Tragedija ukazala na tužnu stvarnost mnogih obitelji: ‘Roditelji se osjećaju iscrpljeno i nevidljivo’
Muškarac je u Sukošanu ubio 18-godišnjeg sina s autizmom, a zatim presudio i sebi. Udruga Sjena slučaj je nazvala krajnjom posljedicom dugotrajnog života bez stvarne podrške, koja na žalost u Hrvatskoj nedostaje mnogim roditeljima djece s autizmom i drugim teškoćama. Iz Udruge kažu da se roditelji osjećaju iscrpljeno, usamljeno i nevidljivo te da sustav često reagira na njihove potrebe kad je već prekasno.
Roditeljima je potrebna pomoć sustava, ilustracija | Foto: Unsplash
U novogodišnjem tjednu Hrvatsku je potresla tragedija u Sukošanu, općini pored Zadra. Muškarac u dobi od 46 godina vatrenim oružjem ubio je svog 18-godišnjeg sina, a nakon toga, kako je izvijestila policija, počinio samoubojstvo. Sin je, kako novinari portala Zadarski.hr doznaju od mještana, imao autizam, a otac je skrbio o njemu.
Roditelji djece s autizmom i drugom teškoćama često su prepušteni sami sebi, a sustav i društvo im ne mogu uvijek pružiti pomoć koja im je potrebna. Iako je riječ o individualnom slučaju za koji se još provode dokazne radnje, slučaj je podsjetio na to da u nekim slučajevima nedostatak psihičke i financijske podrške može završiti tragedijom. O slučaju i širem problemu razgovarali smo s Udrugom Sjena, koja se bavi okupljanjem i organiziranjem obitelji djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom.
– Tragedija u Sukošanu duboko nas je potresla. Izražavamo sućut obitelji i svima pogođenima ovim događajem. Ovo nije samo čin pojedinca, nego krajnja posljedica dugotrajnog života bez stvarne podrške. Odgovornost za čin je osobna, ali okolnosti u kojima roditelji djece s teškim teškoćama žive godinama su sustavne i zanemarene, odgovaraju nam iz Udruge.
‘Roditelji se osjećaju iscrpljeno, usamljeno i nevidljivo’
U potrazi za podrškom, prvi korak roditelja obično bi trebao biti posjet područnom uredu zavoda za socijalni rad. Ondje mogu dobiti informacije o svojim pravima, odnosno pravima djeteta te dostupnim uslugama i načinima kako ih ostvariti. Međutim pomoć često traže i od udruga roditelja, koji su već prošli kroz iste probleme i nedoumice.
– Roditelji se osjećaju iscrpljeno, usamljeno i nevidljivo. Žive pod stalnim pritiskom, bez predaha, često bez ikakve sigurnosti što će biti sutra. Kada institucije ne reagiraju, pomoć traže u udrugama i među drugim roditeljima. No to ne smije biti trajno rješenje – udruge ne mogu nadomjestiti sustav, upozoravaju iz Udruge Sjena.
‘Sustav reagira tek kada je prekasno’
Ovisno o razini teškoće koju ima dijete, roditelji mogu imati pravo na status roditelja njegovatelja, pravo na rad s polovicom radnog vremena radi njege djeteta ili pravo na dopust za njegu djeteta. Međutim u nekim slučajevima roditeljima treba dugo vremena da ostvare svoja prava, a u drugim slučajevima im je i uz ostvarena prava potrebna dodatna podrška.
– Ovaj slučaj pokazuje da sustav reagira tek kada je prekasno. Ako se ovakve situacije nazivaju ‘uobičajenima’, kako je izjavila državna tajnica, tada se normalizira neizdrživo. Roditeljima se poručuje da je život bez podrške prihvatljiv. To se mora mijenjati, naglašavaju iz Udruge Sjena.
Naglašavaju da je roditeljima potrebna dostupna i stvarna podrška u obliku osobne asistencije, prilike za predah te pomoći u kriznim situacijama. Dodaju da udruge mogu ukazivati na probleme i pomagati, ali da sustav mora preuzeti odgovornost, osigurati stabilnu mrežu usluga i uključiti udruge kao partnere, a ne kao ‘privremenu zakrpu’.
– Niste sami i niste slabi. Ako vam je teško, to nije vaš neuspjeh, nego posljedica sustava koji vas predugo ostavlja same. Imate pravo tražiti pomoć i imati dostojanstven život – i vi i vaše dijete, poručuju iz Udruge Sjena.
Koja prava imaju roditelji?
Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja mogu dobiti skrbnici osobe koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja ili više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Ako dijete s teškoćama u razvoju nema roditelja, ako roditelji ne žive s njim ili mu zbog psihofizičkog stanja ne mogu pružiti potrebnu njegu, pravo na status njegovatelja može se priznati bračnom ili izvanbračnom partneru roditelja ili osobi u rodu. Također, ako u jednoroditeljskoj obitelji ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom, status njegovatelja može se priznati, osim roditelju, i jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici.
Naknada plaće za status roditelja njegovatelja odnosno njegovatelja čije dijete je uključeno u zajednicu iznosi 1000% osnovice – 663,60 eura, a njegovatelj je zaposlen po posebnim propisima koji osiguravaju prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti.
Roditelj njegovatelj ili njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja se zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, ima pravo na naknadu u iznosu od 796,32 eura.
Roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom koja imaju više vrsta oštećenja 4. stupnja ima pravo na naknadu koja iznosi 995,4 eura.
Rad s polovicom radnog vremena
Pravo na rad s polovicom radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedan od zaposlenih roditelja i to na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za sve vrijeme trajanja prava.
Roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju mogu ostvariti i pravo na dopust. Zahtjev se predaje u nadležni ured HZZO-a a pravo se ostvaruje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 551 euro. Pravo na rad s polovicom radnog vremena kao i pravo na dopust za njegu djeteta do osme godine regulirano Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Ako si žrtva zlostavljanja ili misliš da se ono događa nekome koga poznaješ, slučaj možeš prijaviti policiji putem aplikacije Red Button na ovoj poveznici. Ukoliko hitno trebaš pomoć ili intervenciju policije, nemoj slati poruku putem ove aplikacije – umjesto toga odmah nazovi policiju na broj 192 ili obavijesti odraslu osobu u koju imaš povjerenje da nazove policiju ili s tobom dođe u najbližu policijsku postaju gdje možeš zatražiti pomoć policije.
Ako ste žrtva nasilja ili zlostavljanja, bilo obiteljskog, vršnjačkog ili od strane treće osobe možete se javiti i Hrabrom telefonu na 116 111 (za djecu), odnosno na 0800 0800 (za mame i tate). Informacije o postupku prijave možete dobiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja na 116 006 koja je otvorena svaki dan od 0 do 24 sata. Potonja, napomenimo, radi samo s odraslima.
U slučaju da vi ili netko koga znate ima suicidalne misli ili je žrtva cyberbullinga i druge vrste nasilja, možete se obratiti psihološkom centru TESA. Psihološko savjetovanje je dostupno putem telefona za psihološku pomoć na 01 48 28 888 svakog radnog dana od 10 do 22 sata.
