u budućnosti biti zapravo samo podloga za daljnje učenje. Uz fakultet ili srednjoškolsko obrazovanje potrebno je kontinuirano daljnje obrazovanje koje podrazumijeva usvajanje novih tehnologija i praćenje trendova na tržištu. Bez obzira na to o kojoj gospodarskoj grani se radi, ona zasigurno napreduje sve brže te je potrebno kontinuirano nadograđivati svoje znanje kroz praksu i stručnu literaturu, zaključuju sa spomenutog portala.