Pretraga

Svijet na dlanu: Strani jezici s najviše potencijala

A- A+

Učenje stranih jezika korisno je iz više razloga, a tržište rada danas zahtjeva da se uz materinji jezik zna najmanje još jedan. Donosimo vam listu jezika koji kriju najviše potencijala. Olakšat će vam komunikaciju s milijardama ljudi diljem svijeta, a možda će vam pružiti i mogućnost lakšeg zaposlenja.

Globalno tržište rada nemilosrdnije je no ikada. Od stručnjaka, ali i radnika sa srednjom stručnom spremom zahtjeva se da posjeduju brojne vještine koje nisu bile nužne do prije 15-ak godina. Osim informatičke pismenosti najtraženija je sposobnost baratanje stranim jezicima. Engleski je lingua franca 20., ali i 21. stoljeća te se podrazumijeva da ga makar razumijete, a ukoliko se želite istaknuti u utrci za kvalitetnim poslovima nužno je poznavati najmanje još jedan svjetski jezik.

Portal Nationsonline objavio je ljestvicu jezika s kojima ćete osvojiti cijeli svijet. Neosporna je činjenica da usprkos tisućama jezika koji su u upotrebi, njih deset pokriva čak polovinu svjetske populacije te su zbog toga, ali i utjecaja u poslovnom svijetu najbolji izbor za učenje.

Izdvojeni članak

Svjetski jezici koje je najteže naučiti

Kineski i Hindu dominiraju Azijom

Službeni jezici dviju najmnogoljudnijih zemalja svijeta dominiraju Azijom. Kineski je materinji jezik milijardi ljudi, a kako je ova zemlja druga svjetska sila te posjeduje najbrže rastuću ekonomiju logičan je izbor za učenje. Pohađanje tečajeva ovog jezika je početkom svog mandata preporučio i ministar Željko Jovanović, no to baš i nije jednostavno. Prema mnogim listama upravo je kineski najteži za učenje od svih velikih svjetskih jezika zbog logografske prirode pisanog jezika i tonalnosti govornog. Ukoliko ga savladate vjerojatno ćete ga moći vrlo dobro unovčiti.

Slična je situacija i s Hinduom. Pod tim pojmom kod nas se podrazumjeva standardni hindustanski jezik koji je od 1965. godine služben u Indiji. Argumenti za učenje ovog južnoazijskog jezika su gotovo isti kao i za kineski, a hrvatski učenici će naići i na iste probleme. Jednostavno je težak za savladavanje onima koji dolaze iz nekompatibilnog govornog područja. Hindu se nalazi na petom mjestu na Rankerovoj ljestvici najtežih jezika, a procjenjuje se da ga govori oko pola milijarde ljudi.

Izdvojeni članak

Varaždinski iBee: Mobilna aplikacija koja olakšava učenje srednjoškolcima

Imperijalni jezici još uvijek vladaju

Osim jezika koji se govore u najmnogoljudnijim državama na svijetu, sjajan izbor za osobnu nadogradnju su španjolski, portugalski i naravno engleski. Zajednička karakteristika ovih europskih jezika koji potječu iz relativno malih država ( do 60 milijuna stanovnika ) je da su zbog razdoblja imperijalizma pružili pipke po cijelom svijetu i tamo ostali.

Španjolski je jezik koji se s engleskim bori za mjesto europskog jezika s najviše izvornih govornika, jer osim u matičnoj zemlji govori se u gotovo cijeloj Latinskoj Americi, a može ga se pronaći i u drugim djelovima svijeta. Kod nas su ga popularizirale sapunice te je prilično zanimljiv hrvatskim poliglotima.

Poniknuo je u ‘državici’ na rubnom dijelu Mediterana, a danas je jedan od najpopularnijih svjetskih jezika omiljen i kod nas. Govori ga se u 35 država, dok je u njih devet prvi službeni. Riječ je naravno o portugalskome. Ukoliko se odlučiti učiti ovaj jezik vjerojatno ćete dobiti poduku iz portugalske verzije koja se bitno razlikuje od brazilske.

O engleskome ne treba trošiti previše riječi, već je dovoljeno reći kako je to lingua franca 20. i 21. stoljeća. Došao je u svaki kutak svijeta i bez njega ne možete ništa. Svoju popularnost može zahvaliti činjenici da se njegovim osnovama prilično lako ovlada. Ukoliko ga niste još savladali krajnje je vrijeme da zagrijete stolicu i progovorite prvi, zaista, svjetski jezik.

Izdvojeni članak

Ministarstvo poručuje: Učite hindu i kineski

Široko rasprostranjeni, a Hrvatima slabo poznati

Na popisu jezika koje govori veliki broj ljudi dosta se visoko nalaze dva za koja Hrvati ne pokazuju veći interes. Riječ je o bengalskom i arapskom. Službeni je jezik u osam zemalja svijeta i govori ga više od 200 milijuna ljudi, no begalski je gotovo sasvim nepoznat u Hrvatskoj. S obzirom na činjenicu da kulturna razmjena između Lijepe naše i krajeva u kojima je ovaj jezik poniknuo gotovo ne postoji, naša neizainteresiranost je sasvim prirodna. No u svakom slučaju bilo bi ga zgodno naučiti jer tržište na kojem svoje znanje možete upotrijebiti je golemo.

Arapski je jedan od najstarijih jezika na svijetu, a govori se diljem Arabije, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Raznovrsnost arapskih dijalekata i kompleksnost pisma ne olakšava njegovo savladavanje no izvorni govornici u čak 26 svjetskih država s radošću će prihvatiti vaš trud.

Budućnost i sadašnjost turističke ponude

Na dnu popisa najkorištenijih svjetskih jezika su tri koji bi mogli našim turističkim djelatnicima jako dobro doći. Važnost poznavanja njemačkog ne treba dodatno pojašnjavati jer je Hrvatska već desetljećima omiljena destinacija turistima iz država ovog govornog područja.

Ako je njemački sadašnjost, onda su ruski i japanski budućnost turističkih ugostitelja. Rusi su poznati po dubokom džepu, ali i po tome što loše govore engleski stoga bi bilo zgodno savladati najrasprostranjeniji slavenski jezik. Službeni je u četiri države, ali se koristi diljem bivšeg SSSR-a.

Za razliku od ruskoga koji nam je makar u načelu blizak, japanski je za Hrvate čista egzotika. No kako na globalnome tržištu postajemo sve zanimljiviji, a Japanci kao bogat narod sve više putuju nije zgoreg naučiti i pokoju riječ njihovog jezika kako bi se osjećali ugodnije na Jadranu.