Pretraga

Tomašević najavio da u zagrebačke škole ulaze čak dva programa Građanskog odgoja: Poznato kad kreću

A- A+

Na današnjoj konferenciji za novinare Tomislav Tomašević predstavio je planove za uvođenje Građanskog odgoja u zagrebačke škole. Pripremili su ne jedan, već dva programa, jedan za osnovne i srednje škole, drugi samo za srednje; jedan će biti izvannastavna aktivnost, a drugi cijeli fakultativni predmet. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja i Tomislav Reškovac, ugledni profesor filozofije i voditelj gradskog povjerenstva za Građanski odgoj, objasnili su pojedinosti oba programa kao i daljnju proceduru.

Tomislav Tomašević

Foto: Ramona Ščuric | srednja.hr

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević danas je održao konferenciju za novinare povodom najava o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke osnovne i srednje škole. Kako je gradonačelnik istaknuo odmah na početku pressice, od iduće školske godine, dakle najesen, u zagrebačke škole ide ne jedan, već dva programa Građanskog odgoja. Jedan od njih najavljen je još u rujnu, radi se o izvannastavnoj aktivnosti Građanski odgoj i obrazovanje koja je, iako ide na obje razine, prvenstveno fokusirana na osnovnoškolce.

Povjerenstvo za kurikulum te aktivnosti se redovito sastajalo, a kurikulum će biti gotov u veljači nakon čega će ići javni poziv školama, pojasnio je Tomašević, kao i stručnih edukacija za nastavnike koji bi trebali držati tu aktivnost iduće godine. Iduće godine ići će pilot projekt u 30 škola, a godinu nakon bi trebalo doći do uvođenja u sve one škole koje se opredijele da žele takve sadržaje. Vjerojatno će u neke škole već ove školske godine doći do ‘mini’ pilotiranja nekih tema iz ove izvannastavne aktivnosti.

Dva programa iz područja građanskog odgoja

No, kako je i istaknuo Tomašević, posebno mu je drago što uz izvannastavnu aktivnost Građanski odgoj može predstaviti i još jedan program u toj sferi, a radi se o programu Škola i zajednica. Bit će to fakultativni predmet za učenike drugog i trećeg razreda srednjih škola. Taj je program izrađen u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Prve riječke hrvatske gimnazije gdje se ovome trenutku i pilotno provodi.

Satnica tog predmeta bit će sedamdeset sati, kurikulum je već izrađen, a gradska će vlast uskoro imati sastanak s ravnateljima, odnosno kako je rekao Tomašević, predstavnicima zagrebačkih srednjih škola da vide koliki je uopće interes na terenu. Od iduće godine ovaj projekt pilotno ide u Zagreb, ali i u Primorsko-goransku županiju gdje je 17 škola izrazilo volju provoditi taj fakultativni predmet. Grad Zagreb za oba će programa – i Građanski odgoj kao izvannastavnu aktivnost i Škola i zajednica kao fakultativni predmet – financirati apsolutno sve, od pilotiranja i uvođenja programa, do edukacija nastavnika pa i naknada onima koji će ga provoditi ako im to bude van redovite satnice. Za obrazovanje je u ovoj godini, kazao je Tomašević na pitanje novinarke, Grad osigurao 2 milijuna kuna što je po njegovu mišljenju i više nego dovoljno za provedbu ova dva programa, a možda ostane i viška sredstava.

– Kao gradonačelnik Zagreba, posebno mi je zadovoljstvo, sretan sam, radostan i uzbuđen da idemo s dva programa u zagrebačke škole od iduće školske godine. Vjerujem da će nakon pilot godine, posebno zaživjeti program Škola i zajednica, jer je fokusiran na aktivno promišljanje o demokraciji i na aktivno sudjelovanje u radu škole i lokalne zajednice, što mislim da je posebno potrebno ovom društvu. Ovo je jedan početak jednog novog obrazovanja ne samo u Zagrebu već i u RH koji će iznjedriti aktivne građane od čega će cijelo društvo biti bolje, mislim da ćemo svi živjeti bolje i tolerantnije u ovom gradu, kazao je Tomašević.

Učenici će prepoznati probleme u svojoj zajednici

Nakon njega novinarima se obratio Boris Jokić, ravnatelj zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, institucije koautora ovog programa koji je ukratko objasnio kako će funkcionirati navedeni fakultativni predmet. U samom predmetu su, odmah je istaknuo na početku, učenici ti koji su aktivno uključeni te kreiraju obrazovni proces. Uloga nastavnika je također aktivna, a na njemu je prvenstveno da vodi učenike kroz taj odgojno-obrazovni proces.

Sadržaj predmeta može se podijeliti u ukupno jedanaest tema koje će obrađivati s nastavnicima. Neke od njih su društvene jednakosti, osobne slobode, ali i lažne vijesti, fizička aktivnost i sport, generacija, urbanizam i stanovanje. Konkretno, Škola i zajednica dat će priliku učenicima da prepoznaju pojave i probleme u svojoj zajednici. Nakon što ih mladi prepoznaju, recimo u Zagrebu visoke cijene stanova i najma, bit će u situaciji da taj problem istraže, sagledaju ga iz različitih perspektiva te na kraju i – dožive.

Ideja je da će učenici provesti vremena i na terenskoj nastavi pa tako kad tema budu socijalno ugrožene skupine i siromaštvo, skupina koja bude slušala predmet moći će i morati provesti neki sat u pučkoj kuhinji, vidjeti kako izgleda problem siromaštva iz prve ruke. Program će ih poticati da pronalaze rješenja, ali i da drže odgovornima one koji su odgovorni. Kako je Jokić istaknuo, to su političari. Iz tog je razloga zahvalio Tomaševiću na hrabrosti jer upravo su i gradonačelnici oni koje će učenici moći pozivati na odgovornost u sklopu ovog programa i za koje će naučiti da su odgovorni za probleme u zajednici.


RUŠE SE BARIJERE STARE 30 GODINA

Kako je Jokić na kraju istaknuo, u našem sustavu odgoja i obrazovanja postoji barijera već 30 godina. To su zidovi koje škola ima prema zajednici i ne pušta je unutra. Zajednica, s druge strane, rijetko pokušava ući u školu na pravi način. To se ovim projektom, obećao je Jokić, mijenja. Osim Zagreba i Primorsko-goranske županije, program fakultativnog predmeta Škola i zajednica poslan je i ostalim županima pa ih je ravnatelj IDIZ-a pozvao da uvedu taj predmet i u škole pod svojom ingerencijom.


Škole će imati više izbora

Naposljetku se novinarima obratio i Tomislav Reškovac, istaknuti profesor filozofije u Privatnoj klasičnoj gimnaziji i predsjednik gradskog povjerenstva za uvođenje Građanskog odgoja, izvannastavne aktivnosti, u osnovne i srednje škole u Zagrebu. Ukratko je pojasnio kako je izvannastavna aktivnost nešto što mogu uzeti i osnovne i srednje škole, no očekuje se da će to biti interesantnije osnovnoškolcima.

Sredinom idućeg mjeseca, naglasio je, bit će gotov kurikulum, nakon čega se ide na stručno usavršavanje. Škole će, pojasnio je Reškovac, moći izabrati više stvari. Srednje će moći uzeti i izvannastavnu aktivnost i fakultativni predmet, moći će odabrati jedno, ili, na koncu, nijedno i reći ‘mi smo zadovoljni međupredmetnom temom koja već postoji’. Osnovne škole će moći odabrati izvannastavnu aktivnost ili ne. Odgovorio je i na pitanje novinara tko će voditi aktivnost, odnosno predmet.

– Oba programa bi trebali provoditi nastavnici iz društveno-humanističke skupine, ali nije isključivo. Postoji mogućnost da predaju i kolegice i kolege iz prirodoslovnog područja, važno je da će svi imati stručna usavršavanja, zaključio je Reškovac.

Na konferenciji za novinare obratila se i Tanja Đaković iz gradske vlasti SDP-a koja je podržala projekt u ime stranke te objasnila zašto je za stranku iznimno važan trenutak uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja u zagrebačke škole.

Početkom godine je nastala drama

Kada je netom prije početka ove školske godine zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio da će u škole koje to žele uvesti Građanski odgoj i obrazovanje, novinari su otkrili nešto dosta skandalozno. Na prethodnoj verziji školskog kurikuluma tog predmeta radila je konzervativna HRAST-ovka Nevenka Lončarić Jelačić te je ispalo da će u prvom ‘šusu’ upravo takav predmet ući u škole.

Tada smo razgovarali s Marijom Bajkušom, stručnjakom iz Foruma za slobodu odgoja, koji je dio inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini, iznio nam je u detalje što sve ne valja s kurikulumom koji je radila konzervativka. Recimo, volontiranje je odrađeno na uzak način i uzima se za primjer samo karitativno, nedostaje obrada važnih tema poput Savjeta mladih, pučkog pravobranitelja, javnog savjetovanja. Metode su, kazao nam je tad Bajkuša, blago i neelaborirane, i nisu davale dojam da bi poticale učeničku aktivnost i djelovanje. Korupcija je obrađena teoretski bez lokaliziranja i prezentiranja alata za borbu protiv korupcije.

Odmah početkom rujna iz MOŽEMO su shvatili da trebaju ugasiti požar koji je nastao najavom uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja. Na konferenciji za novinare njihov je zastupnik Damir Bakić novinarima rekao kako će se ići prema riječkom modelu kurikuluma tog predmeta, i da će u eksperimentalno u škole koje to žele predmet ući početkom iduće školske godine.

Tomašević najavio da u zagrebačke škole ulaze čak dva programa Građanskog odgoja: Poznato kad kreću
Share via
Copy link
Powered by Social Snap