Traži se hitna promjena mjere za osumnjičene na palež Vjesnika: ‘To se mora ozbiljno razmotriti’
Osumnjičenici za požar u Vjesniku još su u istražnom zatvoru, a iz Hrvatskog helsinškog odbora navode da bi primjereniji bio kućni pritvor. Naime, prema navodima obrane, osumnjičenici se u sobi nalaze s osobama osuđenim za teška kaznena djela, uključujući seksualne delikte i pokušaje ubojstva. HHO se stoga pita postoji li uopće osnova da je mladićima određen istražni zatvor.
Vjesnikov neboder nakon požara | Foto: Srednja.hr
Prije točno tjedan dana Zagrebački županijski sud odbio je žalbe odvjetnika, kojima je zatraženo da se iz istražnog zatvora u Remetincu puste dvojica osamnaestogodišnjaka osumnjičenih za izazivanje požara u zgradi Vjesnika. Vještačenje i očevid još nisu dovršeni, a osumnjičenici su u istražnom zatvoru već dva tjedna, na što je reagirao Hrvatski helsinški odbor (HHO).
– Prema riječima njihove obrane, sud nije naveo nijednu konkretnu okolnost koja bi upućivala da će osumnjičeni na slobodi ponoviti kazneno djelo. U situaciji u kojoj su svi svjedoci ispitani i kada se čeka samo dovršetak stručnih nalaza, opravdano je postaviti pitanje je li pritvor i dalje nužan, poručuju iz Odbora.
‘Kućni pritvor uz elektronički nadzor je predviđena alternativa’
Naglasili su da dodatnu zabrinutost izazivaju informacije o uvjetima u kojima mladići borave. Prema navodima obrane, nalaze se u prostoriji s više starijih pritvorenika koji su ondje zbog teških kaznenih djela, uključujući seksualne delikte i pokušaje ubojstva. Iz HHO-a upozoravaju da takav smještaj nije primjeren za mlađe punoljetnike bez kaznenih evidencija i da je protivan svrsi istražnog zatvora, koji ne smije imati obilježja kazne prije donošenja presude.
– HHO podsjeća da je kućni pritvor uz elektronički nadzor zakonom predviđena alternativa kada se pritvor može zamijeniti blažom, ali učinkovitom mjerom. Sustav je u funkciji, kapacitet postoji i već se koristi u nizu slučajeva, uključujući maloljetnike. U ovakvim okolnostima razmjernost nalaže da se ozbiljno razmotri primjena te mjere na dvojicu osumnjičenika, navode iz HHO-a.
Uz osumnjičene osamnaestogodišnje, prema policijskom priopćenju u zgradi Vjesnika bilo je još troje maloljetnika. HHO skreće pozornost na oprez pri tumačenju njihovih izjava koje su prenijeli neki mediji, navodeći da ti elementi moraju biti temeljito provjereni prije donošenja bilo kakvih zaključaka.
– Hrvatski helsinški odbor apelira na nadležna pravosudna tijela da postupak vode brzo, stručno i razmjerno te da pritom poštuju presumpciju nevinosti. Pravo na slobodu može se ograničiti samo kada je to nužno, a svaka mjera bi trebala imati jasno obrazloženje, zaključuju iz HHO-a.
Kad se određuje istražni zatvor?
Prema Kaznenom zakonu istražni zatvor određuje se u situacijama kad je osumnjičenik u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći, uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će utjecati na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače. Određuje se i kad okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti.
Propisuje se i ako je nužan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške te ako okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu. U Kaznenom zakonu također stoji da će se pri odlučivanju o istražnom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, posebno voditi računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.
Što je Helsinški odbor za ljudska prava?
Prema Zakonu o kaznenom postupku sud može odrediti istražni zatvor u domu protiv trudne žene, osobe s tjelesnim nedostacima koje joj onemogućuju ili bitno otežavaju kretanje, osobe koja je navršila 70 godina života te u onim slučajevima kada to sud ocijeni iznimno opravdanim, ako je za ostvarenje svrhe istražnog zatvora dovoljna zabrana okrivljeniku da se udaljuje iz doma. Dakle, u Zakonu nisu specifično navedeni mlađi punoljetnici.
Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava opisuje se kao nevladinu, neprofitnu, izvanstranačku i neovisnu udrugu hrvatskih građana i građanki za zaštitu, promicanje i razvoj ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. Njihov pravni tim nudi besplatnu primarnu pravnu pomoć pojedincima kojima su povrijeđena ljudska prava. Pružaju smjernice, zastupanje i podršku kako bi, prema njihovim riječima, osigurali pravdu i jednakost pred zakonom.
Pridružite se našem Instagram kanalu.
