Thompson poziva mlade da Hrvatsku učine ponosnom, profesor: ‘To je dio šire strategije’
I dok su nakon Hipodroma Thompsonov tim – pa i njegovi fanovi – žustro zagovarali kako koncert nije bio politički događaj, već samo mjesto okupljanja Hrvata ispunjenih domoljubljem, vjerom i ponosom, slika se ipak nedavno iskristalizirala. Thompson je s pozornice zagrebačke Arene uputio političku poruku u kojoj je zagrebačku vlast nazvao ekstremnom ljevičarskom sektom, pozvao upravo mlade da učine Hrvatskom ponosnom i prisutne podsjetio na gradivo Politike i gospodarstva iz srednje škole, kako izbori mogu biti redovni i izvanredni. Profesor sociologije Krešimir Krolo kaže kako je Thompsonovo obraćanje mladima dio šire političko-komunikacijske strategije, dok njegov kolega Izvor Rukavina izdvaja da u pozivu na izbore ne bi bilo ništa loše kada bi se izostavilo ono drugo što Thompson promovira.
Marko Perković Thompson, Krešimir Krolo | foto: Dnevnik HRT-a/screenshot, UNIZD, obrada: srednja.hr
Ususret pjesmi Bojna Čavoglave koju započinje spornim pokličem Za dom spremni – u čiju tematiku ne ulaze mnogi hrvatski udžbenici povijesti za školarce – pjevač Marko Perković Thompson na nedavnom koncertu u Areni Zagreb odaslao je političku poruku. Odlučio se osvrnuti na to što mu zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević nije odobrio zahtjev za drugim koncertom. Ocijenio je to kao napadom na temelje hrvatske države te zagrebačku vlast proglasio ekstremnom ljevičarskom sektom i ostacima jugokomunista. Podsjetio je na gradivo Politike i gospodarstva, kako izbori mogu biti redovni i izvanredni te pozvao one koji se ne slažu sa zagrebačkom vlasti da im se usprotive, ali demokratskim putem, izborima. Spomenuo je i mlade.
– Pozivam sve mlađe ljude, pozivam sve ljude iz političkog i javnog života, sve hrvatske branitelje da učinu još jedan napor, da vama mladima pomognemo, da vi naša mladež, naši sokolovi, naša ljepota koju i večeras vidimo ovdje, naša uzdanica, da vi učinite Hrvatsku ponosnom i lijepom ko u snovima, poručio je Thompson s pozornice, a podsjetimo kako je trećina publike koja je kupila kartu za njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu ljetos bila mlađa od 28 godina.
‘Takve poruke čitam kao nastojanje da se mladima dodatno približe nacionalistički sentimenti vezani uz simbolički kapital Thompsona’
Znaju li uopće mladi interpretirati ovakvu izjavu, komentiramo s izvanrednim profesorom na Odjelu za sociologiju Sveučilište u Zadru Krešimirom Krolom kojem su znanstveni interes sociologija mladih, medija i kulture. Kaže kako je svakim danom i svakim koncertom sve jasnije da Thompsonovi nastupi sve manje imaju veze s glazbenom umjetnošću, a sve više s jasnim političkim agitiranjem. Ako već ne zbog mobilizacije, naglašava, onda zbog zbijanja ideoloških redova unutar desnog političkog spektra.
– Obraćanje mladima dio je te šire političko-komunikacijske strategije, no sumnjam kako je Thompson spontano izustio takve poruke, već je vjerojatno cijela priča nastala u marketinškim ili PR agencijama preko kojih se nastoji maksimalno kapitalizirati trenutna energija oko njegovih nastupa. Naime, istraživanja ukazuju na trend među mladima gdje se nešto više favoriziraju autoritarne vrijednosti i društvena rješenja, odnosno zamjetan je među njima lagani rast tradicionalno-konzervativnih orijentacija pa onda takve poruke čitam kao nastojanje da im se dodatno približe nacionalistički sentimenti vezani uz simbolički kapital Thompsona, pojašnjava Krolo.
Krešimir Krolo | foto: UNIZD/Facebook
Naglašava kako mladi nisu homogena društvena kohorta pa je vjerojatnije da će oni koji u prosjeku imaju razvijeniju političku i medijsku pismenost, onda vjerojatno drukčije čitati i kritički valorizirati Thompsonove poruke. Podsjetimo da je istraživanje među maturantima u 2021. godini pokazalo kako samo trećina njih misli da je NDH bila fašistička tvorevina, a isto toliko tada je iskazalo kako su se Ustaše borile za hrvatske nacionalne interese. Opravdanim je tada 40 posto učenika smatralo upotrebu pozdrava ‘Za dom spremni’ na spomenicima i znakovlju iz Domovinskog rata. Istraživanja kroz duži period govore kako je među maturantima ipak oslabila nacionalna isključivost te mišljenje ‘da bi Hrvati trebali imati privilegirani društveni položaj u odnosu na ne-Hrvate’. Glede medijske pismenosti, 40,2 posto mladih ima poteškoća s provjerom točnosti informacija koje pronalaze na internetu.
– No, da bi bili do kraja sigurni kako se te poruke tumače i čitaju kada su mladi u pitanju, najbolje bi bilo pitati upravo mlade pa se nadam da će se uskoro neko sociološko ili politološko istraživanje pozabaviti i tom temom, poručuje Krolo.
‘Thompson mlade postavlja kao nasljednike branitelja, čime im daje osjećaj povijesne važnosti’
Zato smo se obratili savezu 77 udruga mladih i za mlade gdje razvijaju politike za mlade, Mreži mladih Hrvatske. Odgovaraju da je politička pismenost mladih u Hrvatskoj na niskoj razini, kako sustavnog obrazovanja o građanskom odgoju gotovo da i nema, pogotovo u srednjim strukovnim školama, pa zato informacije dobivaju površno i manjkavo, najčešće putem društvenih mreža. Thompsonov govor prije Bojna Čavoglave, istaknimo, masovno se širio društvenim mrežama tog dana.
– Zbog toga su mladi podložniji populizmu kojeg Thompson vješto širi. Kada Thompson govori, on ne nudi konkretna rješenja za probleme mladih, već daje apstraktne pojmove koji zvuče uzvišeno, ali zapravo ne rješavaju nijedan stvaran problem s kojim se mladi susreću. Istraživanja pokazuju da značajan dio mladih ne povezuje poklič ‘Za dom spremni’ izravno s NDH i fašizmom (istraživanje Agencije Promocije plus za RTL), već ga isključivo gledaju kroz prizmu Domovinskog rata. To je rezultat dugogodišnjeg povijesnog revizionizma i nedorečenosti u javnom prostoru, a upravo tu nastaje opasnost. Mladi prihvaćaju simbole čiju duboku i mračnu povijest ne razumiju u potpunosti, misleći da time izražavaju domoljublje, dok zapravo postaju pijuni u igri ideološke manipulacije, izdvaja Karmen Dolinar, potpredsjednica Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske.
Karmen Dolinar | foto: MMH
Dolinar smatra da je Thompsonovo obraćanje mladima u Areni Zagreb smišljen pokušaj osiguravanja ideološkog kontinuiteta. On mlade postavlja kao nasljednike branitelja, napominje, čime im daje osjećaj povijesne važnosti.
– Koristeći emocionalnu retoriku on zapravo pokušava mobilizirati mlade kao svojevrsni politički alat u trenutku kada se sukobljava s onima koje naziva ‘ekstremističkom ljevičarskom sektom’. Sugerirajući da je obrana njegovih pjesama zapravo obrana njihove budućnosti i identiteta, stavlja ih u neizvjestan položaj, ističe Dolinar.
‘Tada bih predložio da se održi niz lokalnih referenduma o tome kakav kulturni program ljudi žele’
U nešto drukčijem kontekstu i drugi pjevači znaju slati političke poruke s pozornica ili pozivati građane da se uključe u demokratske procese. Tako je i Taylor Swift na posljednjim američkim predsjedničkim izborima stala na stranu Kamale Harris, a primijećeno je da bi nakon takvih njezinih objava porastao broj registracija za glasanje. I hrvatska pjevačica Severina Vučković ususret parlamentarnim izborima u 2024. godini na svom je koncertu pozvala građane da izađu na izbore, dok se u kampanju za lokalne izbore u 2025. uključila i primjerice pjevačica Tereza Kesovija te potporu u Dubrovniku dala HDZ-ovom kandidatu.
Da u pozivu na izbore i aktivnu participaciju mladih ne bi bilo ništa loše kada bi se odvojilo ono što Thompson zapravo promovira, smatra Izvor Rukavina, aktivist koji se već više od desetljeće bavi promocijom direktne demokracije, inače predavač Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Rukavina napominje, pri toj ideji ‘jače’ demokracije ne smijemo zaboraviti na informiranu raspravu i opismenjavanje, poput uvođenja građanskog obrazovanja u sve škole.
– Kad bih se pravio da ne znam što Thompson promovira, pri čemu nije problem samo ZDS već i druge meni odbojne ideje o tome kakvu to on Hrvatsku sanja, i pritom ostao legalist – u povijesnom trenutku kad se, recimo, do kraja obezvrjeđuje međunarodno pravo – tada bih na temelju čl. 1. Ustava RH predložio da se održi niz lokalnih referenduma o tome kakav kulturni program ljudi žele na prostorima kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Pa neka se narod, nakon informirane rasprave, nosi s posljedicama odluka koje je donio i neka se uspoređuju s drugim lokalnim zajednicama koje su možda odlučile drugačije. Tako bi se barem razotkrilo licemjerje političkih elita cijelog spektra. I dalje bi ostao na snazi čl. 39 Ustava RH, to jest pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju i nasilje bi trebalo biti pod sankcijama represivnog aparata. Ako ovakve odluke prepustimo ‘mudrim sijedim muškim glavama’ koje su na globalnom valu desnog autoritarnog populizma uz svesrdnu podršku krupnih kapitalista i nevoljkost mlakih ostataka stranačke ljevice ovakvu situaciju o kojoj raspravljamo i omogućile, onda se ne treba čuditi dodatnom urušavanju povjerenja u političare, ističe Rukavina.
Izvor Rukavina | foto: FFZG
‘A mladi neka nađu svoj glas i simbole’
Rukavina naglašava, radije bi da takvo neposredno odlučivanje dovede do loših odluka nego da nas elite ‘prave budalama i moraliziraju’. Sudeći po brojkama, ističe Rukavina, Thompson spada u kulturne elite.
– A mladi neka nađu svoj glas i simbole, pri čemu mi je osobno draža One piece zastava nego zastava s prvim bijelim poljem, zaključuje Rukavina.
ŠTO ZAPRAVO ZNAČI ZA DOM SPREMNI?
U jednom sudskom predmetu iz 2015. godine, koji je dospio i do Europskog suda za ljudska prava, naši sudovi pojasnili su značenje Za dom spremni. Naveli su kako je to bio službeni pozdrav totalitarnog režima Nezavisne Države Hrvatske. Pojasnili su da je ukorijenjen kao simbol rasističke ideologije i prezira prema drugim ljudima na temelju njihove vjere i etničkog podrijetla. Naglasili su da je Hrvatska potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. Isto, da je Za dom spremni bio prisutan u svim službenim dokumentima Nezavisne Države Hrvatske te da je pozdrav nastao iz fašizma koji je temeljen na rasizmu.
