Pretraga

Svakom trećem Hrvatu nije stalo do religije, a brojka od 86 posto katolika je lažna

A- A+

Ako je suditi po Državnom zavodu za statistiku ili tvrdnjama Crkve, u Lijepoj našoj živi oko 95 posto vjernika. No radi se o lažnim podacima kao što nije točno ni da je u Hrvatskoj 86 posto katolika. Gallupovo istraživanje o važnosti religije pokazalo je da svaki treći Hrvat ne mari za religiju te da su se prilikom popisa stanovništva 2011. godine deklarirali kao katolici ili pripadnici druge vjere zbog tradicije ili pritiska okoline.

Stanovnici kojima religija u životu nije važna u postocima

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku do kojih se došlo popisom stanovništva 2011. godine, u Hrvatskoj živi oko 95 posto vjernika. Najbrojniji su katolici kojih je 86 posto, zatim Pravoslavci i građani islamske vjeroispovijesti. Kao ateist deklariralo se tek 3,81 posto stanovništva Lijepe naše. No, rezultati Gallupova istraživanja iz 2006. i 2008. o važnosti religije u životu čovjeka pokazali su kako čak svakom trećem Hrvatu uopće nije stalo do religije i da su prethodno navedene brojke takve zbog izjašnjavanja građana pod pritiskom okoline ili iz tradicijskih razloga.

Izdvojeni članak

Dokazi da znanost i religija ipak mogu ići skupa

Vjera je od značaja za svega 66,5 posto Hrvata

Gallupovi istraživaču su se vodili mišlju da će većina sudionika istraživanja na upit vjeruju li da bog postoji odgovoriti potvrdno, stoga su preformulirali pitanje u ‘Ima li religija ikakav značaj u vašem životu?’. Odgovori su znatno drugačiji, ali i vjerojatno daju potpuno točniju sliku o broju religioznih stanovnika u državi.

Da religija ima značaj u njihovu životu odgovorilo je svega 66,5 posto građana u Hrvatskoj, dok je oprečan odgovor dalo 30,5 posto Hrvata. Usporedimo li te brojke s onima iz popisa stanovništva iz 2011., bez imalo promišljanja uvidjet ćete da postotak znatno premašuje onih 4,5 posto ateista i agnostika koliko navodi DZS.

Izdvojeni članak

Zbog religijskih uvjerenja napao tinejdžera (15) nožem

Spadamo u srednje religiozne države svijeta

Prema Gallupovim rezultatima, Hrvatska se smješta među srednje religiozne zemlje svijeta, s tim da treba naznačiti kako je na starom kontinentu vrlo malo država čijim je stanovnicima vjera važnija nego Hrvatima.

U skupinu država u kojima je više vjernika spada BiH u kojoj 29,5 posto građana tvrdi da im religija nije važna,  zatim Grčka (29,5 posto), Italija i Portugal (26 posto), Cipar (24,5 posto), Makedonija (20,5 posto), Poljska (19,5 posto), Moldavija (19 posto) i Turska (9,5 posto).

Manje religioznih u razvijenijim zemljama

Od nama bližih zemalja u regiji susjedna Slovenija ima najviši postotak stanovništva (52,5 posto) kojemu uopće nije stalo do religije. Nakon Slovenaca slijedi 48 posto Crnogoraca i 31,5 posto Kosovara koji ne mare za vjeru.

Rezultati istraživanja pokazali su što je zemlja razvijenija da manje njihova stanovništva pridaje značaj vjeri. Stoga se na vrhu Europe, ali i svijeta našla Švedska u kojoj čak 83 posto građana nije religiozno. Slijede ih Danci, stanovnici Estonije, Norveške, Nizozemske i Japana, zatim Česi, Britanci i Finci.

Share via
Copy link
Powered by Social Snap