Sve više srednjoškolaca bira Etiku umjesto Vjeronauka, pogledajte graf: ‘Iznenađena, ali pozitivno’
Srednjoškolci u Hrvatskoj biraju hoće li za izborni predmet slušati Etiku ili Vjeronauk. Kako pokazuju službeni podatci, zadnje desetljeće raste broj onih koji slušaju Etiku. Konkretno, 2013. bilo ih je 18 posto, a lani 24 posto. Takve brojke pozitivno su iznenadile našu sugovornicu, doktoricu filozofije Ferenec Kuća, koja kaže da porast možda pokazuje kako učenici traže neutralno ‘tlo’ po pitanju svjetonazora u današnjem društvenom pluralizmu.
Maja Ferenec Kuća i graf | foto: srednja.hr, UNIZD
Srednjoškolci u Hrvatskoj još od 1995. mogu umjesto izbornog Vjeronauka izabrati Etiku. Kako smo nedavno izvijestili, u ovoj školskoj godini 30 posto gimnazijalaca odabralo je Etiku umjesto Vjeronauka, a u strukovnim programima 21 posto učenika. Drugim riječima, praktički svaki treći gimnazijalac bira Etiku umjesto Vjeronauka, a u strukovnim školama svaki peti učenik.
Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih zatražili smo podatke unazad nekoliko godina. I dok je u 2013. Etiku slušalo 18,25 posto srednjoškolaca, prošle školske godine to je bilo za gotovo šest postotnih poena više, 24 posto. Tako je istovremeno od 81,75 posto srednjoškolaca koji pohađaju Vjeronauk u 2013. brojka lani pala na 76,05 posto. Zapravo je iz godine u godinu vidljiv trend rasta učenika na Etici, jedino je prije dvije godine s 24,84 posto onih koji idu na Etiku sljedeće godine postotak pao na 23,95 posto.
Postotak srednjoškolaca koji biraju Etiku i Vjeronauk | foto: srednja.hr, izvor podataka: MZOM
‘Brojke me jako vesele. Možda učenici jednostavno traže neutralno ‘tlo’ po pitanju svjetonazora u današnjem društvenom pluralizmu’
Ove brojke komentiramo s dr.sc. Majom Ferenec Kuća, magistrom edukacije filozofije i edukacije hrvatskoga jezika i književnosti. Prisjeća se, kada je ona bila srednjoškolka, između 2005. i 2009. godine, Etiku je slušala sama uz još dvije prijateljice. Ako se ne vara, nastavlja, bile su jedine u cijeloj školi koje su pohađale taj predmet.
– I zbog toga, da, iznenađuju me ove brojke. Ali u pozitivnom smislu i ujedno me jako vesele. Veseli me što taj, očito konstantni, rast od 2012.godine možda može upućivati na zaključak kako učenici ne pohađaju Etiku samo zato što ne pripadaju vjerskoj zajednici, nego da učenici jednostavno traže nekakvo neutralno ‘tlo’ po pitanju svjetonazora u današnjem društvenom pluralizmu, bez obzira na to je li izbor upisa isključivo njihov ili je izbor koji je motiviran i izvanjskim utjecajem poput roditelja ili prijatelja. Ako u tome ima imalo istine, onda je to zapravo jako dobra stvar jer bi Etika tako prestala biti suprotnost Vjeronauku, u smislu da ‘na etiku idu samo ateisti’. Ne idu! Etika je alternativa, dakle izborni predmet koji se nudi kao i izborni predmet predmet Vjeronauk, ali se taj predmet bitno razlikuje ne samo po sadržaju, već i po svojim ciljevima i pristupu, navodi Ferenec Kuća.
Bez provedenih istraživanja, tvrdi, teško je vjerodostojno govoriti o uzrocima zašto više srednjoškolaca danas bira Etiku. Hipotetski, Ferenec Kuća misli da bi uzrok mogao ležati u generacijskoj promjeni koja zbog količine i brzine promjena na globalnoj, a zatim i lokalnoj razini, otvara nove teme, razvija nove ideje i nove vrijednosti. Samim time, poentira, i nove poglede na svijet koji su često zakučasti što se tiče moralnog rasuđivanja.
– Zatim bi uzrok mogao biti društveno motiviran, u smislu sve izraženijeg društvenog pluralizma koji zbog svoje raznolikosti zahtijeva puno prilagođavanja sa svih strana, što znači i puno tolerancije i međusobne suradnje koja više ne može biti utemeljena samo na relaciji vjerništva. Uzroci mogu biti i kulturno motivirani i tu sam gotovo uvjerena da tome doista jest tako, iako nemam konkretni podatak, već govorim iz iskustva. U manjim sredinama Vjeronauk je još uvijek u prednosti što se tiče broja upisanih učenika, a nerijetko se u manjim sredinama dijele i etikete učenicima, čak i roditeljima čija djeca ne idu na školski Vjeronauk. Konačno, postoje i oni drugi, za učenike pragmatični, razlozi zašto upisuju Etiku – ‘jer je lagana’, ‘jer se tamo ništa ne radi’, ‘jer možeš brzo dobiti peticu’, ‘jer se niti ne održava’, ‘jer tamo pijemo kavu’ i slično, pojašnjava Ferenec Kuća.
Maja Ferenec Kuća | foto: UNIZD
‘Na nastavi Etike cilj je srednjoškolcima omogućiti izbor koji nije vjerski motiviran, ali je i dalje moralan’
Podsjetimo, nedavno smo razgovarali s učenicima koji pohađaju Etiku. Jedna od njih upravo je rekla da njezini roditelji nisu bili zadovoljni tim njezinim izborom, a u odabir ih je uvjerila tako što im je obećala da će barem jedne godine ipak slušati Vjeronauk. To se na kraju nije dogodilo jer ‘sat Etike nije bio za spavalice’. Zato naša sugovornica predlaže drukčiji model.
– Etika se može, a to je i preporučeno Kurikulom nastavnog predmeta Etika, uvesti i kao fakultativni predmet što bi, primjerice, učenicima koji pohađaju Vjeronauk, omogućilo i pohađanje Etike. To je, kad malo bolje razmislim, odlična stvar i ide u prilog mojoj konstataciji da Etika nije namijenjena biti alternativom Vjeronauku zato što nije religijski utemeljena kao Vjeronauk, već zato što se bavi jedinom filozofijskom disciplinom koja nije (samo) teorijska, već je i praktična. A praktična je jer izučava ljudsko djelovanje, odnosno moralnost tog djelovanja. Rekla bih da je nastava prema Kurikulu, načelno, dobro zamišljena, iako uvijek može bolje, jer se ostvaruje putem domene moralnog i etičkog promišljanja i moralnog i etičkog djelovanja što u praksi znači da je cilj učenicima prvo predstaviti, odnosno poučiti ih etičkim teorijama moralnog djelovanja i tako im omogućiti prostor za djelovanje, ali ne tako da im nudite jednu (vjersku) opciju, već im nudite nekoliko različitih etičkih teorija koje onda oni, ovisno o vlastitim afinitetima, mogu birati kao najpodobnije. Dakle, cilj je omogućiti im izbor koji nije vjerski motiviran, ali je i dalje moralan. Ono što je puno veći problem u nastavi Etike i ono što u njoj nije dobro koncipirano je kontekst kompetentnosti profila nastavnika koji, prema Pravilniku, mogu predavati jedan takav predmet. Žao mi je što Ministarstvo za taj problem nema sluha, ili bolje reći, da ga uopće ne zanima ta problematika, pojašnjava Ferenec Kuća.
Naime, spomenuti pravilnik koji datira iz 1996. godine propisuje da Etiku mogu predavati profesori filozofije, profesori hrvatske ili religijske kulture, diplomirani kateheta, diplomirani filozof, diplomirani kroatolog, diplomirani religiolog, ali i diplomirani teolog. Upravo zato je Ferenec Kuća u 2024. pokrenula peticiju ‘Nastavni predmet Etika u školskim ustanovama diplomiranim filozofima – sačuvajmo struku!’, apelirajući da teolozi ne bi trebali imati prednost ispred filozofa te da bi odgovarajuće obrazovanje za nastavnika Etike trebalo biti magistar edukacije filozofije, profesor filozofije, diplomirani filozof i magistar filozofije, dakako uz položene pedagoške kompetencije. Na manjkavosti Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja u srednjim školama, koji nije mijenjan gotovo tri desetljeća, nedavno je upozorio i jedan srednjoškolski ravnatelj.
‘U gimnazijama predmet dobiva na težini jer ga predaju nastavnici filozofije, a ne da netko drugi puni svoj fond sati’
Pitanje tko predaje Etiku možda može biti argument i zašto više gimnazijalaca bira Etiku negoli strukovnjaka, smatra Ferenec Kuća. Gimnazijalci su zbog općeprihvaćenog društvenog stava ponekad osvješteniji i otvoreniji od strukovnjaka, ističe, ali razlog je i u tome što gimnazijalcima po preporuci kurikuluma Etiku predaju nastavnici filozofije.
– Time taj predmet dobiva na nekoj težini, u smislu da nije samo predmet kojim netko drugi puni svoj fond sati. Zatim se u obzir mora uzeti i osnovna različitost po pitanju samog obrazovnog cilja u gimnazijama i strukovnim školama. Pritom mislim na to da se Etika kao predmet više ‘uklapa’ u profil obrazovanja koji je općenit, nije usmjeren prema određenoj strukovnoj kompetenciji. Tu je onda i vjerska praksa puno raširenija, a to onda u konačnici daje samo logičnu prednost upisu na Vjeronauk. Ako se vratim na one uzroke upisa, rekla bih da je taj postotak većinski uvjetovan kulturnom dimenzijom, zaključuje Ferenec Kuća.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
