Tko je sretniji u školi, gimnazijalci ili strukovnjaci? Podaci će vas itekako iznenaditi
Hrvatski srednjoškolci zadovoljni su međuljudskim odnosima u školi, što se ne može reći za uvjete rada u školi, opremljenost te sadržaj koji na nastavi uče. Školom su zadovoljniji strukovnjaci od gimnazijalaca jer smatraju da im njihovi programi omogućuju mobilnost, a razlike u zadovoljstvu učenika školom značajno se ističu i s obzirom na regije Hrvatske. Tako su školom najzadovoljniji učenici iz sjeverozapadne Hrvatske, a najnezadovoljniji učenici iz Dalmacije. Razlike u ulaganju u obrazovanje različitih dijelova Hrvatske posljedično vode do društvene i ekonomske nejednakosti, a sve to u novom istraživanju otkrili su znanstvenici s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
U novom istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, hrvatski srednjoškolci izjašnjavali su se o svojem zadovoljstvu školom. Njih 13.301 iz 59 škola diljem Hrvatske odgovaralo je na pitanja o tome koliko su zadovoljni sadržajima koje uče u školi, opremljenošću i uvjetima rada u školi, ozračjem u školi, nastavnicima i razredom.
Međuljudski odnosi u školi predstavljaju izvor zadovoljstva za učenike
Tako su srednjoškolci najzadovoljniji razredom, ozračjem u školi i nastavnicima. Njihovo zadovoljstvo međuljudskim odnosima u školi posebno je zanimljivo s obzirom na brojne primjere ponašanja učenika i nastavnika koji ukazuju na izazove u međuljudskim odnosima u školi.
– Da, u tim se slučajevima uvijek radi o određenim incidentnim situacijama koje završe u medijima, ali zapravo kad se pogleda zadovoljstvo učenika pojedinim aspektima, međuljudski odnosi dosta dobro stoje u našoj školi i predstavljaju izvor zadovoljstva za učenike. Njihovo zadovoljstvo bitno je drukčije u odnosu na aspekt zadovoljstva sadržajima i uvjetima rada. To su ipak nekako glavni problemi našeg sustava, ističe nam voditeljica istraživanja Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Srednjoškolci najnezadovoljniji sadržajima koje uče i opremljenošću škole: Značajne su i regionalne razlike
Drugim riječima, iako zadovoljni odnosima u školi, učenici su znatno manje zadovoljni strukturalnim elementima sustava odgoja i obrazovanja (opremljenost, uvjeti rada, kurikulum). U tom smislu, brojke su neumoljive. Tek 3,4% učenika u potpunosti je zadovoljno sadržajima koje uče u školi, a njih 25% nezadovoljno je sadržajem koji uče. Kako prolaze kroz svoje srednjoškolsko obrazovanje, učenicima se zadovoljstvo svim aspektima u školi smanjuje. Pritom se najmanji pad bilježi u slučaju učeničkog zadovoljstva nastavnicima što je izrazito pozitivan nalaz istraživanja. Najveći pad u slučaju učeničkog zadovoljstva kroz srednjoškolske godine bilježi se u zadovoljstvu opremljenošću i uvjetima rada u školi.
Najznačajnije razlike učeničkog zadovoljstva najuočljivije su u regionalnoj perspektivi. Naime, školom su najzadovoljniji, u svim aspektima, učenici iz sjeverozapadne Hrvatske, a najmanje su zadovoljni dalmatinski srednjoškolci. Izrazite regionalne razlike u zadovoljstvu opremljenošću i uvjetima rada u školi jedan su od najvažnijih rezultata istraživanja. Tek je 5,6% učenika iz Dalmacije u potpunosti zadovoljno opremljenošću škola i uvjetima rada, dok s druge strane njihovi kolege iz sjeverozapadne Hrvatske iskazuju da su uglavnom (49,9%) ili u potpunosti (36,7%) zadovoljni ovim aspektima škole.
O istraživanju zadovoljstva školom srednjoškolaca
Istraživanje se provodilo između studenog i prosinca 2017., a istraživačku skupinu IDIZ-a činili su: Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić, Iva Košutić, Josip Šabić, Iris Marušić, Saša Puzić, Marko Kovačić, Nikola Baketa, Ankica Trogrlić Matić, Iva Perković i Ivana Jugović.
Naručitelj istraživanja je Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
Ristić Dedić: ‘Izostanak sustavnog ulaganja u obrazovanje u nekim dijelovima zemlje, doprinosi daljnjem zaostajanju tih regija’
Voditelji istraživanja Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić upozoravaju da navedene razlike već sada imaju i imat će u budućnosti još značajnije osobne i društvene posljedice u povećanju nejednakosti u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.
– Kada se ne radi na tome da se te razlike ujednače, odnosno kada se ne radi na podizanju kvalitete tamo gdje je to posebno potrebno, onda se posljedice mogu vidjeti na rezultatima učenika i na ovim aspektima zadovoljstva i dobrobiti djece. One jesu takve da uz izostanak sustavnog ulaganja u obrazovanje u nekim dijelovima zemlje, zapuštenost obrazovnog dijela kasnije utječe i na društveni i ekonomski razvoj te doprinosi daljnjem zaostajanju tih regija. A uvijek su to regije koje su već sada ekonomski i društveno zaostalije. To su regije u koje bi zapravo trebalo još više ulagati, pojašnjava Ristić Dedić.
Opterećeni brojnim sadržajima, velikim brojem predmeta i malom izbornošću, gimnazijalci su izrazito nezadovoljniji školom od strukovnjaka
Izrazito su zanimljive razlike u zadovoljstvu školom između gimnazijalaca i strukovnjaka. Učenici strukovnih škola općenito su zadovoljniji školom od gimnazijalaca. Posebno se ističe niska razina zadovoljstva gimnazijalaca sadržajima koje uče u školi. Tek 1% gimnazijalaca iskazuje da je u potpunosti zadovoljno onime što uči u školi. Sadržajima su pak najzadovoljniji učenici u strukovnom području Zdravstvo gdje je 59,7% učenika uglavnom ili u potpunosti zadovoljno onime što uče u školi.
– Moguće je da su gimnazijalci nešto kritičniji, ali ono što nam je tu posebno zanimljivo je zadovoljstvo sadržajima koji se uče u školi. Naime, iz kvalitativnog dijela istraživanja vidi se da su gimnazijalci opterećeniji ogromnom količinom sadržaja, velikim brojem predmeta i vrlo malom izbornošću, pojašnjava nezadovoljstvo gimnazijalaca Ristić Dedić i dodaje kako sve to doprinosi tome da je zapravo vrlo mali dio učenika baš zadovoljan gimnazijskim obrazovanjem.
Školom zadovoljni oni učenici kojima programi omogućuju – odlazak iz Hrvatske
Osim strukovnjaka iz područja zdravstva, elektrotehnike i računarstva, školom su zadovoljni i učenici iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Istraživanje ukazuje da je to zbog toga što svi oni smatraju da im njihovi programi omogućuju mobilnost.
– Učenici iz navedenih programa vide da im programi nude nešto što će im osigurati dobru startnu poziciju, od upisa na fakultet do pronalaska posla ili međunarodne mobilnosti. Oni vide da im srednjoškolsko obrazovanje kroz njihove programe nudi nekakvu prednost u odnosu na druge, dobru startnu poziciju za daljnje izbore, ističe voditeljica istraživanja i podsjeća na ranija istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Naime, rezultati IDIZ-ovih ranijih istraživanja jasno su ukazali koji učenici najviše žele otići iz Hrvatske.
– To su bili upravo uspješni učenici iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija. Takva su zanimanja prepoznata ne samo ovdje, nego i vani na tržištu rada pa onda učenici procjenjuju da im to zapravo jest pogodnost koja im pomaže u životu. Razumiju učenici dosta dobro, imaju realnu sliku oko toga gdje su i što su, zaključuje Ristić Dedić.
__________________________
Pročitajte još tekstova na ovu temu:
Što osnovnoškolci žele: ‘Fakultet u Hrvatskoj postaje nova srednja škola, svi žele studirati’
Prosječni učenik u Hrvatskoj: Prepisuje, uči ‘5 do 12’ i vjeruje u dobru vezu za upis na faks
Veliko istraživanje obrazovnih želja učenika: 4-godišnje strukovne škole najpoželjnije!
Začarani krug: Učenici u školama samo odrađuju posao, biraju lakši put i nemaju inicijativu
